Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zaštita postavljena naglavačke

Objavljeno prije

na

Vatrogasci širom Crne Gore ne spavaju. A ni oni u čijoj blizini bukte požari koji od sjevera do juga odnose u bespovrat šume, ostavljaju za sobom goleti i prijete naseljima. Kolika će do kraja ovogodišnje sezone biti ukupna šteta od požara – tek će se znati. Ponovo se, kao i nakon poplava pretprošle i snjegova prošle zime, postavlja pitanje – da li se moglo bolje, brže i efikasnije odreagovati. Opet su na dnevni red došli i avioni i helikopteri za gašenje požara, ali i cijeli sistem spašavanja i zaštite.

Ministar unutrašnjih poslova i javne uprave Ivan Brajović slaže se da su Crnoj Gori potrebni novi helikopteri. No, problem je što za njih u budžetu novca – nema.

Vlada je u nekoliko navrata propustila priliku da nabavi potrebne helikoptere. Jedna od tih prilika ukazala se u drugoj polovini 2008. godine kada su se mogla, po povoljnim uslovima, kupiti četiri višenamjenska helikoptera. No, tada je munjevito reagovao Sektor za vanredne situacije pa je Vlada, umjesto helikoptera, pazarila avione za gašenje požara za koje stručnjaci tvrde da su manje efikasni od helikoptera.

Er traktors su, za gotovo devet miliona eura, došli u Crnu Goru iako oni u jednom naletu mogu da ponesu manje vode od helikoptera koje je Crna Gora tada mogla da kupi. Istovremeno, prednost višenamjenskih helikoptera je i u tome što mogu da prevezu dvadesetak osoba i da posluže za više namjena u različitim kriznim situacijama. Danas se na tržištu, tvrde upućeni, mogu naći helikopteri sa različitim aplikacijama koji, zavisno od opreme, mijenjaju funkciju i prilagođavaju se potrebama. No, sada ti helikopteri koštaju neuporedivo više nego prije pola decenije kada je Vojska tražila da ih nabavi Vlada.

U međuvremenu, dovitljivi ljudi iz Vlade, su, pod još nepoznatim uslovima, iznajmljivali letjelice od Rusa da bi gasili požare po Crnoj Gori.

Pored Er traktora kupljeno je i šezdesetak vatrogasnih vozila od kojih su mnoga stajala u garažama, neregistrovana i parkirana. Kao da nikada nikome neće zatrebati.

Trenutno, u Crnoj Gori se protiv požara bori 620 vatrogasaca sa 177 vatrogasnih vozila i četiri aviona, a šume nadgleda 250 šumara. No, to nije dovoljno. Ipak, nadležni nas tješe da nismo najgori, iznoseći podatak da nijednu letjelicu za gašenje požara nemaju Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo.

Zoran Begović, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova, zadužen za vanredne situacije, tvrdi: „Avioni kojima Crna Gora raspolaže omogućavaju da se značajan dio njene teritorije pokrije iz vazduha tokom gašenja požara, jer dromaderi mogu da slijeću i na travnate, zemljane terene, a pored aerodroma u Podgorici, Tivtu, Nikšiću i Beranama mogu slijetati i na travnati teren u Štoju, dok avioni tipa Er traktor vodu mogu uzimati na moru, Skadarskom jezeru, Krupačkom jezeru i Pivskom jezeru”.

I Begović sada podržava ideju da Crna Gora treba da ima višenamjenske helikoptere. „Prioritetna nabavka u ovom trenutku odnosi se na obezbjeđivanje finansijskih sredstava za kupovinu dva višenamjenska helikoptera tipa KA 32, koji nose 5.000 litara vode i imaju manevarske sposobnosti koje u potpunosti odgovaraju konfiguraciji sjevernog dijela Crne Gore”.

No, ne misle svi kao Begović. Oni koji su bliži vatri – opekli su se zbog ovakvog protivpožarnog sistema. Pljevaljskih trideset vatrogasaca, koji se ovih dana bore sa šumskim požarima, tvrde da pomoći iz Podgorice – nema. Osim kurtoaznih izjava iz centrale. Prvi čovjek vatrogasne službe Pljevalja Mlađen Simović objasnio je da im je nuđena pomoć da gase požar iz vazduha, ali odustalo se od toga jer, kako su procijenili, takvo gašenje ne bi dalo neke posebne rezultate.

„Kompletan sistem zaštite šuma od požara postavljen je naopako i zbog toga je loša situacija na terenu. Prethodnih godina i mjeseci ukazivao sam na brojne propuste, ali se na to niko nije obazirao. Sada se ne može očekivati da trideset vatrogasaca spasi pljevaljske šume”, rekao je Simović.

On pita i gdje su koncesionari koji koriste šume i koji su obavezni da ih štite od požara, kao i predstavnici Uprave za šume koji sve to treba da kontrolišu i organizuju.

„Raspolažemo sa brojem ljudi i tehnikom sa kojima treba da obezbjeđujemo gradsku zonu, a ne da štitimo hiljade hektara šumskog prostora. Sa komandirom, zamjenikom i pomoćnim osobljem ukupno imamo trideset ljudi. Ne mogu isti ljudi danonoćno da gase požar bez odmora, niti smijemo ostaviti grad bez vatrogasaca. Neprekidno obilazimo opožarene prostore, vatrogasci nose na leđima naprtnjače s vodom i gase užarene panjeve. Pređu u toku dana i po nekoliko kilometara s vodom na leđima, jer tu se ne može gasiti požar iz helikoptera”, upozorava Simović.

On tvrdi da se situacija pogoršava te da se opet može desiti da po selima počnu da gore kuće i pomoćni objekti. „Sistem zaštite od požara mora da se mijenja jer je sadašnje stanje neodrživo”, kategoričan je Simović.

Ovih je dana gorjelo i nedaleko od gradskog jezgra Podgorice. Park – šuma Gorica, omiljeno šetalište Podgoričana, ponovo je postradalo ovih dana. Još se nagađa o uzroku požara. Od pada dalekovoda na Gorici, do podmetanja požara. Prema nezvaničnim objašnjenjima, požar na Gorici, ali i nekim drugim šumama, moguće da je dodatno „potpirio” i neočišćeni „snjegolom”. Naime, od velikih snjegova koji su padali tokom zime, srušeno je dosta stabala koja su se osušila na tlu i tu ostala. A upravo ta stabla, koja leže na zemlji i suva su, pogodna su za brzo širenje požara.

Više se i ne postavlja pitanje da li će neko od nadležnih za to, ukoliko je zaista istina da nisu parkovi i šume efikasno očišćeni nakon snijega, snositi posljedice. Navikli smo – za nemaran odnos prema raznim standardima, pa i onima koji važe za zaštitu od požara, niko ne odgovara.

Priča o požarima i tome šta sve treba da bi se efikasno spriječilo njihovo širenje proteže se godinama. Baš kao i vatrena stihija koja svake godine papreno košta poreske obveznike.

Vatra zahvatila stotine hektara

Samo u utorak registrovano je više požara u Mojkovcu, Pljevljima, Andrijevici, Žabljaku, Podgorici, Tivtu i Baru.

Od 7. jula, od kada gori požar u kanjonu Tare, kod rezervata crnog bora Crne pode, bilo je 107 vatrogasnih letova radi gašenja i nadgledanja.

U Crnoj Gori je do sada požarima zahvaćeno 744 hektara šume i pričinjena je velika materijalna šteta, izjavio je Milosav Anđelić, pomoćnik ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja zadužen za sektor šumarstva.

U gašenju požara u Crnoj Gori uz četiri aviona crnogorskog MUP-a, pomažu dva helikoptera iz Srbije i jedan iz Hrvatske.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo