Povežite se sa nama

Izdvojeno

ZAUSTAVLJENA GRADNJA U ATRAKTIVNOJ ZONI BUDVE I BEČIĆA: Polovični moratorijum

Objavljeno prije

na

Vlasnici zemljišta imaju razloga za zabrinutost jer novim planovima za centar Budve i Bečića, moguća je izmjena ne samo građevinskih parametara, smanjene spratnosti objekata i gustine gradnje, nego i promjena namjene površina. Neki objekti mogu biti izbrisani iz plana. Zato je pred stupanje na snagu odluke o zabrani gradnje u Budvi zabilježena prava trka sa vremenom kako bi građani ugrabili da prijave gradnju

 

Odlukom Vlade da se suspenduju dva kontroverzna urbanistička plana, DUP Budva centar i DUP Bečići, donijeti početkom juna ove godine, zabranjena je gradnja objekata na najatraktivnijim dijelovima prostora budvanske opštine  najmanje 12 mjeseci. Odluka o zabrani gradnje je sastavni dio Odluke o izradi Prostornog urbanističkog plana Opštine Budva koja bi do tog roka bila završena. Istovremeno pristupiće se i izradi novih detaljnih urbanističkih planova za prostor budvanskog centralnog dijela i turističkog naselja Bečiće.

Ova odluka Vlade teško je pogodila vlasnike zemljišta i investitore koji do prestanka važnosti navedenih planova nisu realizovali svoje investicije. Riječ je o prostoru koji se u Budvi i Bečićima nalazi u ekskluzivnoj zoni između morske obale i jadranske magistrale, koji je i bukvalno zazidan nizom solitera i stambenih zgrada. DUP Budva centar realizovan je gotovo 90 odsto, ostalo je još par lokacija na kojima su planirani veliki apartmanski kompleksi koji nisu izgrađeni ili su investitori zakasnili u postupku pribavljanja dokumentacije za gradnju. Neizgrađena je parcela kod Jadranskog sajma na kojoj je turska kompanija Mia Investments planirala dvije kule sa 15 i 16 etaža. Zatim prostor turističkog naselja Slovenska plaža na kome su planom predviđene desetine hiljada kvadrata. Zaustavljena je i izgradnja solitera firme Roming u centru Budve, pored Hotela Mogren, i još par sličnih projekata.

Vlasnici zemljišta imaju razloga za zabrinutost jer novim planovima za centar Budve i Bečića, moguća je izmjena ne samo građevinskih parametara, smanjene spratnosti objekata i gustine gradnje, nego i promjena namjene površina. Neki objekti mogu biti izbrisani iz plana. Zato je pred stupanje na snagu odluke o zabrani gradnje u Budvi krenula trka sa vremenom  kako bi građani ugrabili da prijave gradnju.

Pravo gradnje imaju samo oni koji su do donošenja Vladine odluke kompletirali dokumentaciju, odnosno imaju saglasnosti na idejni projekat, revidovan glavni projekat i plaćene komunalije Opštini Budva, što je zakonski uslov za konačnu prijavu građenja.

Međutim, kako bi ublažila efekte zabrane gradnje koja prije svega pogađa kasu Opštine Budva koja u narednom periodu, za koji se procjenjuje da će biti i duži od najavljenih 12 mjeseci, ostaje bez prihoda od komunalnih taksi koje se mjere milionima eura, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma donosi „spasonosno“ Stručno uputstvo o praktičnoj primjeni odredbe o zabrani građenja u službama Opštine Budva, glavnog državnog i gradskog arhitekte.

Prema ovom uputstvu investitori i dalje, tokom period zabrane gradnje, mogu pribavljati dokumentaciju, jer se ne radi o građenju objekta, dobijati UT uslove za gradnju, raditi idejne projekte, dobijati saglasnost glavnih arhitekata na njih, raditi i glavni projekat objekata, platiti komunalije i ostale opštinske i republičke takse – sve do prijave gradnje koja je pod embargom. Dakle, mogu sve završiti, platiti Opštini šta joj pripada, ali ne mogu graditi u narednih, najmanje 12 mjeseci, a po svoj prilici i duže, bez garancija da će se njihov objekat naći u novom urbanističkom planu.

Kontroverzno uputstvo Ministarstva, pruža veliku mogućnost zloupotrebe u pogledu korupcije i podmićivanja članova tima za izradu plana, kako bi se objekti za koje je pripremljena sva potrebna dokumentacija realizovali. Ako se radi o objektima većih gabarita, soliterima i širim kompleksima, komunalne takse plaćene unaprijed, praktično na sopstveni rizik investitora, mogu dostići i milionske iznose. Može se očekivati da će koristiti prečice da se objekti uklope u novi planski dokument.

Odredbe Stručnog uputstva žestoko su osporavane na sjednici Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, na kojoj je na predlog poslanika održano kontrolno saslušanje ministra Ratka Mitrovića. Ova ideja o naplati komunalija uz zabranu gradnje nije naišla na odobravanje Glavnog državnog arhitekte Mirka Žižića ni njegovog kolege u Budvi Vladana Stevovića.

„Nakon stupanja na snagu Odluke o izradi PUP-a, od 22. juna 2021. koja sadrži član 4 koji definiše zabranu gradnje na dijelu prostora u granicama obuhvaćenim Odlukom o donošenju DUP-a Budva centar i DUP-a Bečići, Služba gradskog arhitekte u Budvi nije donijela nijedno rješenje o saglasnosti za zahtjeve u zoni obuhvata predmetnih DUP-ova“, kazao je arhitekta Stevović.

Stevović je istakao problem nelegalne gradnje koja odlukom o zabrani gradnje nije obuhvaćena. Stvorena je apsurdna situacija u kojoj tokom moratorijuma može procvjetati bespravna gradnja objekata koji će na kraju biti legalizovani, dok građani koji poštuju zakon i procedure trpe veliku štetu.

„Odluka u članu 4, koja se odnosi na zabranu gradnje nema valjano obrazloženje i precizno definisana prava i obaveze te se poseglo za donošenjem Stručnog uputstva  za primjenu. Ovo uputstvo smatram karajnje nepreciznim, problematičnim i suprotnim članu 4 Odluke i u tom smislu ga je neophodno povući. Neprecizno jer se temelji na pojmu građenja iz člana 67 stav 2 Zakona. Međutim, istim uputstvom nije tretrirana nelegalna gradnja koja je takođe građenje, samo u institucionalnom smislu „nevidljivo građenje“, koje se evidentira tek u trenutku zavničnog zahtjeva za legalizaciju objekta. Dolazimo u situaciju da je stranka – investitor, koja zakonski sporovodi radnje u skladu sa procedurom za potrebe građenja u podređenom položaju oštećena, u odnosu na pojedince koji su izbjegavajući zakonske propise realizovali nelegalan objekat i mogu da pokrenu i sprovedu postupak legalizacije ukoliko su nelegalni objekti u skladu sa planskim dokumentom za koji je Odlukom donešena zabrana gradnje“, navodi Glavni arhitekta Budve.

Nijedna saglasnost poslije 22. juna nije izdata ni u službi Glavnog državnog arhitekte, potvrdio je na sjednici Odbora arhitekta Žižić.

„Na svu dokumentaciju koja dolazi kod nas nakon stupanja na snagu Odluke o izradi PUP-a i uvođenju moratorijuma na gradnju, ne daje se saglasnost. Od tog momenta sve što nam stiže na saglasnot ne dobija pozitivno rješenje“, naglasio je Glavni državni arhitekta

„Situacija u kojoj se nalaze Budva i Bečići je takva – rezultat jako loših planskih dokumenata koje već 10 godina trpimo. Prihvaćen je većinski stav da dođe do uvođenja moratorijuma na ova dva detaljna urbanistička plana. Oni su stavljeni van snage, praviće se novi, ali kojom brzinom nijesam potpuno siguran. Deset godina imamo posla sa planovima koji su donijeti na vrlo sporan način. U njihovoj izradi bili su uključeni svi koji su praktično doveli  prostor u situaciju u kojoj se sada nalazi“, kazao je Žižić i ocijenio da „prethodna vlast u vezi ovih planova – nema čime da se pohvali“.

Skupštinski Odbor kome predsjedava poslanik Demokrata Dragan Krapović donio je i zaključak kojim se traži da se zainteresovani građani obavijeste da se smjernice iz Stručnog uputstva neće primjenjivati za vrijeme trajanja moratorijuma.

„Skupština Crne Gore poziva Vladu Crne Gore da, preko Ministarstva ekologije, planiranja prostora urbanizma, upozna javnost da za građenje u obuhvatu planova DUP „Budva-centar” i DUP „Bečići” glavni državni arhitekta ne izdaje saglasnosti, a Direktorat za inspekcijske poslove i licenciranje ne prihvata prijave gradnje do završetka njihove izrade, za koju se predlaže da se radi paralelno s pripremom PUP-a Budva”, navodi se u zaključcima.

Branka PLAMENAC

Komentari

FOKUS

MANJINSKA VLADA IZMEĐU DPS-A I DF-A: Blagoslovi, oče Gabrijele

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sadašnja vlast je izgubila smisao, a alternative imaju ozbiljnih mana. Rasplet u parlamentu počinje početkom februara. Prethodno će nas, kažu, pohoditi izaslanik SAD-a Gabrijel Eskobar. Da posavjetuje. I podsjeti

 

Opet uza zid. Razbojnici, izdajnici, krijumčari, falsifikatori… nanovo odjekuje Crnom Gorom, dok se politički akteri pripremaju za februarski rasplet. Ili novo odlaganje.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović obznanio je, početkom nedjelje, naum da uskrati podršku ekspertskoVladi, i pozvao ,,svih 81 poslanika” da podrže formiranje nove, manjinske. U toj vladi nema mjesta za DPS i DF, naglasio je. Ko bi u nju htio, ko bi smio, a ko bi je predvodio – Abazović nije precizirao. Licitiranje je u toku.

Onda se obratio i premijer Zdravko Krivokapić. Po njegovom sudu,  manjinska vlada je prevara. ,,Građani su 30. avgusta imali referendumsko pitanje koje se odnosilo na to da li su za nastavak korumpiranog režima ili ne, i vrlo jasno su poslali poruku da neće više da žive u hibridnom režimu”, rekao je Krivokapić. Potom je u jedva uvijenoj formi, bez dokaza, svom potpredsjedniku prebacio  veze sa kriminalom. Preciznije, sa švercerima narkotika.

Slijedilo je izjašnjavanje ,,po dubini”. Podijelila se Vlada, vladajuća većina se posvađala, čak je i u poslaničkom klubu DPS-a došlo do  diferencijacije. Pa prijedlog poslaničkog kluba Crno na bijelo nijesu potpisali: Duško Marković, Branimir Gvozdenović, Petar Ivanović, Mevludin Nuhodžić, Predrag Bošković, Miomir M. Mugoša, Luiđ Škrelja… Potpisa je, i bez njih, dovoljno (31) da inicijativa dođe na plenum.

Očigledno je da ni svi ministri u Krivokapićevoj Vladi nijesu na istoj strani. Premijer je pritvrdio raskol zahtjevom Skupštini da razriješi Abazovića. Dok su njegovi organizovali proteste podrške u Podgorici i Beranama. Da bi se, već sjutradan, na sjednici Vlade našao Krivokapićev prijedlog o skraćenju mandata Skupštini. Što bi značilo nove izbore u organizaciji njegove Vlade. Rezultat, do zaključenja broja, nijesmo saznali.

Abazovićeva inicijativa najavljivana je mjesecima. A ozvaničena kada je izgledalo da se vlast privremeno stabilizovala, nakon usvajanja budžeta i (konačnog) kompletiranja Tužilačkog savjeta.

To je predsjednika Skupštine Aleksu Bečića  podstaklo  da ustvrdi: „Ekonomski smo konsolidovali zemlju. Povećali smo plate, penzije, staračke naknade, uveli dječije dodatke i besplatne udžbenike, vratili naknade majkama, obezbijedili veliko povećanje plata, kao i besplatno ljetovanje ili zimovanje za sve zdravstvene i prosvjetne radnike, donijeli novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti, izabrali novi Tuzilački savjet, obezbijedili energetsku stabilnost, ispravili poluvjekovnu nepravdu prema mještanima Valdanosa…, sproveli revolucionarne promjene u parlamentu izgradivši ga u jaku i moćnu instituciju”. Sa dijelom toga mogli bismo se složiti. Ne zanemarujući ekonomske rizike koje neke od pomenutih mjera mogu donijeti već u bliskoj budućnosti.

Moguća je i sasvim suprotna percepcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RATKA JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ, NOVINARKA: Potpis dajem, uspjehu se ne nadam

Objavljeno prije

na

Objavio:

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

 

 

MONITOR:  Kako vidite predlog građanskog pokreta URA o formiranju manjinske vlade bez DPS-a i DF-a?

 JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ: Jasno je da manjinska vlada nije optimalno nego iznuđeno rješenje, pokušaj da se izborom – uslovno rečeno – manjeg zla zaustavi nepodnošljivo mrcvarenje Crne Gore i svih nas u njoj.

Premijer Zdravko Krivokapić ili nije htio ili nije umio da ispuni obaveze preuzete Sporazumom lidera tri pobjedničke koalicije. Jedino što mu je pošlo za rukom jeste da održi obećanje dato njegovoj crkvi i njenim vjernicima, i to po cijenu raspirivanja podjela koje je izazvao bivši režim.

Evrope  i većih plata premijer se sjetio tek kad je izgubio podršku poslanika i povjerenje birača, nakon višemjesečne uzajamne blokade izvršne i zakonodavne vlasti.

Alternativa predlogu URA-e mogu biti samo novi izbori. Pošto je sasvim izvjesno da će oni donijeti stare rezultate, jedini izlaz i tada će biti – manjinska vlada…

MONITOR: A je li taj prijedlog realan? Demokrate su se već izjasnile da neće dati podršku manjinskoj vladi.

JOVANOVIĆ -VUKOTIĆ:   Demokrate neće dati podršku ni ulasku FK Zeta u Premijer ligu ako taj projekat predloži Dritan Abazović. Njihov animozitet prema lideru URA-e više je za medicinsku nego za političku analizu. Žali bože partije koja je do ulaska u vlast bila vjesnik moderne Crne Gore…

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

Činjenica da URA nikad nije igrala na kartu podjela, da je nacionalne strasti stišavala čak i na svoju štetu, da građanska Crna Gora jeste svrha njenog postojanja, preporučuje tu partiju kao okosnicu projekta manjinske vlade.

To što podrška URA-i ne prelazi desetak posto ne znači da njen kurs nije ispravan. Nijesu devedesetih ni ideje liberala, monitorovaca i esdepeovaca imale više pristalica, a danas najmanje dvije trećine Crne Gore podržavaju njen demokratski evropski put…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo