Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zašto nema krokodila u Limu

Objavljeno prije

na

krokodil_1

Mečku Daru su kao izgubljeno mladunče pronašli lovci u pla nini Jelovici. Poklonili su je mesaru Mašu Nikšiću. Tako je u Beranama počeo da na staje prvi crnogorski zoološki vrt. Danas u njemu živi više od četiri stotine životinja od pedeset različitih vrsta. 
Mečka Dara u svom ka vezu već ima i nešto mlađu drugaricu Maru. Društvo u boksu im pravi i rasni crve nodlaki šarplaninac. On je car životinja u beranskom zoološkom vrtu. Mašo Nik šić je ponosan na njega, kao i na još desetak pasa koje uzgaja. Prodajom tih pasa ostvaruje jedine prihode od svog veoma skupog hobija. 
,,Potrošim blizu hiljadu eura mje sečno. Plaćam radnika koji mi poma že da održavamo vrt. Za mesojede, srećom, imam otpad iz mesare. Ipak, dosta se potroši za biljojede, lijekove, grijanje’’, priča Nikšić.





krokodil_3

OPŠTINA ĆE POMOĆI: Njegov neobičan hobi sada je na putu da pre raste u profesionalizam. Potrebno je registrovati zoološki vrt. Nikšić za to očekuje pomoć države. U opštini su mu obećali podršku. Predsjednik opštine Vuka Golubović je već dogovorio da Nikšić napravi projekat koji će lokalna uprava podržati. 
,,To je jedna izuzetna ideja i mi smo veoma zainteresovani da Berane bude prva opština u Crnoj Gori koja će imati takav objekat’’, kaže Golubović. 
Osim pravne pomoći, on vjeruje da bi se mogao pronaći način da se zoološki vrt obogati sa nekoliko novih vrsta. 
Zoološki vrt u Beranama počeo je da nastaje prije deset go dina. Prvo je bio utočište za ostavljenu mladunčad i povrijeđene životinje, koje su Mašovi prijatelji lovci donosili i tako ih spasavali. Vremenom se Nikšić počeo predavati svom hobiju i ku povati rijetke vrste do kojih je mogao doći i za koje je mogao izdvojiti novac. 
,,To počne od jedne ži votinje koju zavolite, a onda saznate za neku novu i sve te to više i više privlači. Naro čito kad upoznate nove vrste kojih nema kod nas. Ja imam veoma rijetke ptice iz Južne Amerike, Austaralije i Kine. Trenutno imam i jelenove, muflone, jazavace, medvjede, labudove’’, priča Nikšić. 
Ljubav prema životinjama naslije dio je od oca. Sada je u svom zoološ kom vrtu i čuvar, i dreser, i veterinar. Država bi, vjeruje, mogla najviše da mu pomogne subvencioniranjem vete rinarske i druge stručne podrške. 
,,Naučio sam vremenom sve šta i kako treba da se radi oko životinja. Znam koja im temperatura odgovara i zimi i ljeti, šta treba da radim ako se neka razboli. Najvažnije je pozna vati prirodu životinja. Neke od njih puštam van kaveza da bi mogle da se osjećaju kao u prirodi, jer taj osjećaj slobode je veoma važan za njihovu reprodukciju ali i opstanak. Na taj način one lakše podnose zatvo ren prostor’’, objašnjava Nikšić. 
krokodil_2POTREBA CRNE GORE: U ovaj zoološki vrt često dolaze djeca iz beranskih škola. Tu orga nizuju izlete. Suvišno je i reći da im je Nikšić, pored zanimljivosti, besplatno poklonio i svoje slobodno vrijeme. Iz drugih gra dova do sada ga nijesu posjećivali. 
,,Nadam se da će i toga biti i da ću ovaj vrt regi strovati. I da ću stvoriti bolje uslove za opstanak životinja i obogatiti vrt nekim novim vrstama. Imam šansu da iz beogradskog zoološkog vrta nabavim lame i tigra’’, kaže Nikšić. 
To bi bilo značajno za Crnu Goru jer su najbliži zoološki vrtovi udaljeni više od 300 kilometara od Berana i nalaze se u Jagodini i Sarajevu. Mašo Nikšić smatra da je vrt društvena po treba jedne države, a ne samo ljubav jednog čovjeka. 
Prošlogodišnja priča o tigru, koji se ilegalno našao u Crnoj Gori i koji je umalo ubio ženu koja ga je hranila, trebalo bi da bude dovoljna opome na. Takođe, sve učestalija pojava međudržavnog šverca životinja istovremeno iziskuje potrebu da se pri hvatanju krijumčara u Crnoj Gori zaplijenje ne životinje zbrinu, što do sada nije bio slučaj. Beranski zoološki vrt mogao bi biti i rješenje i atrakcija. 
,,Ovdje nije potreb no uložiti mnogo da se ovaj projekat do vede do zadovoljava jućih uslova. Ne treba odmah težiti nečem ogromnom, ali uz malu pomoć države ja bih mogao mnogo više da pomognem njoj’’, kaže Nikšić.
Životinje u beranskom zoološkom vrtu žive na tri i po hektara prostora. U dosta prostranim kavezima su zvijeri, u zagrijanoj prostoriji zimi su one koje ne trpe hladnoću, a u dvorištu vrta one koje su pripitomljene, a takvih je većina. 
Mašov vrt nalazi se pokraj obale Lima, pa bi izlazak na tu rijeku mogao stvoriti dodatni prostor za neke životinjske vrste. Nada se da će mu Opština izaći u susret i dodijeliti mu na korišćenje dio obale. 
Krokodili u Limu Mašov su san. Ako se ostvari, biće to, uvjeren je, velika stvar ne samo za njega već i za Crnu Goru.

 

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONSTITUISANJE VLASTI U SO BUDVA: Povratak u budućnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komotna većina omogućava novoj vlasti i mogućnost preispitivanja mnogobrojnih afera koje su potresale Budvu, zaključno sa posljedicama nekontrolisane vladavine DPS-a u posljednja dva mjeseca tokom kojih su izvršene brojne aktivnosti koje, po ocjeni pobjednika, nisu bile u skladu sa zakonom

 

Novi odbornički saziv Skupštine Opštine Budva bio je najhitriji u sazivanju konstitutivne sjednice lokalnog parlamenta nakon završenih lokalnih izbora. Na sjednici koja će biti održana u četvrtak, dan prije izlaska ovog broja Monitora, planirana je verifikacija odborničkih mandata i izbor predsjednika budvanskog parlamenta sa liste Demokrata „Budva je naša nacija“, koja je osvojila šest odborničkih mandata ili 2.479 glasova birača. Ovaj izborni rezultat, za jedno odborničko mjesto niži u odnosu na izbore iz 2016. godine, Demokrate preporučuje kao drugu po snazi političku partiju koja će participirati u izvršnoj vlasti u Budvi, čiji će kandidat Krsto Radović, prema postignutom dogovoru, voditi lokalnu Skupštinu u naredne četiri godine.

Pojedinačno najveći broj odborničkih mjesta osvojila je koalicija „Za budućnost Budve“ koju je predstavljao Marko Bato Carević, ukupno 5.786 glasova ili 14 mandata, što joj obezbjeđuje preuzimanje pozicije predsjednika Opštine. Očekuje se da će u fotelju prvog čovjeka turističke prijestonice ponovo sjesti Bato Carević, nakon dvoipomjesečne uzurpacije lokalne uprave od strane Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata i Crnogorske, koje su policijskim pučem u junu ove godine preuzele vlast prekrajanjem izborne volje građana Budve, iskazane na lokalnim izborima 2016. godine.

Neshvatljivo pravno i policijsko nasilje u izvedbi DPS-a i državnih institucija, vratilo se ovoj partiji kao bumerang. Na avgustovskim izborima DPS je u Budvi poražena tako da je po prvi put u svojoj istoriji osvojila jednocifreni broj odborničkih mjesta. Građani Budve dali su koaliciji DPS-SD-Crnogorska „Za Budvu!Za Crnu Goru – Milo Đukanović“, ukupno 4.340 glasova ili 11 mandata koje međusobno treba da podijele.

Izborna lista „Crno na bijelo“ Građanskog pokreta URA, osvojila je u Budvi svega 532 glasa, što joj garantuje jedan odbornički mandat. Zanimljivo je da su građani Budve više povjerenja poklonili listi „Crno na bijelo“ na republičkom nivou dajući joj 865 glasova, 300 više nego što je ta lista osvojila u Budvi. Slično je i sa Demokratama čije su pristalice sa oko 250 glasova više zaokružile listu „Mir je naša nacija“. Budvani su dali 100 glasova više lokalnoj DPS u odnosu na republičku. Dok je DF u Budvi dobio čak 478 glasova više nego njihova lista na republičkom nivou.

Novi skupštinski saziv ima komotnu odborničku većinu od 21 odbornika od postojećih 33, pa se u Budvi očekuje mirno političko more u naredne četiri godine, za razliku od proteklog  perioda u kome je opštinska vlast često bila na meti nerazumnih ucjena i blokade rada parlamenta od strane nezavisnog odbornika Stevana Džakovića, nekadašnjeg člana Pokreta za promjene. Natpolovična većina omogućava novoj vlasti ne samo komfornu vladavinu u centru crnogorskog turizma nego i mogućnost preispitivanja mnogobrojnih afera koje su potresale Budvu, zaključno sa aferom preotimanja vlasti i posljedicama nekontrolisane vladavine DPS- a u posljednja dva mjeseca tokom kojih su izvršene brojne aktivnosti koje, po ocjeni izbornih pobjednika, nisu bile u skladu sa zakonom. Insisitiraće se na procesuiranju lica koja su učestvovala u nasilnoj smjeni vlasti protiv kojih su ranije podnijete krivične prijave, među kojima su ministarka Ministarstva javne uprave Suzana Pribilović i drektor Službenog lista Momčilo Vujošević, zbog nezakonitog objavljivanja odluke o razrješenju predsjednika Opštine Bata Carevića i predsjednika Skupštine Krsta Radovića.

Branka PLAMENAC

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ČELNICI DEMOKRATSKOG FRONTA IZMEĐU VLADE I SUDNICE: Ko se pita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zamislimo da Apelacioni sud potvrdi osuđujuće presude Mandiću i Kneževiću (po pet godina ztvora). Oni bi onda, zbog dužine dosuđene kazne, bili odmah sprovedeni na njeno izdržavanje. Ili bi nova vlast morala pronaći neki način da spriječi njihovo utamničenje

 

Od 30. avgusta, kada je ujedinjena opozicija uspjela da prekine tri decenije dugu vladavinu DPS-a, traju spekulacije i nagađanja o članovima buduće vlade, čelnicima državnih institucija i regulatornih agencija i onima koji će u parlamentu predstavljati tri (vladajuće) koalicije.

Međutim, ono što nijesu nagađanja jesu činjenice da se, u ovom trenutku, vode krivični postupci protiv tri ključne figure političkog saveza Demokratski front: Andrije Mandića (NOVA), Milana Kneževića (DNP) i Nebojše Medojevića (PzP). Mandić i Knežević su nepravosnažno osuđeni na po pet godina zatvora zbog formiranja i članstva u kriminalnoj organizaciji koja je, prema prvostepenoj presudi, planirala teroristički napad/državni udar u noći nakon parlamentarnih izbora 2016. godine. Postupak po žalbama na osuđujuću presudu je u toku pred sudijama Apelacionog suda Crne Gore.

U istoj zgradi, samo tri sprata niže, traje prvostepeno suđenje lideru Pokreta za promjene Nebojši Medojeviću, koji je označen kao jedan od organizatora kriminalne grupe kojoj većinom pripadaju članovi njegove partije, a koju Specijalno državno tužilaštvo predvođeno Milivojem Katnićem tereti za pranje novca tokom predizborne kampanje 2016. godine.

Iz mnoštva nedoumica koje proizvodi aktuelna situacija izdvajamo neke: Mogu li započeta suđenja uticati na naredne angažmane trojke sa vrha DF-a; Kako će odluke u Višem i Apelacionom sudu uticati na budućnost saveza koji se uveliko priprema za preuzimanje poluga vlasti od DPS-a i njegovih koalicionih partnera? Konačno, da li buduća vlast ima plan za eventualni kontraudar kojim bi mogla preduprijediti neželjeni rasplet u institucijama koje personifikuju Katnić (nedavno reizabran) i Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda u trećem mandatu?

Pošto sudski postupci, započeti prije nešto manje od četiri godine, do danas nijesu završeni, došli smo u situaciju da bi, makar teoretski, budući premijer ili čelni čovjek nekog od tzv. ministarstava sile (unutrašnji poslovi, odbrana) mogao postati neko od osoba koje su  nepravosnažno osuđene za djela učinjena protiv države Crne Gore!? Koliko god da zvuči paradoksalno, takva situacija u ovom trenutku uopšte nije nemoguća.

Tako je Milan Knežević, gostujući nedavno na A1, kazao da je čuo da on figurira kao kandidat za prvog čovjeka ANB-a, ali da će to biti isključivo njegova odluka.

„Čuo sam da figuriram kao jedan od kandidata za šefa ANB ali to što ja figuriram ne znači da će to mene opredjeljivati prema tom izboru“, potvrdio je Knežević u razgovoru za Monitor. „Bezbjednost Crne Gore će biti osnovni prioritet moga djelovanja ukoliko dođem na mjesto šefa ANB-a, a kažem da ne mogu da potvrdim niti demantujem takve informacije, što znači da to nije sasvim izvjesno niti sigurno“.

Svetlana ĐOKIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ DRI ZA MINISTARSTVO KULTURE: Bahaćenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

DRI je potvrdio nepravilnosti u finansijskom poslovanju i usklađenosti poslovanja sa propisima Ministarstva kulture. Kada je Monitor pisao o bahatom trošenju novca iz Ministarstva nijesu odgovarali na pitanja niti su demantovali napisano, branili su se brinući se za naš kredibilitet i pozivajući nas na profesionalizam

 

Ministarstvo kulture nije dobilo prelaznu ocjenu od Državne revizorske institucije (DRI) za finansijsko poslovanje u protekloj godini. Uslovno mišljenje dobijeno je za finansije i usklađenost poslovanja sa propisima.

Monitor je tokom protekle godine pisao da je ministar kulture Aleksandar Bogdanović prošlog proljeća, u toku posjete Rimu, odsjeo u hotelu Grand Hotel de la Minerve, u kome noćenje košta 1.600 eura. Objavili smo i da je samo avio-prevoz devetočlanog tima Ministarstva kulture koji je od 9. do 14. decembra učestvovao na konferenciji Komiteta UNESCO-a za nematerijalnu baštinu u  glavnom gradu Kolumbije, koštao koliko budžet Crnogorske nacionalne mreže za UNESCO. Novac za tu svrhu – 190.000 eura – prethodno je izvučen iz institucija koje su pod upravom Ministarstva kulture 191.000 eura.

Na pitanja Monitora iz Ministarstva tada nijesu odgovorili. Nakon objavljivanja teksta poslali su nepotpisano regovanje u kome su naveli svoju zatečenost navodno netačnim podacima. Umjesto da demantuju podatke koje smo iznijeli, anonimni autor iz Ministarstva kulture lamentovao je nad renomeom Monitora, preporučujući: ,,pozivamo vas da svoj posao obavljate na profesionalan način’’.

O profesionaliznu Ministarstva svjedoči izvještaj DRI koji navodi da je ovo ministarstvo u prošlogodišnjem izvještaju o finansijskom poslovanju pogrešno prikazalo tri pozicije u budžetu i to ostala lična primanja, kapitalne izdatke i transfere institucijama, nevladinim organizacijama i javnom sektoru, da nije redovno uplaćivalo doprinose za zdravstveno i penziono osiguranje umjetnicima koje je angažovalo, da je zaključivalo  polugodišnje ugovore o djelu sa pojedinicima koji su angažovani na poslovima iz redovne djelatnosti… Revizijom pravilnosti poslovanja utvrđene su značajne neusklađenosti poslovanja sa zakonima o državnoj imovini i o obligacionim odnosima, utvrđeno je revizijom kojom su rukovodili članovi Senata Branislav Radulović i Nikola Kovačević.

Za pomenuto putovanje u Bogotu po podacima koji su prezentovani DRI-ju samo Pomorski muzej platio je 15.000 eura. Trošak je zaveden u stavci Transferi institucijama kulture i sporta. Objašnjeno je, u DRI izvještaju, da se ,,uzorkom obuhvaćeni izdaci odnose na uplatu sredstava Pomorskom muzeju Crne Gore za realizaciju učešća predstavnika Crne Gore na sastanku 14. UNESKO Međuvladinog komiteta za nematerijalnu baštinu, povodom nominacije Crne Gore za upis Bokeljske mornarice na UNESKO, koja je održana u Bogoti, Kolumbija”.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo