Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Virusi neoliberalizma

Objavljeno prije

na

Oni s boljim pam ćenjem sjetiće se da smo 2008. go dinu počeli s pričom o balkanskom tigru, a sada je, očigledno, završavamo sa zebnjom da se ne ponove devedesete. No, bar je jed no jasno. Neoliberalizam je doživio slom i to onog trenutka kada se premijer sjetio svoje značke Saveza komunista, a ministar finansija pionirske zakletve, i tako opremljeni došli na sjednicu Vlade i izglasali odluku o državnoj intervenciji u Prvoj banci. Oni koji su dugo vremena pričali kako država ne treba da se miješa u tržište, sada spas pronalaze u državnim finansija ma. Balkanski tigar neoliberalizma je uginuo. Dobrodošlicu želimo marksi stičko-kapitalističkoj karikaturi. Ona je novi simbol.


Čini se da je Vladu inspirisao ame rički ministar finansija Henri Polson, koji je, zahvaljujući državnom budžetu, odlučio da spasi finansijskog giganta AIG, ali ne iLehman brothers, i to s dobrim razlogom. Polson je akcionar u AIG, pa izgleda da se neoliberali na različitim meridijanima ponašaju identično. I mogu svi da se ljute na njih, ali im se zaista mora priznati da se u novim uslovima prilagođavaju bolje nego ijedan virus. Njihove mutacije prosto su nevjerovatne, a sistem koji su uspostavili ima moćnu kompjutersku komandu refresh. Oni mogu istovre meno da brane neoliberalizam, da se koriste marksizmom i da sve to liči na humanizam, jer, eto, ne spasavaju samo sebe, nego i državu i interes građana. Pravo čudo je to što tijelo na kome parazitiraju mogu da ubijede da su oni najbolje rješenje za to tijelo. 
Zadivljujuća je i njihova sposobnost da brzo pronađu novi legitimitet za oču vanje vlasti. Ko se sjeća komunističke vladavine zna da je ta vlast skoro 50 go dina opstajala zahvaljujući legitimitetu revolucije i očuvanju revolucionarnih tekovina, dok ih je postojeća elita, za samo 20 godina, promijenila nekoli ko: srpski, crnogorski, državni, ratni, pacifistički, balkanski, evropski, transatlantski, ruski, i pokazala da na svakom može da opstane i potom, bez problema, pređe na sljedeći. Tako se ponašaju samo vi rusi.
No, nije problem samo u godina ma koje su pojeli neoliberalni skakavci, a čiji su simboli korupcija, sukob interesa, sumnjive privatizacije, o kojima će puna istina tek biti otkrivena, već i u tome koliko nas je neoliberalizam promijenio kao ljude. Uzor su postali čopori tržišnih zombija, čija je jedina logika da otrgnu što veći komad. Be­skonačna akumulacija kapitala jedini je cilj i jedina vrijednost. Vlada bjesomučna trka za grabljenjem što više materijalnih dobara. A u svemu tome zaboravili smo da budemo ljudi i da brinemo o onima koji su nam najbliži. Ubijamo božansku dimenziju u nama, jer se dobrota poisto vjećuje sa slabošću, a zvjerstvo sa snagom. 
Nerad je jedan od simbola neoliberlizma, jer bogatstvo koje se u njemu stiče ne zavisi od proizvodnje, već od usluga, špekulacija i prevara, koji na kraju završavaju kolapsom, jer inficirano tijelo ne može da izdrži tolike napore. Neoliberalizam ne stvara vrijednosti. On samo iscrpljuje ljudske i materijalne resurse kako bi zadovoljio čeljusti zvijeri, koju je stvorila ljudska pohlepa na neoliberalnom tržištu. U tom sistemu je malo kulture, stvara se gomila kiča i to preko režimskih naučnika i umjetnika, koji svo jim intelektualnim prnjama zadovolja vaju patološke strasti neoliberalnog čopora. Niskoumlje puka pot hranjuje se beskonač nom televizijskom zabavom, čiji je cilj da se zapamti što više sportskih liga, timo va, igrača ili heroja iz sapunica, na koje milioni projektuju nikada ostvarene želje o lažnoj veličini i sjaju. Postajemo voajeri zahvaljujući reality show emi sijama. Fantastična je i sposobnost da se čitava država od najljepšeg zatvora pretvori u najljepši cirkus u kojem gostuju najveće zvijezde iz regiona i svijeta. 
Mladima se kao uzor name ću PR-menadžeri, brokeri i konsultanti, koji ne stvaraju vrijednosti već su samo dobro plaćeni asistenti-poltroni i šminka čopora. Bor ba za taj status nemilosrdna je i oni koji ne izdrže često biraju između alkohola i droge. Roditelji, u borbi da porodici obezbijede minimalnu svakodnevicu, često zapostavljaju vaspitanje djece, što se projektuje na loše ponašanje mladih u školama, a slabo plaćeni nastavnici nemaju interesa i volje da se potrude oko vaspitanja i obrazovanja. Na fakul tetima je nametnut sistem koji uništava kreativnost i svodi akademsku misao na prosto prepričavanje činjenica, pa čak ni to nije potrebno ukoliko se pro fesor i student pogode oko materijalne nadoknade za neznanje. Uče nas da budemo sebični i hladni. Zato nam neoliberalizam nije donio samo finan sijski, već i društveni kolaps. Uništio nam je duše. U opštoj jagmi zaboravili smo kako je biti čovjek. 
Kada se bude pisala istorija ovih olovnih vremena ti socijalni fenomeni biće nezaobilazni, ali kako ni jedna istorijska priča nije jednosmjerna, po grešno bi bilo ukoliko se ne spomene da svi ljudi nijesu loši i da nije svako lopov i ubica. Postoje kreativci, „obični ljudi“ – heroji svakodnevice, i pošteni preduzetnici, koji su teškim i upornim radom stvorili duhovne i materijalne vrijednosti, izgradili porodice i karijere. To su uspješne priče kojih ima i u Crnoj Gori, a koje se ne čuju od neoliberala, ali i od umišljenih anarhista, mrzovoljnih socijalutopista, socijalrealista i žon glerskih populista, kojima svi smetaju, svako im je kriv za njihove frsutracije, i kriju se iza izmišljenog disidenstva. Lažni proroci narodnog blagostanja opasni su koliko i neoliberali. 
Postoje dobri ljudi, i zato umjesto patetičnih prazničnih čestitki, možemo, u duhu crnogorskog čojstva, potražiti dobrotu u sebi, i tu dobrotu upotrijebiti da nekome pomo gnemo. To je praznično raspoloženje i tako se stvara ljudski kapital. Čitav svijet je jedna porodica i nijedna patnja nije tuđa.

 

Dragutin PAPOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo