Povežite se sa nama

Izdvojeno

ZAŠTO SE SDT DOHVATILO STARIH AFERA: Priče za laku noć

Objavljeno prije

na

Da su u SDT-u ozbiljni, novinari bi ovih dana pred tužilaštvom čekali da dođu (ili da ih dovedu) i u prisustvu advokata daju svoj iskaz makar dva bivša premijera, jedan gradonačelnik i predsjednik Privrednog suda. Ovako, sve liči na labudovu pjesmu odlazećih. Odnosno, neraspoređenih

 

Dvije, pomalo zaboravljene, privredne afere – raspodjela namjenskih kredita za poljoprivredu iz Abu Dabi Fonda i privatizacija HTP Boka – ponovo su se našle u fokusu javnosti, zahvaljujući Specijalnom državnom tužilaštvu.

Kao u dobra stara vremena (privođenje čelnika Budve, afera državni udar na izborni dan 2016) novinari su prošlog četvrtka u zoru, od svojih izvora iz policije i tužilaštva upozoreni da pripreme kamere i reportere pošto će tokom dana u Specijalno državno tužilaštvo policija privesti aktere afere Abu Dabi Fond. Prema najavama, njih je trebalo da  predvodi poslanik DPS-a Petar Ivanović, nekadašnji ministar poljoprivrede i ekonomski savjetnik predsjednika države Mila Đukanovića.

Njega privode čim mu, u toku dana ili najkasnije sjutra, Skupština skine imunitet. Tako je glasila dojava. Pokazaće se – netačna.

Službenici specijalnog policijskog tima priveli su na saslušanje u SDT Budimira Mugošu, nekadašnjeg ministra poljoprivrede u prelaznoj vladi iz 2016. godine, Zorana Vukčevića, doskorašnjeg direktora Investiciono-razvojnog fonda i procjenitelja Milana Adžića. Nešto kasnije, istim povodom do zgrade Tužilaštva došetao je i poslanik Ivanović. Pa potom i biznismen Dragan Brković. Svi su, nakon saslušanja otišli kući.

Naknadno smo, nezvanično, obaviješteni da niko od saslušanih u tom trenutku nije imao status osumnjičenog lica, iako SDT istragu o ovom slučaju vodi, navodno, od sredine 2019. A sporost tužilaštva može da iznenadi samo naivne ili neupućene.

Priča počinje u junu 2015. godine kada je u glavnom gradu UAE potpisan sporazum o kreditiranju crnogorske poljoprivrede sredstvima Abu Dabi Fonda za razvoj, u iznosu od 50 miliona dolara. Dokumentacija o tom poslu je nepotpuna, potvrdio je u utorak ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović. Tako je i pitanje državnih garancija kojima je pokriven dobijeni kredit i dalje otvoreno. U novoj Vladi, kažu, ne mogu da pronađu dokumenta koja bi morala da postoje. Zatražiće ih od zajmodavca iz UAE, kako bi se obavijestili o obavezama države u ovom poslu. Do tada, Vlada se drži onoga za šta i sama može utvrditi da je sporno.

Nakon što je objavljeno da će novcem iz Emirata kreditirati projekte iznosima od jednog do tri miliona, Ivanovićevo Ministarstvo poljoprivrede je uputilo javni poziv zainteresovanim poljoprivrednim prizvođačima. Čim su krajem 2015. potpisani prvi ugovori bilo je jasno da tu nijesu čista posla.

Među odabranim zajmoprimaocima našla se i pljevaljska Vaktra Jakić u stečaju, za koju je već  bilo upitno da li će vratiti dobijeni novac. Novinari su pitali ministra Ivanovića čime ta firma garantuje za kredit, pošto ima ogromne dugove prema radnicima, Opštini, državi i kreditorima, a sva imovina joj je založena. „Kompanija je dala kvalitetnu garanciju i ne postoji opasnost da Vlada bude u situaciji da vraća kredit”, odgovorio je Ivanović.

Potom je, 6. aprila naredne godine, Fabrika peleta u Pljevljima svečano otvorena. Da bi se, koji dan kasnije, rodila sumnja da su se gosti i domaćin  slikali sa peletom koji je Vektra kupila u drugoj fabrici, pa ga prepakovala u vreće sa oznakom Vektre Jakić. Kredit – nije vraćen. Zato je IRF, u oktobru 2018, stavio zalog na opremu fabrike.

SDT se, i dalje, pretvarala kako o spornom poslu ne zna ništa. Sporadični napisi u medijima objedinjeni su, prošireni i dokumentovani u serijalu Mehanizam – Državna tajna RTCG, početkom  2019. godine. Novinar Mirko Bošković i njegovi saradnici došli su do podataka da su višemilionske kredite dobile i tek osnovane firme rizičnog kredibiliteta, sa poreskim dugovima i teško ostvarivim biznis planovima. Većina njih nije ispunjavala postavljene kriterijume, a dobar dio obećanog nije realizovan.

Danas znamo da je od pozajmljenih 50 miliona dolara država podijelila svega 23 koje je dobilo devet ovdašnjih kompanija. Ostatak novca je, izgleda, vraćen vlasniku. Ono što je plasirano, išlo je mimo državnog Trezora, preko specijalnog računa u Prvoj banci.

Ministar Stijović je početkom nedjelje objašnjavao kako je prva tranša od 15 miliona na račun Prve banke legla 2015. godine i da u Ministarstvu „nemaju podataka“ ko je dao nalog da se taj novac deponuje na računu van državnog sistema, „dok je druga tranša od 14,6 miliona prebačena po nalogu Milutina Simovića“.

Ubrzo se oglasio i bivši ministar. ,,Radio sam u cilju zaštite državnih interesa, u koordinaciji sa nadležnim institucijama. Sve ove navode lako je utvrditi uvidom u dostupnu dokumentaciju”, poručio je Simović.

Iz SDT-a se ne oglašavaju, osim što su slučaj proglasili tajnim, pa u dogledno vrijeme ne moraju objašnjavati svoje postupanje. Recimo: šta je postupajući SDT Stojanka Radović radila dvije godine ako su dokumentaciju iz resornog ministarstva dobili tek sada, dok su inicijalna saslušanja učesnika afere obavljena prošle nedjelje. Ili: da li je na sporu istrage SDT-a uticala činjenica da je, prema navodima medija, jedan od službenika Ministarstva koji je „pratio cijeli slučaj“ blizak rođak glavnog SDT Milivoja Katnića? Da li je Glavni SDT obavijestio  saradnike o mogućem konfliktu interesa? Kada će, i zašto već nije, SDT saslušati nekadašnje premijere Mila Đukanovića i Duška Markovića, pošto je malo vjerovatno da se Vladin posao vrijedan 50 miliona mogao realizovati mimo njihovog znanja i odobrenja? Da li izborna kampanja u Nikšiću ima veze sa činjenicom da Milutin Simović još nije saslušan? Makar, javnost o tome nije obaviještena.

Konačno, sporan je i iznos novca za koji je država, eventualno, oštećena u ovom poslu. Riječ je o više od devet miliona eura, pišu Vijesti pozivajući se na dokumentaciju tužilaštva. Istovremeno, potpredsjednik Vlade Dritan Abazović tvituje: „Krenula hapšenja više lica u sklopu afere Abu Dabi Fond, u kojoj je budžet oštećen za više desetina miliona eura”. Devet ili više desetina – nije sve jedno.

Zato se, nakon ovog kruga priče, u centru pažnje našao biznismen Dragan Brković. „Država treba da pomogne da se proizvodnja vrati, da se povećavaju zapošljavanje i izvoz, a ne političke manipulacije i ćeranje duhova”, kazao je Brković nakon saslušanja u SDT-u da bi potom za poslovne nedaće okrivio Markovićevu Vladu. ,,Sve ovo što se meni dešava počelo je za vrijeme prethodne Vlade. Prethodna Vlada se nije bavila proizvodnjom, nju nije interesovala ni proizvodnja, ni izvoz ni zapošljavanje…“.

Prije nego se, eventualno, složimo sa gospodinom Brkovićem, da preciziramo. Ovo što se njemu dešava počelo je prije ravno tri decenije, u prvom premijerskom mandatu njegovog kuma Đukanovića. Tada je Brković, kao ovlašćeni prodavac opelovih automobila i autodjelova, ne zna se kako i zašto, postao gospodar svih uvozno-izvoznih poslova Kombinata aluminijuma. A nedugo zatim i povlašćeni zajmodavac sa statusom inostranog kreditora. KAP je propao, a Vektra je krenula da kupuje preduzeća. Pa ih dovodi do bankrota, radnike šalje na biro (uz neizmirene plate i doprinose) a imovinu – rasprodaje. Sve uz amin i zaštitu nadležnih.

Onda je, pošto je Brković krenuo da kritikuje bivše vlasti, iz SDT-a stigao glas: analizirajući privatizaciju HTP Boka i neispunjene obaveze njenog vlasnika, tužilaštvo je utvrdilo da je država u tom poslu oštećena za oko 50 miliona eura.  ,,Sagledane su sve činjenice i okolnosti bitne za donošenje odluke, koja će biti najvjerovatnije u narednih nekoliko dana”, kazao je sagovornik iz SDT-a Vijestima.

Sad, dakle, i tužilaštvo zna: HTP Boka privatizovana je 2007. godine. Rok za obećane investicije istekao je 2010. Iz Vektre su, tada, državu optužili za prevaru. ,,Naša analiza je pokazala da je HTP Boka morala ići u stečaj, a ne u privatizaciju”, tvrdio je predsjednik borda Vektra Boke Milić Popović.

Potom smo saznali, od nekadašnjeg ministra turizma Predraga Sekulića, kako se država obavezala da će – ako Boka ode u stečaj – Vektri vratiti 70 odsto kupoprodajne cijene, odnosno 15,5 miliona eura!? Uključio  se i predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić. On je zahtjev CKB-a iz 2011, da se u Vektra Boku uvede stečaj zbog nevraćenih kredita, prihvatio tek 2015. „Kao posljedica odluke o uvođenju stečaja bez posla je ostalo 120 radnika Boke. Njima kompanija i njen vlasnik već duguju doprinose od 2010. godine do danas. Ujedno, Vektra Boka državi – na ime neplaćenih poreza i doprinosa – duguje oko tri miliona eura. To, ipak, nije bio razlog da se izvršna vlast na bilo koji način umiješa u ovaj postupak…“, pisao je tada Monitor.

Šest godina kasnije javlja se SDT. Osam dana prije nego se na sjednici Skupštine nađe zakon kojim taj dio tužilaštva prestaje da postoji. A njegovi tužioci postaju – neraspoređeni. Biće da to nema nikakve veze sa HTP Bokom ni sa aferom Abu Dabi Fond. Što bi rekao jedan, za to ne postoji ni udaljena sumnja.

Ili su u tužilaštvu, zaista, ozbiljni. Pa će uz Dragana Brkovića isti tretman imati i njegovi uticajni saradnici – od kuma do predsjednika Privrednog suda. Preko ministara iz desetak vlada i čelnika 2-3 Savjeta za privatizaciju.

 

Lažna obećanja i tuđi d(r)ug

Od 11 firmi koje su konkurisale za kredite iz Abu Dabi Fonda novac je dobilo njih devet, iako su samo dvije ispunjavale sve postavljene uslove (Franca iz Bijelog Polja i Goranović iz Nikšića su ispunjavale postavljene kriterijume i namjenski iskoristile dobijene kredite).

Prema javnom pozivu, iznos kredita koji može biti odobren nekoj kompaniji (između jednog i tri miliona) bio je direktno uslovljen njenim finansijskim stanjem. Naime, kredit je mogao biti najviše 30 odsto trajnog obrtnog kapitala kompanije (zalihe proizvoda, gotovina na računima i evidentirana potraživanja). Autori Mehanizma došli su do podataka koji svjedoče da je ovaj kriterijum drastično kršen.

Tako je kompanija Milkraft Leche iz Pavinog Polja dobila tri miliona iako je imala svega 100 hiljada eura obrtnih sredstava. Obećana mjekara još nije završena,  a Milkraft ne vraća uzeti kredit.

IM Gradina iz Rožaja dobila je tri miliona iako je imala obrtna sredstva u iznosu od 370 hiljada eura dok su njene sestre firme bile u blokadi zbog višemilionskih dugova. Od obećane farme za tov junadi i moderne klanice nije bilo ništa, a vraćanje uzetog kredita palo je na teret države.

Agro Carine iz Plužina dobila je 2,5 miliona iako, prema finansijskim izvještajima, nije imala obrtna sredstva. U obećanu farmu ovaca nije uloženo ništa, a kompanija je uzeti kredit vratila 2018. godine.

Vektra Jakić – dobila je tri miliona kredita prikazujući obrtna sredstva od 5,7 miliona (morali su imati najmanje devet miliona). Kompanija ne vraća uzeti kredit.

Tri kompanije su, prema dostupnim podacima, iskoristile kredite u skladu sa ugovorom, iako nijesu ispunjavale uslove za njegovo dobijanje.

HM Durmitor sa Žabljaka, dobila je dva miliona i pored obrtnih sredstava vrijednih samo 575 hiljada eura.

Kompanija Eko Per, vlasnik fabrike vode Diva iz Šavnika, dobila je 2,5 miliona iako su njena obrtna sredstva bila pet puta manja.

FML Nikšić, vlasnik mljekare Nika, dobila je 1,2 miliona mada firma nije imala obrtna sredstva.

Dobijeni novac namjenski su iskoristile i firme Franca i Goranović.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLADA PREUZELA KONTROLU NAD VRHOM UP, TUŽILAŠTVO PROVJERAVA ANB: Kraj početka demontiranja DPS policije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Promjenama u vrhu Uprave policije Vlada je razriješila dio prepreka koje su stajale pred njom, na proklamovanom putu depolitizacije i dekriminalizacija crnogorske policije

 

Nakon iznuđene ostavke dugogodišnjeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića, ni Zoran Lazović više nije šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala.

Dugo očekivana, i od strane novoformirane vladajuće većine – zahtijevana, vijest do nas je stigla preko Fejsbuk stranice Građanskog pokreta URA: ,,Kao što je najavio potpredsjednik Vlade i predsjednik pokreta URA dr Dritan Abazović, smijenjen je šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Zoran Lazović, kao i svi pomoćnici Uprave policije”, pisalo je u objavljenom postu: „Nastavljamo sa dubinskim promjenama u bezbjednosnom sektoru! Vrijeme je da rukovodeće pozicije u Upravi policije zauzmu neukaljani profesionalci“.

Tek je potom slijedila službena obavijest da je smijenjen Lazović a sa njim i svi dosadašnji pomoćnici direktora UP: Enis Baković, Dejan Đurović, Vesko Damjanović, Dragan Blagojević, Drago Spičanović i Zoran Tomčić. Vlada je izvela brzu, jednostavnu i efikasni operaciju: samo nekoliko dana nakon što je za v.d. direktora UP imenovan Zoran Brđanin, Vlada je usvojila novu sistematizaciju, što je Brđaninu dalo pravni osnov za smjenu zatečenih „pomoćnika“. Koji su prethodno odbili njegovu ponudu da sami podnesu ostavke.

„Neću podnijeti ostavku to je sigurno i valjda vam ja ne ličim na čovjeka koji se predaje bez borbe“, poručivao je ranije Lazović koji je trenutno neraspoređen. Baš kao i njegove kolege smijenjene na istom talasu dubinskih promjena o čijoj ćemo svrsishodnosti tek biti u prilici da sudimo.

Ne čudi što se Lazović našao na vrhu liste nepodobnih policijskih funkcionera na čijoj smjeni je insistirao dobar dio vladajuće većine u parlamentu ali i brojni predstavnici civilnog društva koji su se bavili radom javnih i tajnih službi bezbjednosti. Baš kao što su na njegovoj profesionalnosti, privrženosti pravdi i patriotizmu insistirali svi oni koji javno tuguju za bivšim vlastima. Plus Milivoje Katnić, glavni SDT i Lazovićev prijatelj od studentskih dana.

Zato je teško zaključiti da li bivšem pomoćniku direktora UP-a i nekadašnjem funkcioneru ANB-a (i prethodne DB) više šteti, odnosno pomaže, to što nakon njegove smjene javno likuju osobe bliske tzv. bezbjednosno interesantnim osobama iz kriminalnog miljea, ili što za njim javno tuguju patriote iz okruženja DPS-a.

Tek, portal standard.co.me objavljuje kako su smjenu Lazovića „na društvenim mrežama pozdravili i bliski prijatelji članova budvanske organizovane kriminalne grupe (OKG) Marka Ljubiše Kana“. To ilustruju  skrinšotom sa navodnog profila (anonimne) djevojke kontroverznog Budvanina na kome je vijest o Lazovićevoj smjeni propraćena ciničnim pozdravom i uvredljivom porukom. Standard taj postupak stavlja u kontekst nedavnog hapšenja Lazara Ilića (23) iz Kraljeva, koga je CG policija privela u Budvi pod optužbom da je planirao Kanovu likvidaciju. To bi, po njima, trebalo da posvjedoči o nezahvalnosti budvanske OKG.

Za razumijevanje odnosa Lazovića i ovdašnjih (međunarodnih) kriminalnih grupa možda su relevantniji neki drugi događaji. Recimo, aktuelno suđenje Nikšićaninu Ranku Radulovića koji je optužen za stvaranje kriminalne grupe koja je, u saradnji sa škaljarskim klanom iz Kotora, planirala niz ubistava. Na listi za likvidaciju nalazio se i Lazović (skupa sa prijateljima Milivojem Katnićem i Duškom Golubovićem, bliskim saradnikom iz vremena rada u ANB-u i UP-u). Ostalo je nejasno zbog čega je Lazović, u to vrijeme neraspoređeni službenik ANB-a, zasmetao jednom od kotorskih klanova. Jednako, nikada nije objašnjeno njegovo prisustvo na svadbi Rožajca Safeta Kalića, osuđivanog narkodilera sa međunarodnom reputacijom.

Zoran RADULOVIĆ
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BLAGOJE GRAHOVAC, GENERAL U PENZIJI I ANALITIČAR GEOPOLITIKE: Danas se bar ima šta popravljati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gore je sretna država jer je, bez nasilja, uspjela da od kriminalne vlasti otrgne državu koja je i sama bila kriminalac

 

Sadašnja društveno-politička situacija u Crnoj Gori daleko je povoljnija nego što je bila prije godinu dana, kaže u razgovoru za Monitor Blagoje Grahovac.

MONITOR:  Mnogi se neće složiti sa Vašom ocjenom?

GRAHOVAC:  Naravno da neće, jer većina građana ili nije htjela, ili nije bila u stanju da vidi stvarno stanje u kojem se Crna Gora nalazila. Godinama  upozoravam da je u našoj zemlji dio građana obuzet srpskim klerofašizmom, u čijoj osnovi je srpski nacionalizam, dok je nemali broj građana obuzet crnogorskim neofašizmom, u čijoj osnovi su korupcija i kriminal. DF je pretežno politički subjekat onog prvog, dok je DPS politički subjekat onog drugog. Prvi ima uobličenu institucionalnu formu, onaj drugi je kapilaran, pa ga je  teže i prepoznati i rješavati.

MONITOR: Kakav je njihov međusobni odnos?

GRAHOVAC: Oni su nemilosrdni u međusobnom optuživanju. Ono što jedni o drugima govore ili je potpuno ili je približno tačno. Čak su i istorijske činjenice – one u kojima jedni negiraju Crnu Goru da bi veličali Srbiju, dok drugi veličaju Crnu Goru a za mnogo šta okrivljuju Srbiju – takođe tačne, ali su izvučene iz istorijskog konteksta, te i jedni, i drugi ističu što njima odgovara. To što rade olakšano im je zbog viška međusobne crnogorsko-srpske sličnosti! Srpsko-crnogorske svađe zbog istorije su ušle u relikvijsku mitomaniju. Država Srbija i država Crna Gora, te Srbi i Crnogorci su kako istorijska konstanta, tako su i današnja realnost. Ko to ne shvata, taj je nacionalna i regionalna štetočina.

Na ,,eks-JU” prostoru, politika je postala biznis, pa ne treba da čudi nemilosrdna borba između DF-a i DPS-a, iako su oni krajem 20. vijeka ponikli u istom nacionalističkom inkubatoru. Časnih i moralnih a zavedenih pojedinaca ima i u jednoj, i u drugoj grupaciji, dok kod većine preovlađuje malograđanska sitnosopstvenička psihologija.

MONITOR:  Kako ocjenjujete rad Vlade u njenih prvih stotinu dana?

GRAHOVAC:  U pravu su i oni koji rad Vlade ocjenjuju veoma uspješnim, i oni koji smatraju da je ona neuspješna. Evo kako – Vlada  je u prvih  sto dana građanima Crne Gore učinila bjelodanim da je trodecenijska vlast DPS-a državu  pretvorila u državu-kriminalca. U tom periodu vlasnici privatne države  nisu krali, nego brutalno pljačkali. Biblijske su razmjere  njihovog nepočinstva.

To bi trebalo biti dovoljan argument  da građani nikada više svoju državu ne prepuste u ruke DPS-a, iako bi bilo dobro da se iz te partije sačuva onaj dio zdravog tkiva. A ima ga!

Nova vlast je nastavila mnogo grdnog što je radila i prethodna. Pomenimo samo partijsko zapošljavanje. Time se umnogome  relativizira odgovornost DPS-a i SD-a koji su radili to isto. Time je vulgarizovan  pojam ekspertske vlade, koja to u suštini i nije.

Zbog svega toga ne treba očajavati. Desiće se veoma brzo još dvije – tri promjene vlasti i tek onda ćemo moći reći da je Crna Gora na stabilnom putu građenja pravne države.

MONITOR:  Kako se promjena vlasti u Crnoj Gori odrazila na njen međunarodni položaj?

GRAHOVAC:  Sa olakšanjem je primljena činjenica da je u Crnoj Gori došlo do mirne smjene višedecenijske korumpirane vlasti. Ne treba, ipak, zanemariti da vrh DPS-a u značajnim institucijama međunarodne zajednice ima čitave čete lobista i  korumpiranih birokrata, a da se aktuelna vlast po mnogim pitanjima ponaša kao slon u staklenoj radnji.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo