Povežite se sa nama

MONITORING

ŠTETOČINE U CRNOGORSKIM ŠUMAMA: Ljudi, crvi i sistem

Objavljeno prije

na

sume-crna-gora

Ozbiljna je konkurencija u borbi za najveću štetočinu u crnogorskim šumama. Mrtva je trka između koncesionara, buba koje jedu drveće i državnih organa koji o šumama treba da brinu. Premda, njihovo nadmetanje je simboličko jer, svi pripomažu u istom poslu – sve gorem stanju u šumama.

„Najveća štetočina u državnim šumama je sam sistem upravljanja šumama”, kaže za Monitor Mirsad Nurković, bivši vd direktora

Uprave za šume.

U aprilu ove godine objavljeno je kako se potkornjak namnožio u pljevaljskim šumama. U izvještaju o radu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, ocijenjeno je da je katastrofalno, te da je na Ljubišnji, koncesionom području kompanije Vektra Jakić, Dragana Brkovića već osušeno 100.000 kubika, uglavnom smrče.

Potkornjaci su mali insekti, koji ispod kore grade sistem hodnika u kojima odgajaju svoje potomstvo. Hrane se drvetom i naseljavaju slaba, umiruća stabla, zatim ležavine, svježa posečena stabla ili neoguljenu složenu oblovinu. Međutim, kada se prenamnože, naseljavaju i potpuno zdrava stabla. Tokom jedne godine, kaže stručna literatura, potkornjaci mogu imati dvije ili tri generacije i početi da se šire geometrijskom progresijom. Sve više šume se suši.

Načelnik Odsjeka za uzgoj i zaštitu šuma u Upravi za šume Crne Gore Vidan Jakić proteklih godina je, kako je pisala Pobjeda, u više navrata upozoravao na probleme sušenja pljevaljskih šuma, ali očekivane reakcije nije bilo. Od 2008. do 2015. godine na Ljubišnji je doznačeno 57.000 kubika osušene i zaražene smrče, ali je posječeno samo 10.000. Na doznaku čeka još 50-ak hiljada. Nepodijeljeno mišljenje stručnjaka je da je neophodno hitno posjeći sve što je u fazi sušenja i što nije potpuno zdravo, uspostaviti šumski red i ukloniti iz šume sve što je izvor zaraze.

Dok se stručnjaci slažu, nadležni ne mogu da se pogode čiji je posao sređivanje stanja u šumama. Šume bi trebao da čisti onaj ko ih i koristi – koncesionar. Međutim, trenutno stanje u pojedinim područjima je takvo da bi bilo neophodno donijeti nove planove o gazdovanju šumama – zaustaviti sječu dok se šuma ne očisti – što je posao Ministarstva poljoprivrede. Obaveza Uprave za šume je da doznači koncesionaru koja stabla mora da posiječe. Pola nije doznačeno, od onoga što jeste, koncesionar je očistio – petinu.

Monitorovi izvori objašnjavaju da je šumarski inspektor nedavno kaznio Vektru Jakić zbog toga što nije poštovala obavezu o uzgoju šume sa 1.500 eura. Čitavih.

Problem nije samo u pljevaljskim šumama. Drvoprerađivači iz Rožaja nedavno si pozvali Adema Fetića, direktora Direktorata za šume, da objasni zbog čega se ne uklanja sanitarna masa iz ovdašnjih šuma koja prijeti da zarazi zdrave četinare. Ništa se naročito ni oko tog upozorenja nije desilo.

Mirsad Nurković, koji je, kao kadar SDP-a, na čelu Uprave za šume

bio od septembra 2015. do aprila 2016. kaže da se država prema šumama odnosi neodgovorno, neprofesionalno i nedomaćinski. „Šume se koriste na način koji je prevaziđen, što je štetno po šume, državu, odnosno budžet, kao i za drvoprerađivače”, tvrdi Nurković i ocjenjuje da sve zanima samo jedno – kako da se dođe do trupca.

I prošle i pretprošle godine Državna revizorska institucija ustanovila je razne rupe u naplati svih, pa i koncesija za korištenje šuma. Smanjenja iznosa za plaćanje koncesije mimo zakonskih propisa i procedura, neraskidanje ugovora zbog neispunjenja uslova ili gomilanja velikih dugova za koncesije, samo su neke od nepravilnosti koje je konstatovala DRI.

Koncesionu naknadu Vektre Jakić za 2007. godinu Uprava za šume obračunala je tako da je javni prihod umanjen za blizu 350 hiljada eura, u 2008. godini na sličan način otišlo je skoro 380 hiljada. „Uprava za šume je nepravilnim obračunom koncesione naknade koncesionaru DOO Vektra Jakić – Pljevlja u periodu 2007-2012. godine neosnovano umanjila javni prihod za iznos od 1.670.409”, konstatovala je DRI. U narednom izvještaju konstatovali su da je mimo procedure i bez potrebne dokumentacije od 2013. do 2015. koncesija tom preduzeću smanjena za 897 hiljada eura, a u 2015. je skoro prepolovljena sa više od milion na 583 hiljade.

Na poziciji direktora Uprave za šume od 2008. do 2015. bio je Radoš Šućur, koji je, reklo bi se logično, nakon rascjepa u SDP-u odlučio da postane Socijaldemokrata.

„U posljednjih pet- šest godina Uprava za šume ne ostvaruje prihode ni na nivou potrošnje. Prihodi od koncesija i drugih naknada za korišćenje šuma jedva ili nedovoljno pokrivaju troškove Uprave za šume”, tvrdi Mirsad Nurković. Objašnjava da je tokom kratkog službovanja u Upravi za šume ustanovio da godinama – 2013, 2014, 2015 – niko koncesionarima nije obračunavao naknadu za doznaku i žigosanje stabala koja treba da iznosi 10 odsto od koncesionog ugovora. „Imamo pet milona nenaplaćenih koncesija za korišćenje šuma i dva miliona neobračunatih i nenaplaćenih naknada”, kaže naš sagovornik.

Kao jednu od važnih posljedica načina na koji se koriste crnogorske šume Nurković vidi to što umjesto da u tom sektoru radi deset hiljada ljudi, on trenutno zapošljava oko 1.200. „Sa druge strane, evidentirani prihodi, koji su niži od realnih, su 28 miliona eura, što jasno pokazuje da neko ostvaruje ekstraprofit.

I tu priča ponovo dolazi do balvana. Maksimum prerade koji najčešče drvo doživi u Crnog Gori je pretvaranje u rezanu građu to jest daske i grede. Izvozimo trupce i uvozimo finalne proizvode od drveta, stara je pjesma. Mirsad Nurković objašnjava kako se procjenjuje da oko 50 odsto posječene drvne mase ne ulazi u formalne privredne tokove, već su u zoni sive ekonomije, te da se, takođe, veliki dio zaposlenih u drvopreradi nalazi u zoni sivog tržišta rada.

Branislav Veljković, pomoćnik direktora u Upravi za šume, imenovan po leks specijalisu kaže za Monitor da je, u cilju poboljšanja brige o šumama predložio formiranje komisije koja će obići sve koncesionare u Crnoj Gori, neposredno sagledati njihove mogućnosti i kapacitete, kategorizovati ih u smislu prerađivačkih mogućnosti i njihove finansijske odgovornosti. Predložio je raskidanje ugovora sa koncesionarima koji ih ne poštuju, kao i forsiranje sanitarne sječe radi zaštite šuma.

Teško da će za ove vlasti nešto od toga biti. Dok ne bude, bube i šege rade svoje, tranzicioni dobitnici dobijaju, a šume se suše i gube.

Drvo za izbore

Dok šumu kao pririodno bogatstvo slabo čuvamo i na najgori mogući način eksploatišemo, upotreba tog blaga u predizborne svrhe sasvim dobro ide. U izvještaju o dosadašnjem radu Branislav Veljković, pomoćnik direktora u Upravi za šume kojeg je kandidovao SDP, piše da je, pored ostalog, konstatovao angažovanje ljudi po ugovoru o djelu, ,,faktički rad lica bez važećih ugovora, višak zaposlenih u pojedinim PJ koji se fiktivno raspoređuju u druge gradove, nepoštovanje zakonskih procedura za usluge manjih vrijednosti, nepoštovanje koncesionih ugovora (Javor company d.o.o. – Rožaje, Vektra Jakić d.o.o – Pljevlja, Karapidis bross co spaik Žabljak, DOO Wood –Žabljak…) ,,Na primjeru opštine Rožaje se može uočiti da je napravljena situacija da se šuma posmatra kao sredstvo za podmirenje socijalnih potreba i u predizborne svrhe obzirom da imamo već procesuirane predmete sa konačnim sudskim presudama i zakašnjele disciplinske postupke koje vodi Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja” konstatuje Veljković. Primijetio je i korištenje službenih vozila bez putnih naloga, da nije implementiran informacini sistem za unapređenje analitičke evidencije i praćenje procesa, nije izvršena setifikacija šuma, da nema jasnih procedura prodaje ogrijevnog drveta, te da se preporuke DRI ne poštuju.

Prekogranični potkornjak

Potkornjak, rekli bi naši političari, nije samo naš nego i problem sa kojim se suočavaju i druge države. Bore se – kako koja.U Federaciji BiH su najviše ugrožene šume na području Zenice, Tuzle i Sokoca. Udruženje inženjera i tehničara šumarstva Federacije BiH, tražilo je, prema izvještajima Al Jazeere, rješenje od kantonalnih i federalnih vlasti, ali je njihova reakcija bila ,,blijeda, anemična ili bolje reći – nikakva”. Jedino je reagovao Srednjebosanski kanton koji je donio program sanacije osušenih šuma. U Republici Srpskoj problem je jednako alarmantan, ali se ni tamo nije pristupilo žurnom rješavanju problema. U Hrvatskoj su se Gorani žalili kako nakon ledoloma 2014. potkornjak uništava šume u Gorskom kotaru i tražili od države hitno uništavanje napadnutih stabala bilo da su u državnom ili privatnom vlasništvu. U Nacionalnom parku Tara, u susjednoj Srbiji, pokazali su da borba protiv štetočina i zaustavljanje sušenja šume može biti vrlo efikasna, ako joj se ozbiljno pristupi. Kad su se prije tri godine suočili sa sušenjem stabala jele, smrče, Pančićeve omorike, uvidjeli su da potkornjaci u velikom broju napadaju zimzelene vrste, nabavili su 1.200 feromonskih klopki i pomoću njih krenuli u suzbijanje štetočina. ,,Jedna klopka je u stanju da uhvati nekoliko desetina hiljada potkornjaka, dok je samo nekoliko stotina tih insekata dovoljno da osuši jedno stogodišnje stablo. U tom pogledu njihova efikasnost je nesporna”, kazali su Al Jazeeri stručnjaci iz Nacionalnog parka Tara.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo