Povežite se sa nama

MONITORING

ŠTETOČINE U CRNOGORSKIM ŠUMAMA: Ljudi, crvi i sistem

Objavljeno prije

7 godina

na

sume-crna-gora

Ozbiljna je konkurencija u borbi za najveću štetočinu u crnogorskim šumama. Mrtva je trka između koncesionara, buba koje jedu drveće i državnih organa koji o šumama treba da brinu. Premda, njihovo nadmetanje je simboličko jer, svi pripomažu u istom poslu – sve gorem stanju u šumama.

„Najveća štetočina u državnim šumama je sam sistem upravljanja šumama”, kaže za Monitor Mirsad Nurković, bivši vd direktora

Uprave za šume.

U aprilu ove godine objavljeno je kako se potkornjak namnožio u pljevaljskim šumama. U izvještaju o radu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, ocijenjeno je da je katastrofalno, te da je na Ljubišnji, koncesionom području kompanije Vektra Jakić, Dragana Brkovića već osušeno 100.000 kubika, uglavnom smrče.

Potkornjaci su mali insekti, koji ispod kore grade sistem hodnika u kojima odgajaju svoje potomstvo. Hrane se drvetom i naseljavaju slaba, umiruća stabla, zatim ležavine, svježa posečena stabla ili neoguljenu složenu oblovinu. Međutim, kada se prenamnože, naseljavaju i potpuno zdrava stabla. Tokom jedne godine, kaže stručna literatura, potkornjaci mogu imati dvije ili tri generacije i početi da se šire geometrijskom progresijom. Sve više šume se suši.

Načelnik Odsjeka za uzgoj i zaštitu šuma u Upravi za šume Crne Gore Vidan Jakić proteklih godina je, kako je pisala Pobjeda, u više navrata upozoravao na probleme sušenja pljevaljskih šuma, ali očekivane reakcije nije bilo. Od 2008. do 2015. godine na Ljubišnji je doznačeno 57.000 kubika osušene i zaražene smrče, ali je posječeno samo 10.000. Na doznaku čeka još 50-ak hiljada. Nepodijeljeno mišljenje stručnjaka je da je neophodno hitno posjeći sve što je u fazi sušenja i što nije potpuno zdravo, uspostaviti šumski red i ukloniti iz šume sve što je izvor zaraze.

Dok se stručnjaci slažu, nadležni ne mogu da se pogode čiji je posao sređivanje stanja u šumama. Šume bi trebao da čisti onaj ko ih i koristi – koncesionar. Međutim, trenutno stanje u pojedinim područjima je takvo da bi bilo neophodno donijeti nove planove o gazdovanju šumama – zaustaviti sječu dok se šuma ne očisti – što je posao Ministarstva poljoprivrede. Obaveza Uprave za šume je da doznači koncesionaru koja stabla mora da posiječe. Pola nije doznačeno, od onoga što jeste, koncesionar je očistio – petinu.

Monitorovi izvori objašnjavaju da je šumarski inspektor nedavno kaznio Vektru Jakić zbog toga što nije poštovala obavezu o uzgoju šume sa 1.500 eura. Čitavih.

Problem nije samo u pljevaljskim šumama. Drvoprerađivači iz Rožaja nedavno si pozvali Adema Fetića, direktora Direktorata za šume, da objasni zbog čega se ne uklanja sanitarna masa iz ovdašnjih šuma koja prijeti da zarazi zdrave četinare. Ništa se naročito ni oko tog upozorenja nije desilo.

Mirsad Nurković, koji je, kao kadar SDP-a, na čelu Uprave za šume

bio od septembra 2015. do aprila 2016. kaže da se država prema šumama odnosi neodgovorno, neprofesionalno i nedomaćinski. „Šume se koriste na način koji je prevaziđen, što je štetno po šume, državu, odnosno budžet, kao i za drvoprerađivače”, tvrdi Nurković i ocjenjuje da sve zanima samo jedno – kako da se dođe do trupca.

I prošle i pretprošle godine Državna revizorska institucija ustanovila je razne rupe u naplati svih, pa i koncesija za korištenje šuma. Smanjenja iznosa za plaćanje koncesije mimo zakonskih propisa i procedura, neraskidanje ugovora zbog neispunjenja uslova ili gomilanja velikih dugova za koncesije, samo su neke od nepravilnosti koje je konstatovala DRI.

Koncesionu naknadu Vektre Jakić za 2007. godinu Uprava za šume obračunala je tako da je javni prihod umanjen za blizu 350 hiljada eura, u 2008. godini na sličan način otišlo je skoro 380 hiljada. „Uprava za šume je nepravilnim obračunom koncesione naknade koncesionaru DOO Vektra Jakić – Pljevlja u periodu 2007-2012. godine neosnovano umanjila javni prihod za iznos od 1.670.409”, konstatovala je DRI. U narednom izvještaju konstatovali su da je mimo procedure i bez potrebne dokumentacije od 2013. do 2015. koncesija tom preduzeću smanjena za 897 hiljada eura, a u 2015. je skoro prepolovljena sa više od milion na 583 hiljade.

Na poziciji direktora Uprave za šume od 2008. do 2015. bio je Radoš Šućur, koji je, reklo bi se logično, nakon rascjepa u SDP-u odlučio da postane Socijaldemokrata.

„U posljednjih pet- šest godina Uprava za šume ne ostvaruje prihode ni na nivou potrošnje. Prihodi od koncesija i drugih naknada za korišćenje šuma jedva ili nedovoljno pokrivaju troškove Uprave za šume”, tvrdi Mirsad Nurković. Objašnjava da je tokom kratkog službovanja u Upravi za šume ustanovio da godinama – 2013, 2014, 2015 – niko koncesionarima nije obračunavao naknadu za doznaku i žigosanje stabala koja treba da iznosi 10 odsto od koncesionog ugovora. „Imamo pet milona nenaplaćenih koncesija za korišćenje šuma i dva miliona neobračunatih i nenaplaćenih naknada”, kaže naš sagovornik.

Kao jednu od važnih posljedica načina na koji se koriste crnogorske šume Nurković vidi to što umjesto da u tom sektoru radi deset hiljada ljudi, on trenutno zapošljava oko 1.200. „Sa druge strane, evidentirani prihodi, koji su niži od realnih, su 28 miliona eura, što jasno pokazuje da neko ostvaruje ekstraprofit.

I tu priča ponovo dolazi do balvana. Maksimum prerade koji najčešče drvo doživi u Crnog Gori je pretvaranje u rezanu građu to jest daske i grede. Izvozimo trupce i uvozimo finalne proizvode od drveta, stara je pjesma. Mirsad Nurković objašnjava kako se procjenjuje da oko 50 odsto posječene drvne mase ne ulazi u formalne privredne tokove, već su u zoni sive ekonomije, te da se, takođe, veliki dio zaposlenih u drvopreradi nalazi u zoni sivog tržišta rada.

Branislav Veljković, pomoćnik direktora u Upravi za šume, imenovan po leks specijalisu kaže za Monitor da je, u cilju poboljšanja brige o šumama predložio formiranje komisije koja će obići sve koncesionare u Crnoj Gori, neposredno sagledati njihove mogućnosti i kapacitete, kategorizovati ih u smislu prerađivačkih mogućnosti i njihove finansijske odgovornosti. Predložio je raskidanje ugovora sa koncesionarima koji ih ne poštuju, kao i forsiranje sanitarne sječe radi zaštite šuma.

Teško da će za ove vlasti nešto od toga biti. Dok ne bude, bube i šege rade svoje, tranzicioni dobitnici dobijaju, a šume se suše i gube.

Drvo za izbore

Dok šumu kao pririodno bogatstvo slabo čuvamo i na najgori mogući način eksploatišemo, upotreba tog blaga u predizborne svrhe sasvim dobro ide. U izvještaju o dosadašnjem radu Branislav Veljković, pomoćnik direktora u Upravi za šume kojeg je kandidovao SDP, piše da je, pored ostalog, konstatovao angažovanje ljudi po ugovoru o djelu, ,,faktički rad lica bez važećih ugovora, višak zaposlenih u pojedinim PJ koji se fiktivno raspoređuju u druge gradove, nepoštovanje zakonskih procedura za usluge manjih vrijednosti, nepoštovanje koncesionih ugovora (Javor company d.o.o. – Rožaje, Vektra Jakić d.o.o – Pljevlja, Karapidis bross co spaik Žabljak, DOO Wood –Žabljak…) ,,Na primjeru opštine Rožaje se može uočiti da je napravljena situacija da se šuma posmatra kao sredstvo za podmirenje socijalnih potreba i u predizborne svrhe obzirom da imamo već procesuirane predmete sa konačnim sudskim presudama i zakašnjele disciplinske postupke koje vodi Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja” konstatuje Veljković. Primijetio je i korištenje službenih vozila bez putnih naloga, da nije implementiran informacini sistem za unapređenje analitičke evidencije i praćenje procesa, nije izvršena setifikacija šuma, da nema jasnih procedura prodaje ogrijevnog drveta, te da se preporuke DRI ne poštuju.

Prekogranični potkornjak

Potkornjak, rekli bi naši političari, nije samo naš nego i problem sa kojim se suočavaju i druge države. Bore se – kako koja.U Federaciji BiH su najviše ugrožene šume na području Zenice, Tuzle i Sokoca. Udruženje inženjera i tehničara šumarstva Federacije BiH, tražilo je, prema izvještajima Al Jazeere, rješenje od kantonalnih i federalnih vlasti, ali je njihova reakcija bila ,,blijeda, anemična ili bolje reći – nikakva”. Jedino je reagovao Srednjebosanski kanton koji je donio program sanacije osušenih šuma. U Republici Srpskoj problem je jednako alarmantan, ali se ni tamo nije pristupilo žurnom rješavanju problema. U Hrvatskoj su se Gorani žalili kako nakon ledoloma 2014. potkornjak uništava šume u Gorskom kotaru i tražili od države hitno uništavanje napadnutih stabala bilo da su u državnom ili privatnom vlasništvu. U Nacionalnom parku Tara, u susjednoj Srbiji, pokazali su da borba protiv štetočina i zaustavljanje sušenja šume može biti vrlo efikasna, ako joj se ozbiljno pristupi. Kad su se prije tri godine suočili sa sušenjem stabala jele, smrče, Pančićeve omorike, uvidjeli su da potkornjaci u velikom broju napadaju zimzelene vrste, nabavili su 1.200 feromonskih klopki i pomoću njih krenuli u suzbijanje štetočina. ,,Jedna klopka je u stanju da uhvati nekoliko desetina hiljada potkornjaka, dok je samo nekoliko stotina tih insekata dovoljno da osuši jedno stogodišnje stablo. U tom pogledu njihova efikasnost je nesporna”, kazali su Al Jazeeri stručnjaci iz Nacionalnog parka Tara.

Miloš BAKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

1 dan

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

1 dan

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

1 dan

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo