Povežite se sa nama

MONITORING

ČEKAJUĆI START NOVOG PREDSJEDNIKA CANU: Nasljednik Milov ortak

Objavljeno prije

na

dragan-vukcevic

Novoizabrani predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Dragan K. Vukčević, kao visokooktanski akademik 1. avgusta preuzima korimilo te insititucije. On će naslijediti Momira Đurovića, koji je na čelu CANU od 2002. godine. Vukčević je, kako je Monitor pisao još prije devet godina, vlastitim izborom demonstrirao mentalitet crnogorskog intelektualca: uglavnom je ćutao za vrijeme svih burnih događaja i s intelektualne distance posmatrao nedostojnu svakodnevicu sve do današnjih dana.

U javnosti prvo zapažen kao omladinski aktivista koji je imao kondiciju za, kako se to tada zvalo – akumulaciju funkcija. Taj doktor nauka, pravno-sociološkog smjera, bio je kadar da stigne na sve strane. I da se nikad vlastima ne zamjeri. Upućeni kažu jedino nije stigao da objavi nijedan ozbiljni naučni rad.

Za vanrednog člana CANU izabran je 1996. godine, a u aprilu 2004. postao je njen akademik.

U vrijeme takozvane antibirokratske revolucije, kada je na vlast došao sa mladim, pametnim i lijepim Milo Đukanović, Vukčević je bio republički sekretar za odnose sa inostranstvom u tadašnjoj Vladi Crne Gore. Godinama kasnije, tačnije 2009. godine, imao je čast da postane jedan od osnivača drugog privatnog univerziteta u našoj državi (UDG) i to sa probranim društvom – premijerom Milom Đukanovićem, univerzitetskim profesorom Veselinom Vukotićem i vlasnikom građevinske kompanije Čelebić Tomislavom Čelebićem.

Tada je u javnosti komentarisan nepotizam i klijentizam u crnogorskom visokom obrazovanju, uz opasku da je Dragan Vukčević krenuo u privatni biznis pravo sa državnog Pravnog fakulteta, gdje je bio i dekan, ali i rukovodilac postdiplomskih studija.

U ljeto prije tri godine Vukčević se našao u udarnim vijestima državnih medija povodom objave dobitnika Trinaestojulske nagrade. Složno su zaključili ti DPS-ovi glasnogovornici da većeg sloma i destabilizacije Crne Gore nije bilo od referenduma. Zašto?

Žiri, čiji je predsjednik bio Dragan K. Vukčević, odlučio je da za tu godinu laureati budu politički teoretičar i univerzitetski profesor Radule Knežević, pjesnik Ilija Lakušić i književni kritičar Gojko Čelebić.

Nagradu su dobili ,,oni koji se bore protiv Crne Gore”, kazao je Radoslav Rotković, dodajući da je žiri prekršio zakon. Da je zakon prekršen tvrdio je i bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić. Iz Dukljanske akademije nauka i umjetnosti podsjetili su da je Lakušić, za vrijeme ministarskog mandata, rame uz rame sa Amfilohijem Radovićem i Radovanom Karadžićem, prioritet dao rušenju Njegoševog mauzoleja. Čelebić je, takođe su podsjetili iz DANU, kao ministar kulture napisao pismo hrvatskim dramskim umjetnicima nazvavši ih „bečkim konjušarima”. Obojicu u fotelju ministra za kulturu postavio je premijer Milo Đukanović.

Zanimljivo je da je Vukčevićev CID objavio djelo Džona Roulsa Teorija pravde, u svijetu zapaženo zbog zanimljivih autorovih stavova. Beogradski profesor Slobodan Perović, u jednoj analizi te knjige, napisao je da je po Roulsu pravda prva vrijednost društvenih ustanova: „Zakoni i ustanove, ma koliko delotvorni i dobro uređeni, ako nisu pravični moraju da se reformišu ili napuste”.

Da li Vukčević čita knjige koje objavljuje njegova firma ili ih čita a iz njih ne koristi pouke?

Na Roulsove poruke naslanja se i jedan Vukčevićev stav iz eseja Crnogorska raskrsnica: ,,Nepravda se može trpjeti samo onoliko koliko je to nužno da bi se izbjegla još veća nepravda.” Sudeći prema višegodišnjem angažmanu akademika Vukčevića u CANU, on sa akademskih visina osmatra kako Crnu Goru razaraju sve moguće i nemoguće nepravde, koje režira njegov ortak Milo Đukanović.

Teško je povjerovati da taj kurs neće zadržati i kao čelnik CANU. Inače, do sada je doprinos CANU crnogorskom društvu bio taman kao pokojnog Socijalističkog saveza radnog naroda u čijem je vrhu akademik Momir Đurović proveo nekoliko godina. (Tog podatka nema u njegovoj zvaničnoj biografiji.)

CANU je, od kada je na njenom čelu Đurović, a on je u njoj kako rekosmo potrošio tri mandata, bila kuća živopisnih dogodovština. Među akademicima CANU ima i onih koji nisu objavili nijednu knjigu. Na plenarnim sastancima, na kojima se biraju članovi CANU, učestvovali su ravnopravno i oni koji nisu građani, niti državljani Crne Gore. To je i nezakonito i popriličan državni trošak, jer i te akademike finansira Crna Gora. Poreski obveznici za honorare akademicima CANU izdvajaju godišnje pozamašne sume, a oni rade na projektima koji traju kao turske i latinoameričke tv serije. Enciklopedija Crne Gore priprema se dvije i po decenije. Đurović je, na primjer, bio koordinator kapitalnog projekta Crna Gora u 21. stoljeću – u eri kompetetivnosti, za koji je izdvojeno blizu milion eura, a na njemu je 15 mjeseci radilo 145 istraživača.

Projekat Uređenje vodnog režima Skadarskog jezera i rijeke Bojane rađen je nekoliko godina iako su ekolozi tvrdili da se radi o običnom isušivanju Skadarskog jezera. Đurović je, a to je bilo prije pet godina, tvrdio da Svjetska banka CANU mora da isplati 400.000 eura – zbog krađe autorskih prava! Predsjednik CANU izjavio je da je Svjetska banka „neovlašćeno uzela” idejni projekat regulacije vodnog režima Skadarskog jezera. Projekat je bio zajednički rad Crnogorske i Albanske akademije nauka. Đurović je, izgleda, ,,zaboravio” da je projekat finansiran iz budžeta Crne Gore sa 400.000 eura i zapravo je tražio ponovo novac za ono što je već jednom plaćeno. Zaboravnost ili čovjek izigrava biznismena, pitao se tada tim povodom naš list?

Đurović je ostao upamćen i po tome što je 2003. godine, kada je naslijedio Dragutina Vukotića, hitro zamijenio tablu na zgradi Akademije. Postavio je novu ispisanu – samo ćirilicom.

Akademici CANU, zajedno sa predsjednikom, najčešće su mudro ćutali o vitalnim problemima Crne Gore ili su njihovi komentari često bili nespojivi sa crnogorskim državnim i nacionalnim interesima. Zato se u teškim ratnim godinama moglo čuti – postoji li na svijetu ijedna akademija koja se zalaže protiv sopstvene države, protiv crnogorskog jezika, samostalnosti CPC…? Akademika Đurovića niko nikada nije primijetio na antiratnim mitinzima u Crnoj Gori, niti je ikada mogao pročitati njegovu osudu zloupotrebe Crne Gore za ciljeve velikosrpskog projekta tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Uoči referenduma o crnogorskoj samostalnosti mudro je ćutao. U CANU je promovisan i projekat o bezuslovnom ujedinjenju Crne Gore i Srbije.

Prije četiri godine mediji su objavili da je Đurović, tokom ručka sa makedonskim kolegom Vladom Kambovskim u Skoplju, nazvao Crnu Goru „staljinističkom” i „necivilizovanom”, i zaključio da „kao takva, uopšte ne može i ne treba da postoji”.

Iste godine, Momir Đurović je pokazao da ima i proročke obdarenosti.

Kao predsjednik CANU tvrdio je da nije trebalo odustajati od gradnje hidroelektrane Buk-Bijela. Prekorio je stručnjake što su dopustili da ,,populistički koncepti i ideje partija” poništavaju koncepciju energetskog razvoja Crne Gore, najavljujući da će se kanjon Tare opet naći u opasnosti od potapanja. Ovih dana za gradnju te hidroelektrane zalažu se dva poslanika iz Socijalističke narodne partije i Nove srpske demokratije.

Proteklih dana CANU je bila u centru pažnje javnosti u negativnom kontekstu zbog Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika. Đurović je priznao da ima malo grešaka u Rječniku, ali da ga najviše kritikuju neznalice. Nedavno se pohvalio kako je zadovoljan doprinosom Akademije Crnoj Gori. Blago Crnoj Gori sa ovakvom akademijom i njenim akademicima.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo