Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zaštita postavljena naglavačke

Objavljeno prije

na

pg

Vatrogasci širom Crne Gore ne spavaju. A ni oni u čijoj blizini bukte požari koji od sjevera do juga odnose u bespovrat šume, ostavljaju za sobom goleti i prijete naseljima. Kolika će do kraja ovogodišnje sezone biti ukupna šteta od požara – tek će se znati. Ponovo se, kao i nakon poplava pretprošle i snjegova prošle zime, postavlja pitanje – da li se moglo bolje, brže i efikasnije odreagovati. Opet su na dnevni red došli i avioni i helikopteri za gašenje požara, ali i cijeli sistem spašavanja i zaštite.

Ministar unutrašnjih poslova i javne uprave Ivan Brajović slaže se da su Crnoj Gori potrebni novi helikopteri. No, problem je što za njih u budžetu novca – nema.

Vlada je u nekoliko navrata propustila priliku da nabavi potrebne helikoptere. Jedna od tih prilika ukazala se u drugoj polovini 2008. godine kada su se mogla, po povoljnim uslovima, kupiti četiri višenamjenska helikoptera. No, tada je munjevito reagovao Sektor za vanredne situacije pa je Vlada, umjesto helikoptera, pazarila avione za gašenje požara za koje stručnjaci tvrde da su manje efikasni od helikoptera.

Er traktors su, za gotovo devet miliona eura, došli u Crnu Goru iako oni u jednom naletu mogu da ponesu manje vode od helikoptera koje je Crna Gora tada mogla da kupi. Istovremeno, prednost višenamjenskih helikoptera je i u tome što mogu da prevezu dvadesetak osoba i da posluže za više namjena u različitim kriznim situacijama. Danas se na tržištu, tvrde upućeni, mogu naći helikopteri sa različitim aplikacijama koji, zavisno od opreme, mijenjaju funkciju i prilagođavaju se potrebama. No, sada ti helikopteri koštaju neuporedivo više nego prije pola decenije kada je Vojska tražila da ih nabavi Vlada.

U međuvremenu, dovitljivi ljudi iz Vlade, su, pod još nepoznatim uslovima, iznajmljivali letjelice od Rusa da bi gasili požare po Crnoj Gori.

Pored Er traktora kupljeno je i šezdesetak vatrogasnih vozila od kojih su mnoga stajala u garažama, neregistrovana i parkirana. Kao da nikada nikome neće zatrebati.

Trenutno, u Crnoj Gori se protiv požara bori 620 vatrogasaca sa 177 vatrogasnih vozila i četiri aviona, a šume nadgleda 250 šumara. No, to nije dovoljno. Ipak, nadležni nas tješe da nismo najgori, iznoseći podatak da nijednu letjelicu za gašenje požara nemaju Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo.

Zoran Begović, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova, zadužen za vanredne situacije, tvrdi: „Avioni kojima Crna Gora raspolaže omogućavaju da se značajan dio njene teritorije pokrije iz vazduha tokom gašenja požara, jer dromaderi mogu da slijeću i na travnate, zemljane terene, a pored aerodroma u Podgorici, Tivtu, Nikšiću i Beranama mogu slijetati i na travnati teren u Štoju, dok avioni tipa Er traktor vodu mogu uzimati na moru, Skadarskom jezeru, Krupačkom jezeru i Pivskom jezeru”.

I Begović sada podržava ideju da Crna Gora treba da ima višenamjenske helikoptere. „Prioritetna nabavka u ovom trenutku odnosi se na obezbjeđivanje finansijskih sredstava za kupovinu dva višenamjenska helikoptera tipa KA 32, koji nose 5.000 litara vode i imaju manevarske sposobnosti koje u potpunosti odgovaraju konfiguraciji sjevernog dijela Crne Gore”.

No, ne misle svi kao Begović. Oni koji su bliži vatri – opekli su se zbog ovakvog protivpožarnog sistema. Pljevaljskih trideset vatrogasaca, koji se ovih dana bore sa šumskim požarima, tvrde da pomoći iz Podgorice – nema. Osim kurtoaznih izjava iz centrale. Prvi čovjek vatrogasne službe Pljevalja Mlađen Simović objasnio je da im je nuđena pomoć da gase požar iz vazduha, ali odustalo se od toga jer, kako su procijenili, takvo gašenje ne bi dalo neke posebne rezultate.

„Kompletan sistem zaštite šuma od požara postavljen je naopako i zbog toga je loša situacija na terenu. Prethodnih godina i mjeseci ukazivao sam na brojne propuste, ali se na to niko nije obazirao. Sada se ne može očekivati da trideset vatrogasaca spasi pljevaljske šume”, rekao je Simović.

On pita i gdje su koncesionari koji koriste šume i koji su obavezni da ih štite od požara, kao i predstavnici Uprave za šume koji sve to treba da kontrolišu i organizuju.

„Raspolažemo sa brojem ljudi i tehnikom sa kojima treba da obezbjeđujemo gradsku zonu, a ne da štitimo hiljade hektara šumskog prostora. Sa komandirom, zamjenikom i pomoćnim osobljem ukupno imamo trideset ljudi. Ne mogu isti ljudi danonoćno da gase požar bez odmora, niti smijemo ostaviti grad bez vatrogasaca. Neprekidno obilazimo opožarene prostore, vatrogasci nose na leđima naprtnjače s vodom i gase užarene panjeve. Pređu u toku dana i po nekoliko kilometara s vodom na leđima, jer tu se ne može gasiti požar iz helikoptera”, upozorava Simović.

On tvrdi da se situacija pogoršava te da se opet može desiti da po selima počnu da gore kuće i pomoćni objekti. „Sistem zaštite od požara mora da se mijenja jer je sadašnje stanje neodrživo”, kategoričan je Simović.

Ovih je dana gorjelo i nedaleko od gradskog jezgra Podgorice. Park – šuma Gorica, omiljeno šetalište Podgoričana, ponovo je postradalo ovih dana. Još se nagađa o uzroku požara. Od pada dalekovoda na Gorici, do podmetanja požara. Prema nezvaničnim objašnjenjima, požar na Gorici, ali i nekim drugim šumama, moguće da je dodatno „potpirio” i neočišćeni „snjegolom”. Naime, od velikih snjegova koji su padali tokom zime, srušeno je dosta stabala koja su se osušila na tlu i tu ostala. A upravo ta stabla, koja leže na zemlji i suva su, pogodna su za brzo širenje požara.

Više se i ne postavlja pitanje da li će neko od nadležnih za to, ukoliko je zaista istina da nisu parkovi i šume efikasno očišćeni nakon snijega, snositi posljedice. Navikli smo – za nemaran odnos prema raznim standardima, pa i onima koji važe za zaštitu od požara, niko ne odgovara.

Priča o požarima i tome šta sve treba da bi se efikasno spriječilo njihovo širenje proteže se godinama. Baš kao i vatrena stihija koja svake godine papreno košta poreske obveznike.

Vatra zahvatila stotine hektara

Samo u utorak registrovano je više požara u Mojkovcu, Pljevljima, Andrijevici, Žabljaku, Podgorici, Tivtu i Baru.

Od 7. jula, od kada gori požar u kanjonu Tare, kod rezervata crnog bora Crne pode, bilo je 107 vatrogasnih letova radi gašenja i nadgledanja.

U Crnoj Gori je do sada požarima zahvaćeno 744 hektara šume i pričinjena je velika materijalna šteta, izjavio je Milosav Anđelić, pomoćnik ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja zadužen za sektor šumarstva.

U gašenju požara u Crnoj Gori uz četiri aviona crnogorskog MUP-a, pomažu dva helikoptera iz Srbije i jedan iz Hrvatske.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo