Povežite se sa nama

DRUŠTVO

U Brisel preko Vašingtona

Objavljeno prije

na

Nijesmo previše srećni što smo Crnu Goru primili na šalter, ali smo na to jednostavno bili primo rani pritiskom SAD, rekao je Monitoru jedan visoki zapadni diplomata. 
Konstatujući da se tehnokrate u Brise lu sve manje obaziru na evropske ideale o slobodi i demokratiji, on ukazuje na istorijsku činjenicu da sve velike ideje u blizini svog cilja dođu iskrivljene.


Možda je jedino u tom kontekstu moguće razumjeti izraze zadovoljstva i riječi hvale koje su nakon 15. decembra diplomatski predstavnici evropskih zemalja akreditovani u Podgorici upu tili na adresu crnogorske Vlade, iako su prethodih mjeseci na sve načine pokušavali da odvrate njene čelnike od tog nauma. 
Takođe, samo se snažnom podrškom i željom Vašingtona da se, prvenstveno zbog njegovih in teresa, pogura Crna Gora i njen premijer Milo Đukanović može objasniti činje nica što su crnogor sku aplikaciju pred Jelisejskom palatom svečano primili ta­dašnji predsjedava jući EU, francuski predsjednik Nikola Sarkozi, i evropski komesar za prošire nje Oli Ren, koji se za tu priliku neoče kivano obreo u Parizu. Radi crnogorske javnosti vrijedi napomenuti da su Sar kozi i Ren, uz evropskog komesara za spoljnu politiku i bezbjednost Havijera Solanu, dokazani američki saveznici u Evropi.
STARO SAVEZNIŠTVO: A dokazani američki saveznik u regionu je i Crna Gora. Đukanovićeve i Maro vićeve veze sa Vašingtonom počinju krajem 1995. godine kada su oni posjetili Stejt department i Pentagon, upravo u trenutku kada su se privodili kraju pregovori u Dejtonu. Sluteći da će mlađani crnogorski zvaničnici u Vašingtonu ,,promijeniti dres”, i da je Crnoj Gori namijenjena uloga američ kog nosača aviona za destabilizaciju Srbije, srpski predsjednik Slobodan Milošević je želio da napusti prego­vore, ali je u bazi Rajt Paterson ostao tek na pritisak tadašnjeg specijalnog američkog izaslanika za Balkan Ri čarda Holbruka
Zato je razumljiva svaka vrste po drške koju je Vašington u kriznim i iza zovnim godinama krajem devedesetih pružao Crnoj Gori. Mjereno finansijski, pomoć je premašivala vrijednost od 300 miliona dolara. Staro savezništvo je narušeno od 2002. godine kada se Crna Gora okrenula Moskvi postavši praktično ruska gubernija na Jadranu, da bi u posljednje dvije godine sve gotovo bilo kao ranije. 
Da se klatno crnogorske politike od 2007. godine ponovo pomjera ka SAD, Đukanović i njegovi saradnici pokazali su prihvatanjem SOFA sporazuma i posebno famoznog člana 98, koji se odnosi na obavezu da se američki državljani ne izručuju Međunarodnom krivičnom sudu, zatim priznanjem nezavisnosti Kosova, kao i željom da se crnogorski vojnici upućuju u vojne misije Sjevernoatlantske alijanse po svijetu.
SVE ZA NATO: Kruna tog proce sa trebalo bi biti članstvo Crne Gore u NATO paktu, koje treba očekivati naredne godine. Tada će i vojnici iz ogromne američke vojne baze Bondstil na Kosovu moći da uživaju na plažama Crnogorskog primorja, ali i da za svoje potrebe nesmetano koriste crnogorsku teritoriju i vazdušni prostor.
Kao nagradu za kooperativnost, Crna Gora se označava oazom multietničke demokratije na jugoistoku Evrope, naprosto je ugurana u Jadransku po velju, regionalno predvorje za članstvo u NATO, a njen petostuki premijer je ponovopersona grata u prijestonicama zapadnih država. Takođe, iako su svi u Briselu saglasni u ocjeni da je Crna Gora daleko od toga da ispunjava političke i ekonomske kriterijume, da se o postoja nju odgovarajućih administrativnih ka paciteta i ne govori, iako još, kako kaže izvršni direktor Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanja Ćalović, nije ni počela sa sprovođenjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, naprečac se prihvata i njena aplikacija za status kandidata u EU!? 
KRIZA JAČA EU: Crnogorskoj vlasti na ruku prije svega ide ključni cilj Brisela na ,,zapadnom Balkanu”: učvršćivanje zone bezbjednosti. Borba protiv korupcije i organizovanog kri minala mora još malo da sačeka. 
Crna Gora se u Briselu, u poređenju sa ostalim državama regiona, doima kao faktor stabilnosti i sigurnosti. Protekto rati na Kosovu i u BiH su zapali u krizu, Makedonija i Albanija su iscrpljene unutarstranačkim trvenjima, dok su u Srbiji proruske snage ponovo jače od evropskih. Brisel je sve dalje od Beogra da. ,,Mi smo stavljeni na led”, žali se šef srpske diplomatije Vuk Jeremić. Ako se doista realizuje nedavno potpisani naftni sporazum Srbije sa Rusima, to će svakako promijeniti čitavu situaciju u regionu. Zato se Briselu i Vašingtonu žuri da što više smanje uticaj Rusije na ,,zapadnom Balkanu”. 
Frustriranost raste i u Hrvatskoj. Iscrpljujući pogranični spor sa Sloveposebno saznanje da Brisel želi da sve zemlje regiona zajedno uđu u EU smanjuju podršku i interes hrvatske javnosti za priključenje ,,evropskoj dvadesetsedmorici”. 
Ali, to je samo uslovni refleks. Galo pirajuća kriza i bogati evropski fondovi čine EU još primamljivijom i koheren tnijom zajednicom. Irska sada najav ljuje spremnost da podrži Lisabonski sporazum, Island želi članstvo u Uniji, Švedska i Danska namjeravaju preći na euro. To, naravno, godi tehnokratama u Briselu, ali se istovremeno iskazuje oprez jer se još ne može nazrijeti koliko će trajati svjetska finansijska kriza. 
POČETAK IGRE: Evropski entuzijazam raste i u Crnoj Gori. Čak se i parlamentarni izbori raspisuju zbog „ispunjavanja brojnih i veoma značajnih obaveza koje proizilaze iz procesa pridruživanja EU“.
Naravno da su razlozi drugačiji, ali je već sada izvjesno da će se u predizbornoj kampanji najviše mahati aplikacijom, obećanjima o bezviznom režimu sa EU i skorom dobijanju sta tusa kandidata. (To skoro potrajaće barem dvije godine.) Uostalom, što drugo mogu građanima da ponude čelnici vladajuće koalicije: evropska priča je jedina tema koja u Crnoj Gori još nije potrošena.
Suštinski, Crna Gora će tek naredne ili pak 2011. godine biti tamo gdje je bila 1989. godine. U doba Ante Mar kovića SFRJ je imala status kandidata za članstvo u EU, a sa crvenim pasošem mogli ste putovati diljem tadašnje Evropske zajednice. U Italiju čak i sa ličnom kartom!
Sada se zemlja lagano vraća na put sa kojeg je sama i na svoju štetu skre nula prije 20 godina. Sa retorike će se morati preći na stvarnu transformaciju zapuštenog društva i razorene ekono mije. To će imati tektonske posljedice po čitavu zemlju koja bez ovakve geo strateške pozicije i podrške saveznika to ne bi bila u stanju da učini. 
Karte su, dakle, na stolu i prava igra tek počinje. Izbori u rano proljeće samo su zagrijavanje za dugo putovanje Crne Gore u Evropu.

 

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo