Povežite se sa nama

MONITORING

HIDROELEKTRANA BUK-BIJELA PO TREĆI PUT: Tara ipak bara?

Objavljeno prije

na

buk-bijela-1-650x422

U Skupštini Crne Gore protekle nedjelje ponovo je aktuelizovana priča o hidroelektrani Buk-Bijela. Ovog puta nije pokrenuta iz DPS klupa, već iz opozicionih.

Konstatujući da je došlo novo vrijeme, poslanik Nove Strahinja Bulajić, kazao je da se može povesti priča i o HE Buk-Bijela. Da se projekat izgradnje ove HE mora aktuelizovati naglasio je poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović: ,,Više od deset godina je prošlo od tada i moramo da vidimo šta, kako i da li postoje energetske potrebe Crne Gore da se uđe u taj projekat, vodeći računa i o balansu sa ekologijom”.

Odmah nakon ovih istupa u Skupštini u Dnevnim novinama je objavljen članak: Naknadna pamet nas koštala 900 miliona eura. Naglašava se u članku da je za Buk-Bijelu bio samo DPS, te podsjeća da je crnogorski parlament 2005. izglasao Deklaraciju o zaštiti rijeke Tare kojom je obustavljen naum o izgradnji HE Buk Bijela. U članku se optužuju SDP, albanske stranke, SNP, Srpska narodna stranka i Narodna stranka, koje su tada u Skupštini stopirali potapanje Tare, da su zbog politike i ličnih interesa oštetili građane za 900 miliona eura. ,,Toliko smo u proteklih 11 godina uvezli struje. Za isti iznos mogli smo izgraditi dvije Buk Bijele i da nam ostane oko 100 miliona eura. Da ne pominjemo novac koji smo mogli zaraditi od izvoza električne energije”, dočaravaju Dnevne novine razmjere katastrofe.

Priča o projektu, protiv koga je prije 11 godina peticiju potpisalo oko 11 hiljada građana, nije sada plasirana slučajno. Početkom juna obznanjeno je da će Republika Srpska graditi HE Buk-Bijela. Zna se da će pripremni radovi na njenoj gradnji trajati godinu, a izgradnja bi trebala da traje narednih 60 mjeseci. Instalisana snaga HE Buk Bijela biće 93,52 megavata, a vrijednost investicije je preko 382 miliona KM. Naglašeno je da će to biti jedan od najvećih projekata u sektoru hidroenergetike u regionu i Evropi. Predsjednik RS Milorad Dodik rekao je da je gradnja HE Buk Bijela dokaz sposobnosti RS da može da gradi tako složene objekte, te da je prvi put Elektroprivreda RS vlasnik, koji treba da obezbijedi sve preduslove za izgradnju.

Kada se prije četiri godine desila slična situacija, a Dodik najavio gradnju HE na Drini ignorišući vlast u Federaciji BiH i Crnoj Gori, uslijedila su brojna regovanja. Sada se ćuti. Tada je Crna Gora zatražila od BiH informacije ,,radi konsultacija o mogućim prekograničnim uticajima izgradnje hidroelektrana na Drini”. U dopisu se navodilo da su Crna Gora i BiH potpisnice Espoo konvencije, da Crna Gora nije konsultovana o namjeri RS da će graditi elektrane i podsjeća da je to zajednički vodni potencijal – Piva i Tara čine Drinu.

Krajem 2012. predstavnici vlada Republike Srpske i Crne Gore dogovorili su u Banjaluci konstantnu međuvladinu komunikaciju koja će obuhvatiti i izvještavanje od strane investitora koji treba da grade hidorelektrane na Drini.

Priča je stala pola godine kasnije kada je njemačka kompanija RWE Innogy odustala od izgradnje hidroenergetskog sistema Gornja Drina, jer su njihove studije pokazale da je ekonomski isplativa izgradnja samo jedne od četiri predviđene hidroelektrane. Kompanija RWE je studijom došla do zaključka da je ekonomski isplativa izgradnja samo HE Buk Bijela, a ne i HE Sutjeska, Foča i Paunci.

Prijeratne studije su na gornjem slivu Drine predviđale samo izgradnju HE Buk Bijela sa visokom branom. Međutim, nakon što je u 2005. Skupštini Crne Gore izglasana Deklaracija o zaštiti Tare, projekat je revidiran i brana Buk Bijela smanjena uz dodatak još tri elektrane u nizu. Vrijednost investicije procjenjena je na 580 miliona eura.

Sada je Vlada RS odlučila da sama krene u ovaj projekat vrijedan skoro 200 miliona eura. Naši zvaničnici za sada ćute.

“U RS-u odlučni da ovog puta počnu da grade, uz očekivanje da će od zvaničnika Crne Gore dobiti potrebnu saglasnost”, kaže za Monitor Velibor Ivanović, NVO aktivista, koji je bio uključen u akciju odbrane Tare. ,,Kao i prošlog puta, javnost s obje strane granice je isključena iz procesa donošenja odluka i uskraćena za pravovremene i tačne informacije”.

On napominje da smo od direktno uključenih aktera priče saznali da je ideja da se gradi manji gabarit brane, tako da ,,vjestačko jezero neće da dopre do granice sa Crnom Gorom”. Ivanović je ubijeđen da bi i Crna Gora imala brojne štetne posljedice, kako područje Tare, tako i eko- sistem NP Durmitor.

I pored mišljenja stručnjaka da je HE zlatni rudnik i da bi bili isplativo da se država Crna Gora zaduži za ovakve investicije, vlasti kod nas i ne pomišljaju na to. Vlada je sredinom 2014. usvojila Strategiju razvoja energetike Crne Gore do 2030. Jedan od proklamanovih ciljeva je da Crna Gora poslije 2020. postane izvoznik električne energije. Strategijom se projektuje ulaganje od nevjerovatnih 4,3 milijarde eura u energetski sektor do 2030. godine. I to tako da privatni sektor u energetiku uloži 2,3 milijarde, a država 1,1 milijardu eura.

Osim strategije za sada imamo samo činjenice da vlast za više od tri decenije nije uspjela da izgradi nijedan veći energetski objekat. Termoelektrana u Pljevljima izgrađena je 1982. i od tada ništa.

Kao i za Buk-Bijela, analize su pokazala da bi i struja dobijena iz HE na Morači bila skupa bez prevođenja dijela voda iz Tare.

,, Crna Gora nema ni jedan jedini benefit koji bi je opredijelio da se odluči na davanja saglasnosti za izgradnju HE Buk Bijela. Ipak, postoje razlozi za brigu, ukoliko DPS ostane na vlasti i nakon oktobra. Premijer je kao prvu izjavu, dan nakon ‘pobjede’ na ‘izborima’ u Tivtu jasno naznačio kao prioritet izgradnju sistema velikih HE na Morači i Komarnici. Ne treba prećerano da se bude ‘vidovit’ pa da se i dozvola koju u RS-u željno očekuju ne očekuje od Vlade kojom bi opet komandovao Đukanović. To bi bio sjajan korak ka pokretanju priče i o prevođenju voda iz rijeke Tare u Moraču, bez čega je taj poduhvat ekonomski neisplativ. Složile bi se sjajno ‘kockice’ za energetski lobi, a građani Crne Gore bi ostali ubrzo bez svojih najvećih prirodnih bogatstava za tuđ račun”, zaključuje Ivanović.

Oni koji se zalažu za očuvanje bisera prirode – Tare, sada se otvoreno napadaju da pomažu uvozničkom lobiju i da podržavaju da ostanemo energetski zavisna zemlja. Stvarno šteta, pored tolike nezavisnosti. Kako god bilo treba očekivati dalja stremljenja u pravljenju bare od Tare.

Javnost spasila Taru

Oko hidroelektrana na Drini, tačnije oko HE Buk-Bijela, vlasti nijesu mogle da se dogovore ni 1956. godine kada počinje priča o ovom projektu. Tadašnji crnogorski političari su stali u zaštitu kanjona Tare, pa su planovi o hidroelektrani stavljeni ad akta. Mirovali su sve do aprila 2004, kada su predstavnici Republike Srpske i Crne Gore tajno potpisali dogovor o gradnji HE Buk-Bijela. Sa crnogorske strane paraf na dogovor stavio je tadašnji premijer Filip Vujanović. Stručnjaci su ocijenili da je sporazum direktno podrivanje ekonomskog sistema Crne Gore. Njime je Vlada prenijela sva ovlašćenja na RS za projekat vrijedan gotovo četiristo miliona eura i pristala da se potopi kanjon Tare. Potom je spor oko HE Buk-Bijela internacionalizovan, pa je crnogorska vlast prinuđena da odustane od plana. U kampanju Neću baru, hoću Taru uključilo se oko 11 hiljada građana Crne Gore. Pod pritiskom javnosti, Skupština Crne Gore usvojila je Deklaraciju o zaštiti Tare, čime je stopirana izgradnja HE Buk-Bijela. U izvještaju UNESCO-a i Svjetske unije za zaštitu prirode, koji je objavljen u martu 2005. godine, izraženo je protivljenje izgradnji hidroenergetskog objekta na Drini. ,,Ukoliko se realizuje ovaj projekat, Evropa i svijet izgubiće jedan od najljepših prirodnih resursa. Bila bi to ogromna šteta i sramota svih nas”, poručila je Svjetska turistička organizacija u pismu UNESKO-u.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo