Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zaštita postavljena naglavačke

Objavljeno prije

na

Vatrogasci širom Crne Gore ne spavaju. A ni oni u čijoj blizini bukte požari koji od sjevera do juga odnose u bespovrat šume, ostavljaju za sobom goleti i prijete naseljima. Kolika će do kraja ovogodišnje sezone biti ukupna šteta od požara – tek će se znati. Ponovo se, kao i nakon poplava pretprošle i snjegova prošle zime, postavlja pitanje – da li se moglo bolje, brže i efikasnije odreagovati. Opet su na dnevni red došli i avioni i helikopteri za gašenje požara, ali i cijeli sistem spašavanja i zaštite.

Ministar unutrašnjih poslova i javne uprave Ivan Brajović slaže se da su Crnoj Gori potrebni novi helikopteri. No, problem je što za njih u budžetu novca – nema.

Vlada je u nekoliko navrata propustila priliku da nabavi potrebne helikoptere. Jedna od tih prilika ukazala se u drugoj polovini 2008. godine kada su se mogla, po povoljnim uslovima, kupiti četiri višenamjenska helikoptera. No, tada je munjevito reagovao Sektor za vanredne situacije pa je Vlada, umjesto helikoptera, pazarila avione za gašenje požara za koje stručnjaci tvrde da su manje efikasni od helikoptera.

Er traktors su, za gotovo devet miliona eura, došli u Crnu Goru iako oni u jednom naletu mogu da ponesu manje vode od helikoptera koje je Crna Gora tada mogla da kupi. Istovremeno, prednost višenamjenskih helikoptera je i u tome što mogu da prevezu dvadesetak osoba i da posluže za više namjena u različitim kriznim situacijama. Danas se na tržištu, tvrde upućeni, mogu naći helikopteri sa različitim aplikacijama koji, zavisno od opreme, mijenjaju funkciju i prilagođavaju se potrebama. No, sada ti helikopteri koštaju neuporedivo više nego prije pola decenije kada je Vojska tražila da ih nabavi Vlada.

U međuvremenu, dovitljivi ljudi iz Vlade, su, pod još nepoznatim uslovima, iznajmljivali letjelice od Rusa da bi gasili požare po Crnoj Gori.

Pored Er traktora kupljeno je i šezdesetak vatrogasnih vozila od kojih su mnoga stajala u garažama, neregistrovana i parkirana. Kao da nikada nikome neće zatrebati.

Trenutno, u Crnoj Gori se protiv požara bori 620 vatrogasaca sa 177 vatrogasnih vozila i četiri aviona, a šume nadgleda 250 šumara. No, to nije dovoljno. Ipak, nadležni nas tješe da nismo najgori, iznoseći podatak da nijednu letjelicu za gašenje požara nemaju Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo.

Zoran Begović, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova, zadužen za vanredne situacije, tvrdi: „Avioni kojima Crna Gora raspolaže omogućavaju da se značajan dio njene teritorije pokrije iz vazduha tokom gašenja požara, jer dromaderi mogu da slijeću i na travnate, zemljane terene, a pored aerodroma u Podgorici, Tivtu, Nikšiću i Beranama mogu slijetati i na travnati teren u Štoju, dok avioni tipa Er traktor vodu mogu uzimati na moru, Skadarskom jezeru, Krupačkom jezeru i Pivskom jezeru”.

I Begović sada podržava ideju da Crna Gora treba da ima višenamjenske helikoptere. „Prioritetna nabavka u ovom trenutku odnosi se na obezbjeđivanje finansijskih sredstava za kupovinu dva višenamjenska helikoptera tipa KA 32, koji nose 5.000 litara vode i imaju manevarske sposobnosti koje u potpunosti odgovaraju konfiguraciji sjevernog dijela Crne Gore”.

No, ne misle svi kao Begović. Oni koji su bliži vatri – opekli su se zbog ovakvog protivpožarnog sistema. Pljevaljskih trideset vatrogasaca, koji se ovih dana bore sa šumskim požarima, tvrde da pomoći iz Podgorice – nema. Osim kurtoaznih izjava iz centrale. Prvi čovjek vatrogasne službe Pljevalja Mlađen Simović objasnio je da im je nuđena pomoć da gase požar iz vazduha, ali odustalo se od toga jer, kako su procijenili, takvo gašenje ne bi dalo neke posebne rezultate.

„Kompletan sistem zaštite šuma od požara postavljen je naopako i zbog toga je loša situacija na terenu. Prethodnih godina i mjeseci ukazivao sam na brojne propuste, ali se na to niko nije obazirao. Sada se ne može očekivati da trideset vatrogasaca spasi pljevaljske šume”, rekao je Simović.

On pita i gdje su koncesionari koji koriste šume i koji su obavezni da ih štite od požara, kao i predstavnici Uprave za šume koji sve to treba da kontrolišu i organizuju.

„Raspolažemo sa brojem ljudi i tehnikom sa kojima treba da obezbjeđujemo gradsku zonu, a ne da štitimo hiljade hektara šumskog prostora. Sa komandirom, zamjenikom i pomoćnim osobljem ukupno imamo trideset ljudi. Ne mogu isti ljudi danonoćno da gase požar bez odmora, niti smijemo ostaviti grad bez vatrogasaca. Neprekidno obilazimo opožarene prostore, vatrogasci nose na leđima naprtnjače s vodom i gase užarene panjeve. Pređu u toku dana i po nekoliko kilometara s vodom na leđima, jer tu se ne može gasiti požar iz helikoptera”, upozorava Simović.

On tvrdi da se situacija pogoršava te da se opet može desiti da po selima počnu da gore kuće i pomoćni objekti. „Sistem zaštite od požara mora da se mijenja jer je sadašnje stanje neodrživo”, kategoričan je Simović.

Ovih je dana gorjelo i nedaleko od gradskog jezgra Podgorice. Park – šuma Gorica, omiljeno šetalište Podgoričana, ponovo je postradalo ovih dana. Još se nagađa o uzroku požara. Od pada dalekovoda na Gorici, do podmetanja požara. Prema nezvaničnim objašnjenjima, požar na Gorici, ali i nekim drugim šumama, moguće da je dodatno „potpirio” i neočišćeni „snjegolom”. Naime, od velikih snjegova koji su padali tokom zime, srušeno je dosta stabala koja su se osušila na tlu i tu ostala. A upravo ta stabla, koja leže na zemlji i suva su, pogodna su za brzo širenje požara.

Više se i ne postavlja pitanje da li će neko od nadležnih za to, ukoliko je zaista istina da nisu parkovi i šume efikasno očišćeni nakon snijega, snositi posljedice. Navikli smo – za nemaran odnos prema raznim standardima, pa i onima koji važe za zaštitu od požara, niko ne odgovara.

Priča o požarima i tome šta sve treba da bi se efikasno spriječilo njihovo širenje proteže se godinama. Baš kao i vatrena stihija koja svake godine papreno košta poreske obveznike.

Vatra zahvatila stotine hektara

Samo u utorak registrovano je više požara u Mojkovcu, Pljevljima, Andrijevici, Žabljaku, Podgorici, Tivtu i Baru.

Od 7. jula, od kada gori požar u kanjonu Tare, kod rezervata crnog bora Crne pode, bilo je 107 vatrogasnih letova radi gašenja i nadgledanja.

U Crnoj Gori je do sada požarima zahvaćeno 744 hektara šume i pričinjena je velika materijalna šteta, izjavio je Milosav Anđelić, pomoćnik ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja zadužen za sektor šumarstva.

U gašenju požara u Crnoj Gori uz četiri aviona crnogorskog MUP-a, pomažu dva helikoptera iz Srbije i jedan iz Hrvatske.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo