DRUŠTVO
NORMALIZOVANA KULTURA PRISLUŠKIVANJA I PRAĆENJA: Objelodanjena javna tahna
Objavljeno prije
4 godinena
Objavio:
Monitor onlineNedavna izjava potpredsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića da je bivši šef Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Peruničić nalogodavac nezakonitog praćenja antirežimskih političara, aktivista nevladinog sektora i novinara je zapravo prvo javno priznanje nečega što svi ionako znaju
Kultura prisluškivanja i praćenja kao i život pod takvim saznanjem i/ili vjerovanjem je odavno maltene normalizovana u Crnoj Gori. Takva percepcija nije samo proizvod komunističke vladavine već seže do poznijeg otomanskog perioda vladavine Balkanom čije tekovine su kasnije preuzele Kraljevina Crna Gora i Jugoslavija. Nedavna izjava potpredsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića na pressu da je bivši šef Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Peruničić nalogodavac nezakonitog praćenja antirežimskih političara, aktivista nevladinog sektora i novinara je zapravo prvo javno priznanje nečega što svi ionako znaju. Abazović je dalje izjavio da je ANB materijal prošloga ljeta završavao na kospirativnom portalu udar.me u jeku predizborne kampanje i da je tada čest gost Peruničićeve Agencije bio DPS-ov ministar odbrane Predrag Bošković. Peruničić i Bošković su negirali da su radili mimo zakona.
Kada je u pitanju sam portal Udar, njegov modus operandi je imao sve elemente policijsko-udbaške kuhinje kojima su asistirali i drugi državni organi. Materijal koji je izbacivan bez potpisa i ikakvih dokaza je sadržao i ogroman broj uvreda i napada na lično i porodično dostojanstvo prokazanih kritičara režima koji su jedan za drugim žigosani kao navodni saradnici srpske tajne službe. Među „otkrivenim agentima“ srpske službe su se našli i istraživački novinari Vijesti Siniša Luković i Vuk Lajović kao i urednik portala Borba Dražen Živković kojima su operativci Peruničićevog ANB-a prišili i kodna imena i operativne veze. Na ovakvu kampanju prljavština niko od državnih organa niti iz tužilaštva nije reagovao ali jesu međunarodne organizacije za ljudska i medijska prava. Nadležno Ministarstvo kulture nije htjelo odgovoriti na novinarske upite da li je i kada portal Udar podnio zahtjev za registraciju i ako nije da li su preduzeti koraci za prikupljanje podataka o istom. Iz Agencije za elektronske medije su se pozvali na novi zakon o medijima koji je stupio na snagu 14. avgusta 2020. i kako oni više nisu nadležni iako je portal Udar počeo objave još u vrijeme dok je ista agencija bila nadležna. Od firme Domen.me gdje je Udar imao registrovan domen takođe nije bilo pomoći. Domen.me je izjavio Društvu profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG) da je „registrant zaštitio svoju privatnost“ pa tako oni kao nisu znali ko je vlasnik portala.
Iz državnih tužilaštava takođe niko nije htio odgovoriti na upite medija i DPNCG-a da li su po službenoj dužnosti pokrenuli izviđaje da se utvrdi identitet vlasnika portala i ispitaju teške optužbe da su pojedine osobe aktivni saradnici stranih obavještajnih službi u Crnoj Gori.
Međutim kada su ranije pojedini građani putem društvenih mreža iznosili oštre kritike na račun tadašnjeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića i predsjednika Republike Mila Đukanovića isti su brzinski uhapšeni i procesuirani. Takođe Velimir Čabarkapa je dobio prvostepeno dva mjeseca zatvora zbog prepjeva crnogorske himne na društvenim mrežama dok je poslanik Skupštine Crne Gore Nebojša Medojević uhapšen bez skidanja imuniteta i „stavljen u zatvor“ 14 dana zbog kritika na račun glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i odbijanja da otkrije svoje izvore informacija.
Po nezvaničnim informacijama koje je Monitor dobio broj nezakonito prisluškivanih građana dostiže cifru od čak 400 osoba, što ako bi se ispostavilo tačnim, predstavlja proporcionalno najveći broj prisluškivanih građana po glavi stanovnika u Evropi. Crna Gora je već evropski rekorder po broju policajaca po glavi stanovnika (635 na 100 hiljada) dok je na drugom mjestu režimski srodna Srbija (596 na 100 hiljada).
Od prisluškivanih osoba, kako nam izvori navode, ne radi se samo o osobama iz nezavisnih medija, NVO sektora i bivše opozicije već i o znatnom broju ljudi koji su služili ili još služe DPS-u i Đukanoviću. Dio njih su bili pod obradama policije i tajne službe kako bi se našlo dovoljno prljavština protiv njih i tako osigurala njihova lojalnost. Pogotovo je to slučaj sa jednim dijelom istaknutih tužilaca i sudija kojima je tolerisano ili čak preporučivano uzimanje mita u slučajevima koji nemaju politički senzibilitet da bi se našli „na usluzi državi“ kad to zatreba.
Druga grupa prisluškivanih podanika režima pripada suprostavljenim klanovima unutar bivše vlasti, prvenstveno tzv. Grandovci protiv Mojkovčana koji su se međusobno špijunirali i povremeno puštali informacije medijima jedni protiv drugih. Međutim, količina kompromitujućeg materijala koju su klanovi u DPS vlasti akumulirali jedni protiv drugih je, sa druge strane, osiguravala da će vlast ipak ostati homogena i pored suprostavljenih poslovnih interesa i želje da baš taj klan predvodi u pohari državne imovine.
Mimo ovih grupa postojalo je i legitimno prisluškivanje za račun stranih partnerskih službi kao i za suzbijanje određenih manjih oblika kriminala u kojima državni vrh nije vidio svoj interes.
Ostaje tek da se vidi koliko će novih detalja biti dostupno javnosti i da li će Specijalno tužilaštvo opet ćutati ili možda procesuirati sitnije igrače. Znatan dio bivše opozicije, a sada parlamentarne većine, se nada da će se početi sa otvaranjem arhiva tajne policije i stavljanjem na uvid građanima, tj. onima koji su bili meta praćenja i prisluškivanja. Postavljenjem Dejana Vukšića za v.d. direktora ANB-a počelo je i pospremanje u toj kući. Prvi rezultati su potvrdili strahovanja javnosti kao i ranija pisanja Monitora da je došlo do masovnog uništavanja ili sklanjanja dokumentacije, pogotovo onog dijela koji se odnosi na nelegalne aktivnosti ANB-a u zadnjih 30 godina koje su bile u službi zaštite režima umjesto ustavnog poretka.
Sadašnji rukovodilac ANB-a je uspio povratiti nešto dokumentacije, dijelom i preko savjesnih službenika koji su tajno napravili kopije određenih fajlova prije nego su uništeni. Prethodna ekipa je, kako Monitor pouzdano saznaje, napravila i neke tehničke previde tako da je, nakon uništenja dokumentacije, ostalo nešto neizbrisanih dokumenta u memorijama štampača, skenera i tzv. pomoćnih back-up sistema. Na osnovu toga se mogla napraviti gruba rekonstrukcija onoga što nedostaje.
U oktobru prošle godine je Nezavisno udruženje pravnika (NUP) predložilo plan sveobuhvatne reforme pravosuđa naglasivši „da je javna tajna da se nijedan sudija nije mogao izabrati bez mišljenja SDB-a, odnosno ANB-a. Jasno je da nisu sve sudije saradnici nekadašnje SDB, odnosno ANB-a, ali je sigurno da jedan ogroman broj jeste, kao i da je primao novac i ostvarivao druge privilegije“. Udruženje je predložilo da se u Zakonu o sudovima doda novi član po kome državni tužilac, član Sudskog savjeta i član Tužilačkog savjeta „ne može biti lice koje je ili koje je bilo član tajne organizacije“ pa bi se preko toga zakona mogao promijeniti i dobar dio članova pomenutih savjeta. Međutim, nepoznanica je da li je uopšte i koliko ostalo dokumentacije o političkim protivnicima i mreži saradnika ANB-a u državnim institucijama, pogotovo u pravosuđu. NUP smatra da bi Skupština trebala formirati državnu komisiju za provjeru koja bi utvrdila koje sudije su saradnici tajne službe. Sadašnja Vlada se nada da bi i tu mogli pomoći savjesni službenici Agencije ili zviždači.
Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbijednost iz 2015. godine predviđa članom 18 da je „Agencija dužna da građanina, na njegov pisani zahtjev, obavijesti da li su preduzimane mjere prikupljanja podataka o njemu i da li Agencija vodi evidenciju njegovih ličnih podataka i da mu, na njegov pisani zahtjev, stavi na uvid dokumenta o prikupljenim podacima“. Istim članom ANB je dužan odgovoriti na zahtjev u roku od 30 dana. Dosadašnji pokušaji pojedinaca da se pozovu na zakon i dobiju pristup dokumentima su odbijani. Do sada je ANB vođen Peruničićem ili ćutao ili kasno slao odgovore pozivajući se na stav 3 istog člana da „Agencija nije dužna da postupi u skladu sa stavom 2 ovog člana, ako bi obavještenje otežalo ili onemogućilo izvršenje poslova Agencije ili bi moglo dovesti do ugrožavanja bezbjednosti drugog lica“, o čemu je trebalo pisano obavijestiti podnosioca u roku od 15 dana.
Pristup invidualnim dosijeima tajne službe je odavno pravno uređen i implementiran u drugim zemljama bivšeg komunizma, pogotovo u DDR-u (bivša Istočna Njemačka) gdje je tajna služba Štazi na vrhuncu brojala skoro pola miliona agenata i doušnika u zemlji od 16 miliona stanovnika. Njemačka vlada je otvorila arhive Štazia (tj.ono što nije bilo uništeno) i od 1991. do 2011. preko 2,75 miliona istočnih Njemaca je podnijelo zahtjev za uvid u vlastite dosijee koje je vodila komunistička vlast. U najužem okruženju pristup fajlovima je najbolje uređen u Albaniji. Albanci su osim otvaranja arhiva pretvorili bivšu centralu zloglasnog Sigurimija (tzv. Kuća lišća) u javni muzej.
Crnogorski zakon takođe predviđa kontrolu imovine bivših i sadašnjih obavještajaca što doskora Agencija nije činila i na šta je upozorila i Državna revizorska institucija (DRI) još 2012. u svom izvještaju. Basnoslovna bogatstva pojedinih bivših funkcionera Agencije i njihovi sumnjivi poslovi samo potvrđuju vjerovanja velikog dijela javnosti o potrebi temeljne reforme društva.
Novi direktor je već nekoliko puta rekao da će ANB ubuduće raditi u skladu sa zakonom i u interesu države i građana.
Jovo MARTINOVIĆ
Komentari
DRUŠTVO
SUSPENZIJE I ZAPOŠLJAVANJA U POLICIJI: Netransparentno kadrovanje
Objavljeno prije
2 danana
17 Januara, 2025Još nijesu poznata imena ni kriterijumi po kojima je ministar policije Danilo Šaranović suspendovao 23 policijska službenika. Istovremeno, Vlada je aminovala zapošljavanje preko 800 novih policajaca, koje je moguće sprovesti kroz poseban postupak, bez javnog oglašavanja i kadrovskog plana
Ni nakon više od pet dana nijesu poznata imena policajaca koje je ekspresno smijenio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović u trenutku dok sve veći broj građana traži njegovu ostavku nakon masovnog ubistva na Cetinju, kada je Aco Martinović ubio 13 osoba, među kojima i dva dječaka.
Jedno od obrzaloženja ministra Šaranovića zbog čega se ne vidi odgovornim za stanje u bezbjednosnom sektoru je njegova namjera da, kako je kazao, očisti taj sektor od korumpiranih i sa kriminalom povezanih policijskih službenika.
Iz Šaranovićevog ministarstva je 9.januara, osam dana nakon tragedije na Cetinju, saopšteno da su bezbjednosne smetnje za rad u policiji utvrđene kod 44 službenika, a da je za njih 38 još u toku provjera. Istog dana suspendovao je 19 policajaca koji nijesu prošli bezbjednosne provjere. Dan kasnije na spisku su se našla još četiri službenika policije. Iz MUP- su saopštili da su protiv njih pokrenuti i disciplinski postupci nakon što je „utvrđeno da postoje bezbjednosne smetnje za dalji radu u smislu člana 162 Zakona“.
Pojasnili su da bezbjednosne smetnje za dalji rad u smislu člana 162 zakona postoje ukoliko je policijski službenik registrovan kao uživaoc opojnih droga ili održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama.
Iz MUP su ocijenili da je potpuna dekriminalizacija policijskog aparata i postizanje punog integriteta organa u cjelini uz jasno odvajanje časnih i profesionalnih policajaca od onih koji to nisu, jedan od ključnih prioriteta tog Vladinog resora.
“Uspostavljanje djelotvornih kontrolnih mehanizama je odgovor na teško nasljeđe i narušen ugled policije imajući u vidu broj bivših najviših policijskih funkcionera koji su procesuirani, a među kojima su pojedini priznali da su učestvovali u švercu cigareta. Zbog toga je jasno razdvajanje onih koji su većina, a to su časni i odvažni profesionalci u uniformi, od onih koji su ukaljali ugled policije, neophodnost na putu pune policijske revitalizacije“, navodi se u saopštenju MUP-a.
Najavili su da će „ministar unutrašnjih poslova nastaviti da zahtijeva opsežne provjere za one policijske službenike za koje postoji opravdana sumnja da svoju policijsku dužnost ne obavljaju štiteći građane, već one prema kojima policija postupa, a posebnu u svijetlu curenja dokumenata označenih stepenom tajnosti iz Uprave policije”.
Mediji su problematizovali to što je Šaranović za šefa Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji postavio Darka Vujovića, policijskog službenika čija fotografija , na kojoj se nalazi u društvu bezbjednosno interesantnog lica, pravosnažno osuđivanog za ubistvo, kruži društvenim mrežama. Ista fotografija objavljena je i u medijima.
Šaranović se ni nekoliko dana po objavi te fotografije nije oglasio, niti demantovao informaciju u bilo kojem dijelu.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net
Komentari
Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran
Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.
Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.
Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.
Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.
,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.
Prema najavama iz vladajuće većine vanredna sjednica Skupštine trebala bi da se održi sredinom januara i na njoj je planirano da se odlučuje o budžetu. Uz opasnost da se ponovi ometanje rada od strane opozicije, kao i krajem decembra kada je zaključen dalji rad Skupštine.
,,Možda su očekivali da ih izbacujemo iz Skupštine, pa da onda u nekoj atmosferi uzavrelih tenzija glasamo za budžet, ali mi nijesmo kao oni i nećemo tretirati opoziciju kao što su oni tretirali predstavnike sadašnje parlamentarne većine”, obećao je ove sedmice poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić.
On je rekao da očekuje da budžet bude usvojen sredinom januara, na vanrednom zasijedanju i dodao da ,,privremeno finansiranje, ukoliko ne bude potrajalo, neće značajno ugroziti stvari”.
Neusvajanje brojnih zakona, među kojima i onih o izbornoj reformi, blokadom parlamenta ugrozili bi put ka EU, koji je tek odblokiran. Na to upozorava i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević: ,,Vjerujem da blokada neće dugo trajati jer sama blokada parlamenta sjutra znači i blokadu evropskog puta…Sada kada bi trebalo da imamo najviše zakona i dijaloga da nam krče evropski put, mi dolazimo do blokade na osnovu ne baš utemeljenih činjenica”.
Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. ,,Ova godina će biti možda izazovnija od 2026. jer, bez obzira na broj poglavlja koja će formalno biti zatvorena, najveći akcenat će biti na krupnim reformama”, rekla je Gorčević, dodajući da će ove godine raditi i na poglavljima koja će biti formalno zatvorena 2026. godine.
Izmjene izbornog zakonodavstva jedno su od pitanja važnih za pristupanje EU, a plan je da se završe tokom ove godine. Međutim sada je u blokadi i skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu. Plan vlasti kako da riješe taj problem ne uliva nadu.
,,Mi ćemo definitivno tražiti pragmatičnost. Ukoliko opozicija ne želi da sa vrati u Odbor, pregovaraćemo da se promijeni koncept samog Odbora”, kazao je Čarapić agenciji MINa, navodeći da je važno čuti i mišljenje EU u vezi sa tim.
On je rekao da je siguran da će EU tražiti od opozicije da se vrati u Odbor: ,,A ukoliko se oni i na taj poziv ogluše, onda imamo, prema mom mišljenju, čist put da ispregovaramo drugačiji model, koji će zasigurno reformisati izborno zakonodavstvo”, naveo je Čarapić. Nije teško zaključiti da je reforma izbornog zakonodavsta bez opozicije uzaludan posao.
Bilo blokada ili ne, ono što nas očekuje tokom ove godine uz rizik od daljeg produbljavanja političke krize su igre oko Ustava. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić traži promjenu najvišeg pravnog akta kako bi srpski jezik dobio status službenog, te zagovara izmjene propisa o državljanstvu da bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom. Lansirao je i ideju o formiranju ustavotvorne skupštine. Iz opozicije a i dijela vlasti oštro se protive ovim naumima.
Evropska komisija saopštila je da očekuje od Crne Gore da, prije donošenja bilo kakve odluke u vezi s dvojnim državljanstvom, prvo obavijesti EU.
Premijer Milojko Spajić izjavio da bez konsenzusa svih ,,relevantnih partija”, te etničkih i vjerskih zajednica neće biti izmjena Ustava. A kao alternativu prevazilaženju spornih pitanja ponudio je platformu Barometar 26, koja predviđa da se ostave po strani pitanja koja dijele, da se spuste tenzije i obezbijedi fokus na EU agendu. Političke partije nijesu pokazale veliko interesovanje za ovu plattformu.
Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Uz iritirajuću neodgovornost vlasti nakon nove tragedije na Cetinju.
Prethodni bojkoti i blokade
Nakon izbora 2016. godine, Demokratski front je bojkotovao Skupštinu većinom tadašnjeg mandata. Bojkotu su se pridružile i Demokratska Crna Gora i URA, s tim da su se ove partije postepeno vraćala u Skupštinu.
Demokratski front je povremeno bojkotovao rad Skupštine i u periodu 2015-17. izražavajući tako svoje neslaganje sa odlukom o pristupanju NATO-u.
Demokratska narodna partija i SNP ušle su u bojkot parlamenta i 2008. godine, nakon što je Crna Gora priznala nezavisnost Kosova.
SNP je posegnuo za bojkotom i 2001-02. zbog neslaganja sa DPS-om oko spornih pitanja državne zajednice Srbije i Crne Gore.
Skupština je bila kratko u blokadi i 2011. kada budžet nije usvojen zbog sukoba u tada vladajućoj koaliciji DPS-SDP.
Pokušaj blokade Skupštine najduže je trajao nakon izbora 2016, ali vlast je tada nastavila rad Skupštine i izglasavanje zakona bez većine opozicije.
Blokada je uslijedila i 2019. kada je opozicija tražila izborne reforme i prelaznu vladu.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne
Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.
Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.
Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.
Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.
Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.
Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.
Cetinjanin Marko Roganović podnio je policiji 3. januara krivičnu prijavu zbog uvredljivih i uznemirujućih komentara na račun svog grada i sugrađana. On je naglasio da su objave koje je prijavio kod njega izazvale osjećaj uvrijeđenosti i ugroženosti.
Iz nadležnog Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, na čijem je čelu Lepa Medenica, Televiziji Vijesti je saopšteno da “prate i ocjenjuju da li u izjavama i radnjama bilo kojeg lica postoje bitna obilježja krivičnog djela”.
Više članova Ustava Crne Gore definiše odnos prema javno iznesenoj riječi. Članom 6 se precizira da država „jemči i štiti prava i slobode“ koji su „nepovredivi“, te da je „svako obavezan da poštuje prava i slobode drugih“. Član 7 zabranjuje izazivanje ili podsticanje mržnje ili netrpeljivosti po bilo kom osnovu, dok je članom 8 precizirano da je „zabranjena svaka neposredna i posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu“.
Uz to, i nekoliko zakonskih akata precizira što se sve smatra govorom mržnje i na koji način se kažnjava. Zakon o zabrani diskriminacije definiše ga kao „svaki oblik izražavanja ideja, tvrdnji, informacija i mišljenja koji krši, raspiruje, podstiče ili pravda diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupa lica zbog njihovog ličnog svojstva, ksenofobiju, rasnu mržnju antisemitizam ili ostale oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u formi nacionalizma, diskriminacije i netrpeljivosti protiv manjina“.
Advokat Veselin Radulović kaže da su kazne za govor mržnje definisane Krivičnim zakonikom. Njime se govor mržnje sankcioniše prvenstveno u krivičnom djelu „izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje“. Za to djelo propisana je kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina. Najteži oblik govora mržnje smatra se onaj nakon kojeg je došlo do nereda, nasilja „ili drugih teških posljedica za zajednički život naroda, nacionalnih manjina ili etničkih grupa koje žive u Crnoj Gori“. Za one čije su riječi izazvale ovakve reakcije, zakonom je propisana kazna zatvora do deset godina.
„Nažalost, crnogorsko pravosuđe, ali i društvo u cjelini, postalo je odavno tolerantno na razne oblike govora mržnje i ne može se govoriti o efikasnoj reakciji na takve slučajeve. Posebno je problematično što javni funkcioneri nerijetko koriste govor mržnje koji je uvijek posljednji korak prije nasilja“, kazao je Radulović.
Iz Centra za građansko obrazovanje ističu da su nedopustivi komentari prepuni uvreda, govora mržnje i neprimjerenih sadržaja koji se mogu vidjeti na brojnim portalima, posebno u vezi sa tragedijom na Cetinju. Iz te nevladine organizacije su pozvali građane da prijavljuju komentare koji podstiču mržnju i nasilje, prelaze granicu pristojnosti i zakona, kako bi svi doprinijeli većoj odgovornosti za javno izgovorenu riječ.
„Pozivamo Ministarstvo kulture i medija da, u skladu sa članom 71 Zakona o medijima, sprovede inspekcijski nadzor i obezbijedi poštovanje zakona od strane osnivača internetskih publikacija“, saopštili su iz CGO-a.
Poučeni prethodnim iskustvom, počinioci će se najvjerovatnije kazniti prekršajno, ukoliko se uopšte budu kaznili. Sa prekršajnom kaznom završio je tako i kolumnista Dragan Rosandić kada je napisao uvrjedljiv komentar nakon prošle tragedije na Cetinju kada je ubijeno desetoro u naselju Medovina.
Pravi primjer nekažnjivosti govora mržnje u javnom prostoru daje Marko Kovačević, visoki funkcioner Nove srpske demokratije, poslanik i predsjednik opštine Nikšić od maja 2021. godine. Prvi sudski postupak protiv njega pokrenut je samo mjesec nakon što je postao čelni čovjek Nikšića zbog negiranja genocida u Srebrenici. Viši sud u Podgorici utvrdio je da time „nije izazvao nacionalnu i vjersku mržnju“. Policija je u julu prošle godine podnijela prijavu protiv njega zbog povrede ugleda države nakon neprimjerene gestikulacije tokom intoniranja državne himne. Tužilaštvo u Nikšiću je odbacilo ovu prijavu. Ista instanca je na isti način ocijenila Kovačevićeve uvredljive komentare na društvenim mrežama upućene poslaniku DPS-a Oskaru Huteru u marta ove godine.
I Evropska unija primjećuje da crnogorsko društvo svjedoči porastu narativa podjela i polarizacije, uključujući govor mržnje, zasnovan na različitim političkim, etničkim i rodnim osnovama. U njihovom najnovijem izvještaju se navodi da je došlo do porasta govora mržnje i upotrebe rodno zasnovanog nasilja nad ženama u politici i javnom životu.
Prema istraživanju UNDP-a nasilje i govor mržnje najčešće se prepoznaju na društvenim mrežama (34,9%), zatim tokom predizbornih kampanja (31,4%), u medijima (17,4%), u parlamentu (9,3%) i u političkim partijama (7%). Društvene mreže postaju mjesto broj jedan za najintenzivnije nasilje nad političarkama, uključujući psihičko nasilje, posebno u obliku seksističkih i mizoginih primjedbi, ponižavajućih fotografija, zastrašivanja i prijetnji.
Zbog srama, straha i nekažnjivosti rodno zasnovanog govora mržnje i nasilja, svi oblici nasilja nad ženama se rijetko prijavljuju. Ukupno 81,4% onih koji su doživjeli ili svjedočili nasilju nikada nikome ne kaže za to.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Komentari
Kolumne
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 dana
Voz
Milena Perović
-
DANAS, SJUTRA / prije 1 sedmica
Popločano neodgovornošću i beznađem
Milena Perović
-
DUHANKESA / prije 1 sedmica
Dijalektika ljudskog života
Ferid Muhić
-
DUHANKESA / prije 2 sedmice
“Preča posla”
Ferid Muhić
-
DANAS, SJUTRA / prije 3 sedmice
Mafija ruls, dva
Milena Perović
Novi broj
SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći
SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo
VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju
Izdvajamo
-
INTERVJU3 sedmice
NERMA DOBARDŽIĆ, ZAMJENICA ZAŠTITNIKA LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA CRNE GORE: Nedovoljno poznavanje instituta rodne ravnopravnosti
-
DRUŠTVO3 sedmice
NAJZVUČNIJI SUDSKI POSTUPCI JEDVA NA POČETKU: Pravda spora, a pravosuđe još sporije
-
DANAS, SJUTRA1 sedmica
Popločano neodgovornošću i beznađem
-
DRUŠTVO3 sedmice
GODINA ZA NAMA: Korak naprijed, nazad dva
-
FOKUS3 sedmice
BUDŽETSKE I DRUGE IGRE: Privremeno, do daljnjeg
-
HORIZONTI3 sedmice
CRNA GORA I NJENI SUSJEDI NA KRAJU 2024. GODINE: Uzor i podrška ili noga za spoticanje
-
Izdvojeno3 sedmice
PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa
-
DANAS, SJUTRA3 sedmice
Mafija ruls, dva