Povežite se sa nama

MONITORING

ČEKAJUĆI START NOVOG PREDSJEDNIKA CANU: Nasljednik Milov ortak

Objavljeno prije

na

Novoizabrani predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Dragan K. Vukčević, kao visokooktanski akademik 1. avgusta preuzima korimilo te insititucije. On će naslijediti Momira Đurovića, koji je na čelu CANU od 2002. godine. Vukčević je, kako je Monitor pisao još prije devet godina, vlastitim izborom demonstrirao mentalitet crnogorskog intelektualca: uglavnom je ćutao za vrijeme svih burnih događaja i s intelektualne distance posmatrao nedostojnu svakodnevicu sve do današnjih dana.

U javnosti prvo zapažen kao omladinski aktivista koji je imao kondiciju za, kako se to tada zvalo – akumulaciju funkcija. Taj doktor nauka, pravno-sociološkog smjera, bio je kadar da stigne na sve strane. I da se nikad vlastima ne zamjeri. Upućeni kažu jedino nije stigao da objavi nijedan ozbiljni naučni rad.

Za vanrednog člana CANU izabran je 1996. godine, a u aprilu 2004. postao je njen akademik.

U vrijeme takozvane antibirokratske revolucije, kada je na vlast došao sa mladim, pametnim i lijepim Milo Đukanović, Vukčević je bio republički sekretar za odnose sa inostranstvom u tadašnjoj Vladi Crne Gore. Godinama kasnije, tačnije 2009. godine, imao je čast da postane jedan od osnivača drugog privatnog univerziteta u našoj državi (UDG) i to sa probranim društvom – premijerom Milom Đukanovićem, univerzitetskim profesorom Veselinom Vukotićem i vlasnikom građevinske kompanije Čelebić Tomislavom Čelebićem.

Tada je u javnosti komentarisan nepotizam i klijentizam u crnogorskom visokom obrazovanju, uz opasku da je Dragan Vukčević krenuo u privatni biznis pravo sa državnog Pravnog fakulteta, gdje je bio i dekan, ali i rukovodilac postdiplomskih studija.

U ljeto prije tri godine Vukčević se našao u udarnim vijestima državnih medija povodom objave dobitnika Trinaestojulske nagrade. Složno su zaključili ti DPS-ovi glasnogovornici da većeg sloma i destabilizacije Crne Gore nije bilo od referenduma. Zašto?

Žiri, čiji je predsjednik bio Dragan K. Vukčević, odlučio je da za tu godinu laureati budu politički teoretičar i univerzitetski profesor Radule Knežević, pjesnik Ilija Lakušić i književni kritičar Gojko Čelebić.

Nagradu su dobili ,,oni koji se bore protiv Crne Gore”, kazao je Radoslav Rotković, dodajući da je žiri prekršio zakon. Da je zakon prekršen tvrdio je i bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić. Iz Dukljanske akademije nauka i umjetnosti podsjetili su da je Lakušić, za vrijeme ministarskog mandata, rame uz rame sa Amfilohijem Radovićem i Radovanom Karadžićem, prioritet dao rušenju Njegoševog mauzoleja. Čelebić je, takođe su podsjetili iz DANU, kao ministar kulture napisao pismo hrvatskim dramskim umjetnicima nazvavši ih „bečkim konjušarima”. Obojicu u fotelju ministra za kulturu postavio je premijer Milo Đukanović.

Zanimljivo je da je Vukčevićev CID objavio djelo Džona Roulsa Teorija pravde, u svijetu zapaženo zbog zanimljivih autorovih stavova. Beogradski profesor Slobodan Perović, u jednoj analizi te knjige, napisao je da je po Roulsu pravda prva vrijednost društvenih ustanova: „Zakoni i ustanove, ma koliko delotvorni i dobro uređeni, ako nisu pravični moraju da se reformišu ili napuste”.

Da li Vukčević čita knjige koje objavljuje njegova firma ili ih čita a iz njih ne koristi pouke?

Na Roulsove poruke naslanja se i jedan Vukčevićev stav iz eseja Crnogorska raskrsnica: ,,Nepravda se može trpjeti samo onoliko koliko je to nužno da bi se izbjegla još veća nepravda.” Sudeći prema višegodišnjem angažmanu akademika Vukčevića u CANU, on sa akademskih visina osmatra kako Crnu Goru razaraju sve moguće i nemoguće nepravde, koje režira njegov ortak Milo Đukanović.

Teško je povjerovati da taj kurs neće zadržati i kao čelnik CANU. Inače, do sada je doprinos CANU crnogorskom društvu bio taman kao pokojnog Socijalističkog saveza radnog naroda u čijem je vrhu akademik Momir Đurović proveo nekoliko godina. (Tog podatka nema u njegovoj zvaničnoj biografiji.)

CANU je, od kada je na njenom čelu Đurović, a on je u njoj kako rekosmo potrošio tri mandata, bila kuća živopisnih dogodovština. Među akademicima CANU ima i onih koji nisu objavili nijednu knjigu. Na plenarnim sastancima, na kojima se biraju članovi CANU, učestvovali su ravnopravno i oni koji nisu građani, niti državljani Crne Gore. To je i nezakonito i popriličan državni trošak, jer i te akademike finansira Crna Gora. Poreski obveznici za honorare akademicima CANU izdvajaju godišnje pozamašne sume, a oni rade na projektima koji traju kao turske i latinoameričke tv serije. Enciklopedija Crne Gore priprema se dvije i po decenije. Đurović je, na primjer, bio koordinator kapitalnog projekta Crna Gora u 21. stoljeću – u eri kompetetivnosti, za koji je izdvojeno blizu milion eura, a na njemu je 15 mjeseci radilo 145 istraživača.

Projekat Uređenje vodnog režima Skadarskog jezera i rijeke Bojane rađen je nekoliko godina iako su ekolozi tvrdili da se radi o običnom isušivanju Skadarskog jezera. Đurović je, a to je bilo prije pet godina, tvrdio da Svjetska banka CANU mora da isplati 400.000 eura – zbog krađe autorskih prava! Predsjednik CANU izjavio je da je Svjetska banka „neovlašćeno uzela” idejni projekat regulacije vodnog režima Skadarskog jezera. Projekat je bio zajednički rad Crnogorske i Albanske akademije nauka. Đurović je, izgleda, ,,zaboravio” da je projekat finansiran iz budžeta Crne Gore sa 400.000 eura i zapravo je tražio ponovo novac za ono što je već jednom plaćeno. Zaboravnost ili čovjek izigrava biznismena, pitao se tada tim povodom naš list?

Đurović je ostao upamćen i po tome što je 2003. godine, kada je naslijedio Dragutina Vukotića, hitro zamijenio tablu na zgradi Akademije. Postavio je novu ispisanu – samo ćirilicom.

Akademici CANU, zajedno sa predsjednikom, najčešće su mudro ćutali o vitalnim problemima Crne Gore ili su njihovi komentari često bili nespojivi sa crnogorskim državnim i nacionalnim interesima. Zato se u teškim ratnim godinama moglo čuti – postoji li na svijetu ijedna akademija koja se zalaže protiv sopstvene države, protiv crnogorskog jezika, samostalnosti CPC…? Akademika Đurovića niko nikada nije primijetio na antiratnim mitinzima u Crnoj Gori, niti je ikada mogao pročitati njegovu osudu zloupotrebe Crne Gore za ciljeve velikosrpskog projekta tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Uoči referenduma o crnogorskoj samostalnosti mudro je ćutao. U CANU je promovisan i projekat o bezuslovnom ujedinjenju Crne Gore i Srbije.

Prije četiri godine mediji su objavili da je Đurović, tokom ručka sa makedonskim kolegom Vladom Kambovskim u Skoplju, nazvao Crnu Goru „staljinističkom” i „necivilizovanom”, i zaključio da „kao takva, uopšte ne može i ne treba da postoji”.

Iste godine, Momir Đurović je pokazao da ima i proročke obdarenosti.

Kao predsjednik CANU tvrdio je da nije trebalo odustajati od gradnje hidroelektrane Buk-Bijela. Prekorio je stručnjake što su dopustili da ,,populistički koncepti i ideje partija” poništavaju koncepciju energetskog razvoja Crne Gore, najavljujući da će se kanjon Tare opet naći u opasnosti od potapanja. Ovih dana za gradnju te hidroelektrane zalažu se dva poslanika iz Socijalističke narodne partije i Nove srpske demokratije.

Proteklih dana CANU je bila u centru pažnje javnosti u negativnom kontekstu zbog Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika. Đurović je priznao da ima malo grešaka u Rječniku, ali da ga najviše kritikuju neznalice. Nedavno se pohvalio kako je zadovoljan doprinosom Akademije Crnoj Gori. Blago Crnoj Gori sa ovakvom akademijom i njenim akademicima.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo