Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KORONA, NEADEKVATNE MJERE ZA TEŠKO STANJE: Zaključavanje,  ali djelimično

Objavljeno prije

na

„Neophodno je duže zatvaranje i stroga kontrola granica”, kaže za Monitor epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić. O neophodnosti novog i strožeg zatvaranja sve se više govori i u Evropskoj uniji

 

Posljednje dvije nedjelje karte na kojima se vidi situacija sa korona virusom u Evropi pokazivale su najcrnje stanje, crnu boju za teritoriju Crne Gore i Portugalije. Dok je Portugalija u totalnoj izolaciji, u Crnoj Gori mjera skoro da nije bilo.

Statistički, Crna Gora je posljednje dvije sedmice prva u Evropi po broju oboljelih od kovida. Sa terena su počela da dolaze upozorenja o katastrofalnoj situaciji, posebno u primorskim opštinama.

Ministarstvo zdravlja je uvelo nove mjere.  Oštrije zaključavanje propisano je za Budvu i Tivat u kojima je, u narednih 15 dana, zabranjen rad ugostiteljskih objekata, tržnih centara, kozmetičkih i frizerskih salona, kladionica i slično. Đaci će u ovim opštinama učiti onlajn, a Budvanima i Tivćanima je preporučeno da bez prijeke potrebe ne napuštaju svoje opštine.

Na nivou Crne Gore policijski čas je uveden sat ranije, od 21 i ponovo je zabranjen međugradski saobraćaj vikendom.

Stopa aktivnih slučajeva na 100.000 stanovnika u Budvi je katastrofalna i iznosi 3.762, dok je u Tivtu 1.467. Veću stopu aktivnih slučajeva od Tivta imaju Cetinje sa 1.851, Kotor – 1.657, Podgorica sa 1.659, ali su za sada još uvijek izvan režima oštrijeg zaključavanja.

Ljekari su na izmaku snage. Sllike iz Budve gdje pacijenti po kiši čekaju prijem uz objašnjenje ljekarke da zbog opšteg nezadovoljstva često interveniše i policija, govore da strpljenje izdaje i pacijente. Dosta je i onih koji su oguglali pa ne haju: „Šetam Goricom i ispred mene čovjek hoda i razgovara na mobilnom sa nekim…’Evo dobro sam, peti mi je dan, ali dobro se osjecam… evo me na Goricu, ah, nemam simptome…”, jedan je od statusa na Fejsbuku o poštovanju preventivnih mjera. Iz svih opština upozoravaju da se dešavaju slučajevi da oboljeli i oni koji su u samoizolaciji nesmetano šetaju. Iz Ministarstva zdravlja najavljuju izmjene zakona kojima će se dati veća ovlašćenja inspekcijama, policiji i komunalnoj policiji kako bi unaprijedile do sada loš rad u sprečavanju ovakvih slučajeva.

„Vidio sam i snimke iz krcatih lokala po Podgorici, gomilu bez maski kako uživa do prvog kuku, lele, doktore, spašavaj…  Biće za nekoliko dana još veća gužva ispred covid-ambulanti po Crnoj Gori, a jutros je bila ogromna. Vidio sam previše snimaka rentgena pluća koji su se u tri dana pogoršali za ne prepoznati. Vidio sam previše padova saturacije kiseonika u krvi, vidio dovoljno naprasnih urušaja zdravstvenog stanja. Izgubili smo mnoge drage ljude. Umorni smo, iscrpljeni, vojnički rečeno, imamo gubitaka”, napisao je na svom Fejsbuk profilu ljekar Goran Jovanović.

Nadležni moraju da prelome – da li je preči turizam ili zdravlje. Mediji su nedavno objavili da je u zimskim centrima zabilježena jedna od najboljih sezona. Ljekari iz Budve upozorili su da je širenju virusa doprinio povratak građana sa odmora i zimskih centara u zemlji i regionu ali i masovno nepoštovanje epidemioloških mjera. Po povratku sa sjevera 130 učenika srednje škole „Bratsvo i jedinstvo” iz Ulcinja je u samoizolaciji. Njih 20 je pozitivno na korona virus.

„Čovječanstvo je razmaženo mikrobi nisu. Ako mislimo da imamo išta od ljetnje turističke sezone, neophodno je duže zatvaranje i stroga kontrola granica. O tome pričam već godinu”, kaže za Monitor epidemiloškinja Milena Popović-Samardžić.

Granice su i dalje otvorene. Pored građana Velike Britanije, novim mjerama je predviđen obavezan PRC test za ulazak u Crnu Goru i za građane: Francuske, Portugalije, Španije, Danske, Holandije, Irske, Belgije, Češke, Izraela, Malte, Litvanije, Estonije, Letonije, SAD, Brazila, Južnoafričke republike, Indije, Bahreina i Libana.

U Institut za javno zdravlje još nijesu stigli rezultati iz Njemačke o vjerovatnoj potvrdi prisustva britnaskog soja korona virusa u Crnoj Gori. Ljekari  upozoravaju da novi soj izaziva teže kliničke slike i kod mlađe populacije.

Slovenački infektolog Andrej Trampuž upozorio je ove nedjelje da je zbog opasnosti širenja novih sojeva korona virusa vrijeme za zaoštravanje epidemioloških mjera. Mogući novi talas posebno bi mogao pogoditi mlađu populaciju.

Uozorenja stižu i iz Njemačke. Virologinja Melani Brinkman, članica savjetničkog tima Angele Merkel, se zalaže da se odmah proglasi potpuni karantin, sveobuhvatan i kratak. Ako se bude oklijevalo, britanski soj natjeraće nas  u dugotrajni i lokdaun.

Teško da će oštrije mjere zatvaranja izbjeći i država sa procentualno najviše oboljelih u Evropi u kojoj vakcinacija još nije počela.

 

Vakcina kao dobro bogatih

Kompanija Astra Zeneka je prva kompanija koja je podnijela zahtjev za registraciju vakcine u Crnoj Gori. Proces odobravanja regularno traje do pola godine, ali su iz Ministarstva zdravlja objasnili da postoji zakonska mogućnost da se zbog hitnosti odobrenje dobije za najviše nedjelju dana.

Najavljeno je i da će hitnu saglasnost za upotrebu u Crnoj Gori dobiti ruska vakcina Sputnjik V. Ljekar Sergej Boljević sa Sečenovskog univerziteta u Moskvi, koji je neposredno uključen u pregovore za nabavku vakcine Sputnjik V, izjavio je za TV Vijesti da bi ova vakcina u Crnu Goru trebala da stigne u drugoj polovini februara. On je kazao da bi Crna Gora u prvom talasu trebalo da dobije od pet do 15 hiljada doza te da će dalje ići dinamikom u razmaku od 21 dan, koliko je potrebno za nove doze.

Stav prema ruskoj vakcini mjenja se i u EU, usljed zastoja u isporuci vakcina zapadnih kompanija evropskim zemljama. Za ovu nedjelju najavljena je posjeta ruske delegacije Institutu Torlak u Beogradu kako bi procijenili tehnološke i kadrovske kapacitete Instituta za proizvodnju vakcine Sputnjik V.

EU je naručila 2,3 milijarde vakcina, mnogo više nego je potrebno za imunizaciju 450 miliona stanovnika zemalja Unije. Međutim, pored problema sa isporukom Fajzer Biontekovih vakcina i Astra Zeneka je obavijestila da će u prvom kvartalu godine EU isporučiti samo 31 milion vakcina umjesto dogovorenih 80 miliona.

Predsednik Saveta EU Šarl Mišel izjavio je ove nedjelje da vakcina nema dovoljno, pa se toga očekuje da će tek krajem aprila i u maju postojati mogućnost da se one doniraju partnerima iz trećih država. Među partnerima je i Crna Gora.

Istraživanja govore – ukoliko se vakcinacija nastavi na ovakav način, a farmaceutske kompanije u proizvodnji vakcina vide profit a ne zdravlje ljudi, imunizacija će potrajati godinama. Sve su glasniji zahtjevi za odricanjem od intelektualnog vlasništva nad vakcinama i poštovanje apela Svjetske zdravstvene organizacije da je vakcina opšte dobro. No, nije baš realno očekivati da će bogate zemlje onemogućiti monopol farmaceutskih kompanija i profite mjerene milijardama dolara.

Da ne postoji monopol na znanje, potvrdila je Kuba koja je završila posljednju fazu provjere sopstvene vakcine Soberana 02, koja bi trebalo da bude raspoloživa od 1. marta. Kubanska laboratorija Finlaj je saopštila da će tu vakcinu moći da primi svih 11 miliona Kubanaca, a takođe i svi inostrani turisti. Mediji u EU su ocijenili da to može biti šansa i za Evropljane da nabave novu vakcinu

Prema podacima Duke Global Health Institute za sada je 16 odsto svjetske populacije bogatih zemalja obezbijedilo 60 odsto dostupnih vakcina. Ponavlja se scenario iz 2009. kada su bogate zemlje tokom pandemije svinjskog gripa prigrabile sve dostupne količine vakcine za sebe. Za utjehu je što se virus ne osvrće na ljudsku pohlepu i glupost, pa ni bogati neće biti mirni dok se ne vakcinišu i stanovnici  siromašnih zemalja.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ODUSTAJE LI VLADA OD SUMNJIVE KUPOVINE STUDENTSKOG DOMA OD  TOMISLAVA ČELEBIĆA: Rupa u zakonu i u budžetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. Studentski dom će, da bi izbjegla zakonske implikacije,  kupiti odlukom, tako što će ove godine platiti 3,6 miliona iz budžetskih rezervi, dok će dodatna sredstva obezbijediti naredne godine. Baš onako kako je ranije dogovoreno sa Tomislavom Čelebićem

 

Ministarstvo prosvjete i Vlada ne odsustaju od namjere da milionima iz budžeta pomognu Tomislava Čelebića i Đukanovićev Univerzitet Donja Gorica (UDG). Prošle srijede su, nakon pisanja Monitora, poništili tender o kupovini studentskog doma u blizini UDG od kompanije Čelebić City. Tender je bio sporan i zbog toga što je prihvaćena duplo veća cijena od ponuđene (6,3 miliona umjesto 2,9), zbog čega je Vladi, osim javnog suda, prijetila i reakcija nadležnih institucija.

Činilo se da je Vlada  odustala od tog posla. No, samo dva dana  nakon poništenja tendera, u petak, 1.novembra, na telefonskoj sjednici, Vlada je, odlukom većine članova, dala  saglasnost za kupovinu nepokretnosti za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata. Kako Monitor nezvanično saznaje, dio ministara nije želio da aminuje tu odluku.

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. U priču je uključila Upravu za državnu umovinu  i Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na čijem je čelu Slaven Radunović.  Prema dokumentima razmatranim na sjednici Vlade, Uprava se obratila Radunovićevom ministarstvu samo  noć nakon poništavanja tendera, sa Informacijom o kupovini  objekta za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata, koju je prethodno iniciralo Ministarstvo prosvjete.  To znači da je Ministarstvo prosvjete, koje vodi Anđela Jakšić-Stojanović, u trenutku poništenja tendera već imalo spreman novi model realizacije ovog posla. Sa kojim se Vlada brže bolje saglasila na telefonskoj sjednici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE OD DESET DANA POTJERE ZA  ALIJOM BALIJAGIĆEM: Bjegunac izmiče i Crnoj Gori i  Srbiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Balijagić skriva po planinama između Crne Gore i Srbije, a dvije države prepucavaju ko je bolji, građani strijepe za svoje najbliže jer institucije koje plaćamo da bi bili bezbjedni, očigledno ne rade svoj posao

 

 

Više od deset dana prošlo je kako je osuđivani pljačkaš, ubica, silovatelj, Alija Balijagić ubio dvoje starih ljudi, brata i sestru  Jovana i Milenku Madžgalj, a za njim se još traga između Bijelog Polja i Prijepolja. U potragu su uključene dvije države – Crna Gora i Srbija, na čijim teritorijama se kreće bjegunac.

U cijelom regionu vlada strah. Mještani sela dvije države – od Sokolca, gdje su Madžgalji ubijeni, pa do Brajkovca (Prijepolje), gdje je Balijagić posljednji put viđen, strahuju za svoje i živote svojih familija. Nastave u školama se odlažu ili se obavljaju onlajn, dok su sela puna uniformisanih lica – policije, specijalnih jedinica, vojske…

Uz svu savremenu tehnologiju i opremu, kojom raspolažu bezbjednosni organi obje države, od kojih je jedna članica NATO Alijanse, čini se da nijesu ni blizu opasnom bjeguncu. Prema kazivanju mještana, Balijagić mirno ide od sela do sela, popriča i popije po koju s žiteljima polupraznih sela, dok su  obje države upregle sve resurse, kako tvrde same vlasti, da bi ga zarobili.

Mještanin Brajkovca kaže da je vidio čovjeka koji je iskočio iz žbunja, imao je pušku i ranac. Predstavio mu se kao lovac i rekao da se ne plaši.

„Ostavio je pušku uz jednu bukvu, i rekao ajde da popijemo po jednu rakiju. Ja sam tada rekao, ima neki čovjek kog traže zbog ubistva. On je dodao – pa jesu li ga našli, ja sam rekao – ne, a on je kazao – naći će ga. Malo smo popričali, sve to je kratko trajalo i on je otišao dalje“ prepričava svoj susret.

On tvrdi da je odmah prepoznao o kome se radi, ali je ćutao kako ne bi svoj život izložio opasnosti. Zbog straha da se Balijagić ne vrati u njegovu kuću kao što se vratio kod Madžgalja i ubio ih, kaže da je spavao kod komšije.

„Strah je i mene, strah je i sve ljude koji žive u selu. Sve vrijeme su vrata zaključana, sigurni smo samo kad policiju vidimo u blizini naših kuća. Policajci nam kažu da se ne plašimo i da su oni tu, ali sve je uzalud. Mi ćemo biti mirni tek kad ga pronađu“, kaže mještanin.

U potrazi za Alijom Balijagićem dnevno je angažovano oko 200 policijskih službenika i preko 70 pripadnika Vojske Crne Gore (VCG), saopšteno je ranije iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Pripadnici vojske su noćili kod mještana Sokolca, sela ubijenih Madžgalja. Sa druge strane, u Srbiji su angažovane jedinice Uprave kriminalističke policije, Specijalne antiterorističke jedinice, Žandarmerije, granična policija i policijski službenici policijskih uprava u Prijepolju i Užicu, saopšteno je iz njihovog MUP-a. Do sada je, tvrde, pregledano više od 80 napuštenih objekata,  koristi se sva moguća tehnika i oprema MUP-a Srbije – dronovi, termovizija i psi tragači.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Hrvatska strana ima  obrazloženje zabrane prelaska neba službenim avionom za Bečića i Mandića . „ To je uobičajeno kada su u pitanju odluke ovakve vrste, da se neko proglasi personom non grata. Takoreći, standard u međunarodnom pravu.  Budući da se radi o vladinom, državnom  avionu, njegovi putnici moraju biti evidentirani kada se prelazi preko zemlje. Što nije slučaj sa civilnim avionima“, objasnili su za Monitor iz hrvatske diplomatske mreže. Ni oni nijesu zvanično htjeli da komentarišu slučaj.

Generalni sekretarijat Vlade je nedavno objavio Dokumenta  o korišćenju aviona u vlasništvu Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore u periodu od 01. 07. do 27. 09.2024. godine. Ta dokumenta, odnosno zahtjevi za korišćenje aviona, i putni nalozi, prethodno su nosili  oznaku tajno.  Prema njima, Mandić nije u tom periodu putovao u pravcu koji bi uključivao i hrvatsko nebo, dok  Bečića nema na spsiku putnika.  Prema objašnjenju Monitorovih dobro upućenih izvora,  Bečiću po funkciji i ne pripada da koristi službeni, Vladin avion.  Ipak, mogao bi biti putnik kao član neke Vladine delegacije. Za razliku, Mandić ima pravo na korišćenje službenog aviona, i prema podacima koje su nedavno objavljeni u periodu od juna do kraja septembra, u kom je važila zabrana Hrvatske, koristio ga je dva puta – za Maroko  i Maltu. Tamo se nije išlo  preko hrvatskog neba.

Slučaj proglašenja Mandića, Bečića i Kneževića personama non grata, pominje se i u najnovijem, ove sedmice objavljenom, Izvještaju Evropske Komisije (EK) za Crnu Goru, u kontekstu pogoršanja odnosa sa Hrvatskom

U Izvještaju se ocjenjuje da su ti odnosi pogoršani, nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu.  Brisel takođe ocjenjuje da su tenzije, kako stoji u Izvještaju,  proizašle iz „nerazriješenih bilateralnih pitanja“.

“Nije bilo napretka u vezi sa neobilježenom granicom između dvije zemlje ili vlasništvom nad brodom ‘Jadran’. Usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu u junu, koja se fokusira na istorijske događaje u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu, izazvalo je snažnu diplomatsku reakciju Hrvatske, uključujući proglašenje tri visoka crnogorska zvaničnika za persone non grata”, piše u Izvještaju.

Ovih je dana u parlamentu, povodom godinu dana Vlade Milojka Spajića, od strane Adrijana Vuksanovića,  poslanika Hrvatske građanske inicijative (HGI, problematizovana izjava Andrije Mandića na jednom od Vučićevih glasila. Vuksanović je pitao  premijera Spajića za komentar  Mandićeve izjave u emisiji Ćirilica na Televiziji Happy,  da se danas Hrvati “identifikuju sa NDH”.

Spajić je odgovorio da nije vidio tu izjavu,  da Hrvatsku vidi kao partnera, te da su oni potpuni diskonituitet onog što se dešavalo 90-tih.

“Mi smo mlada generacija koja kaže da sve ono što je rađeno u ime Crne Gore nije u naše ime”, saopštio je premijer. Takođe, upitan za mišljenje, kazao je da on ne povezuje Hrvatsku sa bilo kojom Hrvatskom iz prošlosti, kao i da, ko god je spreman da pomogne na evropskom putu, njegov je saveznik.

Bilo bi dobro, ako Spajić zaista planira  da uvede Crnu Goru u EU, da ipak “poveže Hrvatsku sa nekom Hrvatskom iz prošlosti”. Recimo, onom  kojoj je Crna Gora, tokom devedesetih godina,  napala Dubrovnik.  Taj ratni zločin ne samo što nije dobio epilog pred pravosuđem, nego se o njemu gotovo ne govori, izuzev na godišnjicu napada,  u rijetkim medijima.

Nerijetko se čuju upozorenja da bi Crna Gora ukoliko želi da uđe u EU, morala da popravi odnose sa Hrvatskom, koja bi mogla da  joj taj put uspori, potencijalno i blokira. U tome joj neće pomoći samo  premijerov evropski govor u parlamentu, ili posjeta Dubrovniku  predsjednika Crne Gore. Toga smo se „napretka na evoropskom putu“ nagledali.

Stvar je mnogo složenija i od  toga kako dobiti štrik za dobrosusjedske odnose u izvještaju Brisela. Ukoliko Crna Gora zaista želi da postane društvo evropskih vrijednosti, ona to mora istinski i da postane. A to ne može biti dok  politiku budu krojili oni koji podržavaju ideologije devedesetih, koje su  proizvele hiljade i hiljade žrtava  na ovim prostorima, samo zbog njihovog imena, ili vjere.

To što naši zvaničnici  moraju službenim avionom da kruže oko Hrvatske, – nije suštinski hrvatsko već naše pitanje.  Sve i da mogu, sve dok njihova politika bude kočila suočavanje ove zemlje sa ratnom prološću, budila nacionalne strasti i tenzije  i kočila stvaranje normalnog društva, uzalud će biti i štrikovi Brisela.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo