Povežite se sa nama

Izdvojeno

POSLIJE PADA PRESUDE ZA DRŽAVNI UDAR: Kraj Katnićeve (karij)ere?

Objavljeno prije

3 godine

na

Najveći slučaj Katnićeve tužilačke karijere pao na Apelacionom sudu, a ostaje nejasno ko će zastupati optužnicu u ponovnom suđenju, s obzirom na to da Vlada planira ukidanje Specijalnog državnog tužilaštva

 

Izborni je dan u Crnoj Gori – 16. oktobar 2016. godine. Izbornu šutnju i povremene izvještaje o izlaznosti birača prekida vijest o hapšenju srpskih državljanja zbog sumnji da su pripremali nasilje u izbornoj noći. Informaciju su, kao nezvaničnu, prvi prenijeli mediji (prednjačio Pink M) bliski tadašnjem režimu okupljenom oko Demokratske partije socijalista (DPS), a kasnije i ostali.

Glavni specijalni državni tužilac (GSDT) Milivoje Katnić tog popodneva zvanično je saopštio da je privedena grupa državljana Srbije zbog sumnji da su planirali teroristički napad, ali i da su određene političke strukture umiješane u stvaranje kriminalne organizacije. Opozicione partije tada su optužile Katnića da se direktno umiješao u izborni proces i uticao na volju birača insinuirajući da su opozicioni političari planirali „državni udar“ – naziv koji će cijeli ovaj slučaj nositi sve do danas. Katnić je kasnije pojasnio da je morao izaći sa takvim saopštenjem na dan izbora kako bi obeshrabrili sve organizatore, jer tada još nijesu znali brojnost kriminalne grupe i razmjere plana.

Od tada će Katnić lični i ugled SDT uložiti u postupak gonjenja optuženih za „državni udar“. Njegovo tužilaštvo podiglo je prvo optužnicu protiv 13 srbijanskih, crnogorskih i ruskih državljana, među kojima su bili lideri Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić i Milan Knežević. Devet državljana Srbije još 2017. godine potpisali su sa SDT-om sporazum kojim priznaju učešće u pokušaju terorizma. Organizatori su navodno bili članovi ruske tajne službe (GRU) Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, dok je napad na građane i policiju trebao navodno da predvodi bivši šef srpske žandarmerije Bratislav Dikić.

Specijalno vijeće sudija podgoričkog Višeg suda – kojim je predsjedavala sutkinja Suzana Mugoša, a članovi vijeća bile Vesna Pean i Dragica Vuković, osudilo je sve optužene krajem 2019. godine na skoro 70 godina ukupno. Proces je nazvan „suđenjem vijeka“, a postupak su obilježile mnoge kontoverze – najveća je bila svjedok saradnik Aleksandar Saša Sinđelić koji je više puta javno mijenjao iskaz, od toga da su ruski GRU i poslanici DF-a pokušali nasilnu smjenu vlasti i ubistvo tadašnjeg predsjednika DPS-a Mila Đukanovića, do toga da je riječ o montiranom procesu Milvoja Katnića i crnogorske policije. Dok je svjedočio u postupku, Sinđelića je u Hravtskoj čekala pravosnažna presuda za ubistvo gdje je i izručen nakon izricanja presude.

Vijeće Apelacionog suda Crne Gore kojim je predsjedavao Zoran Smolović, članovi vijeća Milenka Žižić i Seka Piletić, donijelo je odluku prošle sedmice da se ukine prvostepena presuda Višeg suda i predmet vrati na ponovno suđenje pred novim vijećem. Odluka nije bila jednoglasna jer je Žižić bila protiv takve odluke. Najveći slučaj Katnićeve tužilačke karijere je pao na Apelacionom sudu, a ostaje nejasno ko će zastupati optužnicu u ponovnom suđenju, s obzirom na to da Vlada planira ukidanje Specijalnog državnog tužilaštva.

„Vijeće je ukinulo prvostepenu presudu jer su u postupku njenog donošenja, i u samoj presudi, počinjene povrede odredaba krivičnog postupka, a zbog kojih se nijesu mogli prihvatiti zaključci u prvostepenoj presudi, kako u odnosu na postojanje krivičnih djela, tako i u odnosu na postojanje krivice za ta djela” navodi se u saopštenju Apelacionog suda od 5. februara. Predmet „državni udar“ već je dodijeljen sudiji specijalnog odjeljenja Višeg suda Zoranu Radoviću.

U obrazloženju odluke vijeće sudija navodi da u obrazloženju prvostepene presude nijesu navedeni jasni razlozi o odlučnim činjenicama, dok je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno u pogledu postojanja krivičnih djela optuženih za koja su proglašeni krivim i njihove krivice za ta djela. Prvostepeni sud je, dalje navode, izmjenio činjenični dio optužnice za Mandića i Kneževića, unoseći u presudi datum drugačiji od onog koji je specijalni tužilac naveo, što je u suprotnosti sa zakonom. U obrazloženju navode i da prvostepeni sud nikada nije utvrdio postojanje oružja kojim je trebalo izvršiti krivično djelo, kao i da je, kako su ocijenili, pogrešno utvrdio da je došlo do pokušaja terorizma.

„Jer pokušaj, bio on podoban ili nepodoban, podrazumijeva da se radnja izvršenja krivičnog djela započne, ali ne i dovrši što podrazumijeva upotrebu određenog sredstva ili primjenu određenog načina izvršenja, što je u konkretnom slučaju izostalo“, navodi se u obrazloženju Apelacionog suda.

Specijalni državni tužilac Živko Savović podnio je krivičnu prijavu Vrhovnom državnom tužilaštvu (VDT) protiv GSDT Milivoja Katnića zbog nezakonitih radnji u predmetu „državni udar”, kao i i protiv specijalnog tužioca Saše Čađenovića i sutkinje Višeg suda Suzane Mugoše.  Katnić je potvrdio da je njegovo tužilaštvo formiralo predmet po toj krivičnoj prijavi.

„Iznenađen sam prijavom tužioca Savovića, ali neka se provjere svi navodi i donese odluka… Ohrabrujem da niko ne čeka, pozivam sve da to (podnesu prijave) učine ako imaju saznanja. Naravno, snosiće i odgovornost za lažno prijavljivanje ukoliko se utvrdi da navodi nijesu tačni”, ističe Katnić.

Presudi Apelacionog suda najviše su se zasigurno obradovali Andrija Mandić i Milan Knežević koji su od parlamentarnih izbora 2016. godine vodili ličnu i političku borbu kako bi dokazali nevinost u postupku „državni udar“. Oni su prvostepenom presudom bili osuđeni na po pet godina zatvora.

„Imamo odluku koja je na tragu pravde i istine. Imamo namjeru da se suočimo sa svima koji su montirali taj lažni sudski proces. Nemamo nikakve dileme da ti tragovi vode do predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. To sve mora da se istraži i utvrdi“, kazao je Mandić, komentarišući presudu.

Sada opozociona Demokratska partija socijalista (DPS) ocijenjuje da je odluka Apelacionog suda donijeta u atmosferi kontinuiranih pritisaka vladajuće većine na pravosudne institucije.

„Nakon nedavne, skandalozne naredbe ministra pravde Vladimira Leposavića da se poništi prvostepena presuda za pokušaj terorizma, današnji sudski epilog nije neočekivan. Bojimo se da će današnja presuda biti dokaz da se ‘preventivno’ djelovanje ministra pravde, u vidu nečuvenog pritiska na pravosuđe, isplati, i da će patentirano od novih vlasti kompromitovati i urušiti čitav pravosudni sistem“, navodi se u saopštenju DPS-a.

Na izborni dan 16. oktobra 2016. godine građani Crne Gore su podijeljeni. Na one koji su vjerovali da su lideri Demokratskog fronta pokušali nasilnu promjenu vlasti u Crnoj Gori i na one koji su vjerovali da je riječ o podmetačini DPS-a kako bi dobio još jedne izbore. Bez obzira na to kako se okonča novo suđenje za „državni udar“, ili na to da li će Katnić ostati bez funkcije nakon ukidanja SDT-a, ili na promjene u Tužilačkom savjetu i VDT-u, uvijek će ostati podjela u (ne)vjerovanju u „državni udar“.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

2 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

UDRUŽENI PODUHVAT VUČIĆEVIH POLITIČARA, UDBE I EPISKOPA SPC: Nemoć u UN iskaljuju na Crnu Goru

Objavljeno prije

2 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Kampanja nakon najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu vidno je orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine

 

 

Od tzv. antibirokratske revolucije 1989. godine teško da je bilo toliko povika i gnjeva na malu Crnu Goru od strane srpskog sv(ij)eta diljem regiona. Razlog je navodna izdaja „bratske Srbije“ i „interesa srpskog naroda“ zbog najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu. Kampanja je vidno orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Tada je crnogorska Mitropolija predvođena pokojnim Amfilohijem Radovićem ostala po strani referendumske kampanje pozvavši se na jevanđeosku maksimu „caru carevo, Bogu božje“.

U ovom slučaju se prije pet dana u kampanju uključio i sadašnji mitropolit Joanikije Mićović kome norme Jevanđelja i hrišćanske vjere ne važe kada su politički interesi Beograda i Moskve u pitanju. Mitropolit se prvo na uskršnjoj liturgiji 5.maja u Podgorici, kojoj su prisustvovali premijer, predsjednik i drugi zvaničnici, pojavio sa ruskim carskim grbom na vladičanskoj kapi (mitri). Istina, na štitu grba nije bilo ruskog Sv. Đorđa, (vjerovatno ciljana „korisna nejasnoća“) ali je ornament svakako ruski stiliziran i poruka je jasna. Kasnije je, slijedeći  poruku patrijrha SPC  Porfirija,  Joanikije rekao da „pri­ča o sre­bre­nič­kom ge­no­ci­du ni­je na­uč­no ute­me­lje­na, ali je i te ka­ko po­li­tič­ki mo­ti­vi­sa­na“. Tamo se desio, rekao je  zločin ali „lobiranje, sponzorisanje i propagiranje priče o genocidu u Srebrenici, ne može nadoknaditi nedostatke dokaza za održivost te priče“. Poruka mitropolita je da Crna Gora ne treba glasati predloženu Rezoluciju kako bi „uvijek bila otvorena za istinu,…sačuvala svoje dostojanstvo…(i) svoju unutrašnju stabilnost“.

Da je unutrašnja stabilnost i koaliciona Vlada narušena vidi se i iz izjave lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića koji je „saopštio premijeru da teško možemo nastaviti da podržavamo njegovu Vladu ukoliko CG podrži Rezoluciju“ u UN-u. Pojedini vučićevski mediji u zemlji i van su pozvali na organizaciju protesta i litije koje bi predvoditi episkopi. Andrija Mandić, predsjednik državne Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) nije prijetio izlaskom iz vlasti, na koju je toliko vremena čekao, ali je rekao da „mi srpski lideri u Crnoj Gori tu Rezoluciju i pokušaj da se Srbi proglase genocidnim narodom doživljavamo kao problem“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

APELACIONI SUD SILOVATELJU MALOLJETNICE DUPLO SMANJIO KAZNU: Nasilje u produženom trajanju

Objavljeno prije

2 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu, te je sa maksimalne od 15 smanjio na osam godina.  Odluka je izazvala bijes javnosti, brojne reakcije i proteste

Maloljetnicu od 15 godina je pod prinudom početkom 2020. u svoju kuću odveo 50-godišnji  komšija B.B. ,,Ako ne dođe kod njega da ga nešto posluša” roditelji će joj ostati bez posla. Prijetnje su pojačavane, zaprijetio je i da će joj oca ubiti.

Djevojčica je krila od roditelja šta joj se dešava, dok otac nije primijetio promjene u njenom ponašanju, pregledao njen telefon i pronašao poruke komšije. Potom je djevojčica bratu ispričala o nasilnim seksualnim odnosima koje je mjesecima trpjela. Porodica je slučaj prijavila policiji nakon čega je silovatelj uhapšen i pritvoren.

Viši sud je, u dva navrata u julu 2022. i novembru 2023, B.B. osudio na maksimalnu kaznu zatvora od 15 godina. Sud je utvrdio da je B.B. od januara do juna 2020, upotrebom sile i prijetnje, u više navrata silovao djevojčicu, prijeteći joj da će joj ubiti oca ako nekome kaže.

Apelacioni sud je u februaru prošle godine ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda koju je potpisala i jula 2022. godine donijela sutkinja Vesna Kovačević. Ona je B. B. osudila na 15 godina zatvora, ali je tadašnjom odlukom Apelacionog suda silovatelj vraćen na ponovno suđenje. Nakon toga, u novembru prošle godine sudija Višeg suda Veljko Radovanović donosi istovjetnu presudu kao i sutkinja Kovačević.

Apelacioni sud je sada preinačio odluku i smanjio kaznu sa 15 na osam godina.

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu. Posljednja odluka Apelacionog suda je pravosnažna.  Ako ona ostane na snazi B.B, koji je već četiri godine u pritvoru izaći će iz zatvora tokom 20**08.????

Odluka Apelacinog suda izazvala je bijes javnosti i brojne reakcije. U srijedu je ispred ovog suda održan protest više desetina građana.  ,,Strože kazne za zločine nad djecom”, ,,Smanjite silovanje, ne kaznu”, ,,Osam godina zatvora za doživotnu traumu”, ,,Produženo silovanje nema prenaglašen značaj”, neki su od transparenata koji su se mogli vidjeti na protestu.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo