Povežite se sa nama

MONITORING

ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE: Poglavlje za zastiđe

Objavljeno prije

na

pljevlja

Malo malo pa iz Vlade stigne vijest kako samo što nijesmo otvorili poglavlje 27– životna sredina i klimatske promjene. Najnovija glasi: Crna Gora je spremna za otvaranje Poglavlja 27, što znači da našu zemlju sada očekuju finalne aktivnosti u pripremi otvaranja ovog, najzahtjevnijeg dijela pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom. Evropska komisija dala je pozitivno mišljenje na Nacionalnu strategiju koja je osnova harmonizacije crnogorskih propisa sa propisima EU u životnoj sredini.

Zvuči dobro, znači malo, saglasni su Monitorovi sagovornici iz nevladinog sektora.

,,Na neki način, potpuno je bilo očekivano da se iz EU dobije pozitivan komentar na dokument ovog tipa, jer u ovoj fazi nema nikakve potrebe da se bilo šta sakrije ‘ispod tepiha’, kako se to često radi i kod nas i kod svih drugih ekonomski nerazvijenih zemalja koje su u procesu integracije, ali traže na koji način mogu obezbijediti ogromna sredstva potrebna za unapređivanje postojećeg stanja životne sredine”, kaže za Monitor Aleksandar Perović, direktor Ekološkog pokreta Ozon.

Po njegovom mišljenju, očekivano je da svako pozitivno mišljenje Vlada iskoristi kako bi promovisala svoje rezultate. „Ako znamo da je stanje na terenu daleko od dobrog, sa trendom pogoršanja tokom prethodne tri godine – konkretno mislim na upravljanje otpadom, upravljanje kvalitetom vazduha, upravljanje vodama, adaptacijom na klimatske promjene – potpuno je očekivano u izbornoj godini svaku pohvalu sa međunarodnih adresa medijski valorizovati”.

Jovana Janjušević iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica ukazuje da je, iako se nebrojeno puta čulo da je poglavlje 27 najzahtjevnije, potpuno jasno da smo, kad je o zaštiti prirode riječ, veoma tanki.

„Ono što se Evropskoj komisiji sviđa je činjenica da je zeleno zakonodavstvo u Crnoj Gori u velikoj mjeri prilagođeno, to jest da su evropske direktive u određenoj mjeri inkorporirane u domaće zakonodavstvo. Ali, ono što je Evropskoj komisiji, i gotovo svakome u Crnoj Gori potpuno jasno je da je primjena tog zakonodavstva ogroman problem”, kaže za Monitor Jovana Janjušević.

Crna Gora je, na primjer, više puta prepravljala Nacionalnu strategiju biodiverziteta sa akcionim planom, a da ništa od te strategije nije implementirano. „Ako je zaštita prirode donošenje dokumenata koji se ne primjenjuju, onda smo mi jako zabrinuti za prirodu naše zemlje”, kažu u CZIP-u.

Nekoliko Monitorovih sagovornika, upućenih u probleme zaštite životne sredine, ali i prilike u našim nadležnim istitucijama, ocjenjuju da su kapaciteti državne administracije, naročito Ministarstva održivog razvoja i turizma – blizu nule. To smatraju veoma ozbiljnim problemom na putu otvaranja poglavlja 27. „Iz samog naziva ministarstva vidi se kakvi su nam kapaciteti. Svakome, osim Vladi, jasno je da održivi razvoj i turizam ne mogu u civilizovanom svijetu biti pod jednim krovom”, kaže jedan od Monitorovih sagovornika.

Nedavno se ministar Branimir Gvozdenović pohvalio kako su dosad na pripremama za poglavlje 27 radile dvije radne grupe – u jednoj je bilo 50, u drugoj 61 stručnjak. Ne zna se jesu li se preklapali, ali jedan od Monitorovih sagovornika primjećuje kako su se među ekspertima našla i tri eminentna profesora od kojih je jedan sa UDG-a i pisao je, više puta, Nacionalnu strategiju biodiverziteta koja još ne valja.

Ministar je naveo kako je trenutno u oko 33 institucije koje su uključene u proces prenošenja i primjene pravne tekovine u Poglavlju 27, zaposleno 126 službenika. Da bi sistem „optimalno funkcionisao”, fale 134 službenika, jer je „projektovana potreba od oko 260 zaposlenih do 2020. godine”.

Naravno, fali i para. „Prvi put smo sada na jednom mjestu definisali koji je to iznos sredstava potreban da bi mogli da ostvarimo potpuno usklađivanje u Poglavlju 27. Prema procjenama iz Nacionalne strategije aproksimacije, u ovu oblast potrebno je investirati oko 1,4 milijardi eura. Finansijski najzahtjevnije oblasti biće kvalitet voda (oko 840 miliona) i upravljanje otpadom (oko 370 miliona). Ove finansijske aproksimacije već nam sada daju za pravo da prilikom redovnog planiranja budžeta sa Ministarstvom finansija tražimo dodatni fiskalni prostor za obezbjeđivanje budžetskih sredstava koja će biti opredijeljena za politiku životne sredine”, objasnio je ministar. Ako je Ministarstvo tek sada prvi put definisalo iznos novca potreban za zaštitu prirode po evropskim standardima – znači li da su dosad pravili račin bez krčmara, bilo bi pitanje za ozbiljniju državu.

Jedan od Monitorovih dobro upućenih izvora tvrdi da iznos od 1,4 milijarde nadležni – lupaju. Više njih se slaže da su pretjerana očekivanja da će veliki dio novca za zaštitu životne sredine stići iz Evrope. Nije jasno zašto se Vlada nada da će taj novac izdvojiti evropski poreski obveznici. Zaštita životne sredine, jednostavno, briga je države.

Za primicanje otvaranju poglavlja 27 treba nam i Mreža zaštićenih područja Natura 2000, koju, kako je Monitor već pisao, nemamo. Gvozdenović kaže da je taj posao počeo i to ne ispočetka jer su već urađeni brojni projekti koji mogu da posluže kao dobra i kvalitetna dokumentaciona osnova za uspostavljanje NATURA 2000 mreže. U prilog tome nabraja da je procenat zaštićene teritorije u našoj zemlji povećan sa devet na skoro 13 odsto.

Samo, problem je što kod nas granice zaštićenih područja, kao i propisa koji u njima važe, znaju da postanu nekako fluidne.

Prije nekoliko godina Nacionalni park Durmitor morao je da se odrekne povelikog parčeta teritorije prosto zato što je nelegalna gradnja toliko napredovala da to više nije ličilo na zaštićeno područje.

Iz Nacionalnog parka ,,isključeni” su Motički gaj, Virak, Razvršje, Pošćenski kraj i Poljane, a ,,uključeni” Komarnica, kanjon Nevidio, šumski kompleks Dragišnice i Grabovica. Dragišnica je, inače, neko vrijeme crnogorskoj javnosti bila poznata po mještanima koji su balvanima na putevima pokušavali da spriječe sječu šuma kakvu, kako su objašnjavali „ne pamte ni u vrijeme italijanske okupacije”.

Šta spječava Vladu da, recimo, zbog nekog od viđenih investitora učini fleksibilnim i granice Nacionalnog parka Skadarsko jezero ili Lovćen. Ili da, prosto, dozvoli gradnju u srcu Nacionalnog parka kao što je aminovala da na Ivanovim koritima bude izgrađen hotel Monte rosa. Riječ je o ,,privremenom objektu”, na pet spratova koji je ušao u prostorno plansku dokumentaciju. Kad piše Evropskim institucijama, Vlada se hvali kako se nijedan objekat ne može raditi bez procjene uticaja na životnu sredinu. Što se može procjenjivati na različite načine – druga je priča.

„Primjer prolongiranja zakonske obaveze pribavljanja integrisane dozvole za najveće industrijske zagađivače u Crnoj Gori – KAP Podgorica, TE Pljevlja i Toščelik Nikšić, u godini u kojoj pričamo o otvaranju poglavlja 27 najbolji je dokaz da je apsurdno hvaliti se ostvarenim rezultatima”, kaže Aleksandar Perović i naglašava da građani moraju pravovremeno dobijati provjerene informacije i argumentovane stavove, a ne površne analize i neutemeljene projekcije kako se obično dešava.

,,Smatram da bi prije otvaranja poglavlja 27 trebalo pronaći održiva rješenja u oblasti upravljanja komunalnim otpadom, riješiti problem aerozagađenja u Pljevljima, Nikšiću, Podgorici i drugim opštinama na sjeveru gdje postoji taj problem, riješiti pitanje opstanka prevaziđenih prljavih tehnologija koje se vještački održavaju na tržištu što opterećuje budžet, uspostaviti održivo upravljanje vodama, odustati jednom za svagda od megalomanskih enegretskih projekata i okrenuti se ka obnovljivim izvorima energije i pravilnom korišćenju prostora kao najvrijednijeg ekološkog i ekonomskog resursa, zaštiti područja koja imaju potencijal i napraviti planove sanacije, rekultivacije i revitalizacije svih degradiranih i ugroženih segmenata životne sredine”, smatra direktor Ozona.

Još jedna, možda najpoznatija, prepreka na putu otvaranja poglavlja 27 je – status ulcinjske Solane. Kao vlažno područje od međunarodnog značaja ona nema studiju zaštite niti je zaštićena bilo kojim državnim dokumentom. U CZIP-u podsjećaju da je Njemačka inistirala da se poglavlje 27 ne otvara dok se ne riješi status ulcinjske Solane jer milioni evropskih ptica područje Solane koriste tokom seobe ka Africi i obrnuto. „Evropska komisija je svjesna da opstanak miliona evropskih ptica zavisi od zaštite Solane. Bilo bi veliko iznenađenje ako bi pregovori bili otvoreni, a da stanje ostane ovakvo kakvo je danas”, kažu u CZIP-u.

Minstar Branimir Gvozdenović oko Solane nekako je više umjetnički nadahnut. „Pokrenuli smo izuzetno važnu aktivnost na dodatnoj arhitektonskoj i kulturnoj valorizaciji Solane, kroz pripremu našeg učešća na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu”, najavljivao je uz napomenu da će to ,,promovisati novi pogled i novi koncept doživljaja ulcinjske Solane i time doprinijeti univerzalnosti naše ideje o njenoj zaštiti i održivosti”.

Kad se isključi poetika, stvari su jasne. Ako se proizvodi so, onda su ptice mirne, ako ne, onda se mora upumpavati voda samo zbog ptica, što mnogo košta. Proizvodnja soli, kažu upućeni, sama po sebi, u Ulcinju nikad nije bila isplativa, ali je riječ o društvenoj odgovornosti i odgovornosti prema prirodi.

A društvenu odgovornost i odgovornost prema prirodi nemamo, pa makar sto puta otvorili poglavlje 27. Ako ptice ne mogu da kažu, mogu, na primjer, građani Pljevalja.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo