OKO NAS
Završi fakultet, pa konobariši u Dubaiju

Objavljeno prije
12 godinana
Objavio:
Monitor online
,,Svoj odlazak doživljavam kao napuštanje jednog ideala koji sam njegovala još od 2003. kada sam birala profesiju na studijama”, kaže za Monitor Željka Jovović. Željka se sprema da iduće nedjelje otputuje u Dubai. Završila je Ekonomski fakultet u Podgorici, nije uspjela da nađe posao u Crnoj Gori pa je odlučila da sreću okuša u inostranstvu.
Posao u Ujedinjenim Arapskim Emiratima našla je preko podgoričke agencije Royal Human Resources. Nije jedina. Vlasnica agencije Vera Leković za Monitor kaže da je 10-ak visokoobrazovanih ljudi iz Crne Gore 2010. godine posredstvom ove agencije dobilo posao u hotelima u Dubaiju. ,,Svi oni su se odlično snašli i sada su nam od velike pomoći pri zapošljavanju ljudi iz Crne Gore. Trenutno imamo preko 70 osoba koje su aplicirale za posao, većina iz Crne Gore ali ima i onih iz regiona i inostranstva. Pored obaveznog znanja jednog ili dva strana jezika, iz Crne Gore to su uglavnom sa diplomama fakulteta turizma, ali ima i onih sa Ekonomije, Fakulteta političkih nauka…”, kaže ona.
,,Rad u Emiratima vidim kao šansu za profesionalnim usavršavanjem, napretkom, boljom zaradom. Ujedno to je prilika da putujem i upoznam sebe. Imala sam priliku da stupim u kontakt sa nekoliko djevojaka koje rade u Emiratima i njihova iskustva su pozitivna. Kažu ‘Život je avantura, ako ga živite hrabro”, priča Željka Jovović.
Da je u Crnoj Gori avantura naći posao čak i sa fakultetskom diplomom svake godine se uvjerava sve više akademaca. Početkom milenijuma među nezapošljenim stanovnicima Crne Gore bilo je 5,5 odsto visokoškolaca. Početkom ove godine čak 7.749 nezapošljenih ima fakultetsku diplomu, to je 24,8 odsto ili četvrtina ukupnog broja onih koji traže posao.
Armiju nezapošljenih sa diplomom umnogome je produkovala i primjena Bolonjske deklaracije, pa se od 2003. kada se otpočelo sa reformama, broj upisanih studenata na univerzitetima u Crnoj Gori povećao dva i po puta. Podaci Monstata govore da je, na primjer, 2010. srednje škole završilo 7475 učenika, a upisano je 7790 studenata.
Po popisu iz 2011, 17 odsto stanovništva je sa višim ili visokim obrazovanjem. I pored hiperprodukcije diploma Crna Gora se još nije približila evropskom prosjeku. Među stanovništvom EU, uzrasta od 30 do 34 godine, ima 31 odsto visokoobrazovanih, dok razvojne strategije imaju za cilj da do 2020. godine taj postotak podignu na 40 odsto. U istoj ciljnoj grupi u Crnoj Gori (30 -34 godine) fakultetsku diplomu ima četvrtina radno sposobnih. Problem nije u broju visokoškolaca već u tome što u razorenoj crnogorskoj privredi oni nemaju gdje da rade.
Razne strategije i naglabanja o tome kako uskladiti obrazovanje sa potrebama tržišta rada ne daju nikakve rezultate. Vlada je prošle godine smislila način da ,,zaposli” visokoškolce. Neposredno prije oktobarskih parlamentarnih izbora, Vlada je izdvojila 10 miliona eura za program stručnog osposobljavanja visokoškolaca. Tokom kampanje predsjednik DPS-a Milo Đukanović obećao je da će vladajuća partija, zadrži li vlast, obezbijediti 40 hiljada novih radnih mjesta. Pa mu ne vjeruj.
Sredinom januara ove godine preko 4.000 visokoškolca je počelo devetomjesečnu praksu. Osposobljavanje se računa kao radno iskustvo, ali ne i radni staž, jer država visokoškolcima uplaćuje zdravstveno, a ne i penzijsko-invalidsko osiguranje. Plate su na počeku kasnile i iznosile su 50 odsto prosječne zarade u državi. Polovina polaznika prve generacije se osposobljava upravo u državnoj upravi.
Privatnici sa kojima smo razgovarali i nijesu baš bili zadovoljni ovom akcijom i učinkom ,,pripravnika”. Priča je otprilike ovakva – dok oni kao vlasnici rade i po 10 sati, uz ogromne kredite i hipoteke, mladi kadar, uz rijetke izuzetke sjedi u kancelariji, čeka platu i kraj pripravničkog.
Devet mjeseci je prošlo a nakon osposobljavanja preko 90 odsto visokoškolaca vraćeno je na Biro rada. Nadležni kažu da mladi su ipak u plusu, prošli su obuku pa sada neka se sami snalaze.
,,Programom smo pokazali da želimo, kao odgovorna Vlada, da damo šansu i mogućnost mladim ljudima da pokušaju, ali nikako ne želeći da djelujemo u njihovo ime. Od visokoškolaca očekujemo da budu svoji, a svoje mišljenje da učine važnim”, kazao je u nedavnom intervjuu za Minu potpredsjednik Vlade Vujica Lazović.
Što bi rekla ona reklama Zavoda za zapošljavanje – Posla ima i Posao se ne čeka već traži.
A kako se najlakše do posla dolazi objasnio je bivši direktor Zavoda za zapošljavanje Zoran Jelić: ,,Pripremajući se za predstojeće izbore u Zavodu za zapošljavanje pokrenuli smo nekoliko projekata. Kroz ove projekte zaposlićemo prije svega članove DPS-a. Imamo svakodnevne kontakte sa predsjednicima odbora DPS-a u svim opštinama jer želimo da prije svega zaposlimo svoje ljude”.
,,Ako zaposlimo svog čovjeka, smanjili smo njima a povećali nama. Hajde da pomognemo čovjeku da se zaposli i imaćemo efekat četiri glasa za DPS…”, jednostavna je Jelićeva računica koju Anketni odbor za aferu Snimak nije uspio riješiti.
Upravo je krenuo i novi krug osposobljavanja visokoškolaca. Vlada poziva nezaposlene sa visokom spremom da se od 15. oktobra prijave za osposobljavanje. Kažu ove godine će to biti skromnije nego prošle. A i nema parlamentarnih izbora, samo lokalni.
Ako se maknemo sa polja politike, slogani da ima posla i nijesu skroz lažni. Samo u prvoj polovini ove godine izdato je 13,25 hiljada dozvola za rad i zapošljavanje stranaca, što je 19,83 odsto više u odnosu na prošlu godinu. Sa evidencije Zavoda za zapošljavanje na sezonskim poslovima zapošljeno je samo 6.570 crnogorskih građana. Očigledno da još nije tolika preša da bi se radili i sezonski poslovi, ili ima i onog ,,Nijesam ja učio da bih radio sezonski”. Indikativno je da su najbolji od prijavljenih pripravnika izabrali da se stručno osposobe u Demokratskoj partiji socijalista, Ministarstvu kulture i Univerzitetu CG.
Da se vratimo na početak priče. Visokoškolci koji da rade u Dubaiju obično potpisuju ugovore sa hotelskim kompanijama od šest mjeseci do dvije godine. Početne plate nijesu velike ako se uzmu visoki troškovi života u Dubaiju i iznose od 400 do 700 eura. Međutim, hoteli zaposlenima obezbjeđuju hranu, smještaj, avio karte za dolazak i za godišnje odmore. Svi zaposleni imaju mogućnost dodatnog rada i zarade. I, što je najvažnije, napredovanja.
,,Kada sam krenula u ovu priču moj cilj je bio da se mladi ljudi odavde obuče i specijalizuju i onda vrate u Crnu Goru kako bi pomogli i upotpunili nedostatke u stručnom kadru u našem turizmu”, kaže Lekovićeva.
,,Moja im je sugestija da se vrate”, kaže ona. Međutim, nakon što je prvoj grupi ovdašnjih visokoškolaca u Dubaiju istekao dvogodišnji ugovor, svi su napredovali i obnovili ugovore. Za sada ne razmišljaju o povratku.
,,Naši ljudi su vrijedni i tamo se po pravilu pokažu kao dobri radnici i brzo napreduju”, kaže Leković. ,,Rad se vrlo visoko vrednuje, a naši ljudi su ambiciozni i vrijedni i trude se i hoće da su najbolji. Tamo se to cijeni i postoji velika mogućnost za napredovanje”.
Toliko drugačije od sistema u domovini.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Izdvojeno
NELEGALNO BRANJE BOROVNICA: Sezonski prihod, trajni problem

Objavljeno prije
7 danana
8 Augusta, 2025
Dok cijena borovnica na crnogorskom tržištu raste, nelegalna i nekontrolisana berba, štetna za prirodu i šumske ekosisteme, i dalje traje. Sistem kontrole i zaštite prirodnih resursa ne uspijeva da efikasno reaguje na taj problem već decenijama
Borovnice na cijeni, priroda na gubitku. Tako bi se moglo opisati stanje na terenu kada je riječ o branju ovih dragocjenih šumskih plodova u komercijalne svrhe. Situacija je ista godinama.
Na kolašinskoj pijaci kilogram ručno brane borovnice može dostići cijenu od čak 15 eura. S druge strane, borovnice sakupljene grebenima, uz oskudnu kontrolu nadležnih, prodaju se nakupcima po tri eura po kilogramu. Razlika u cijeni govori mnogo više od ekonomije ponude i potražnje i otkriva suštinski problem neodrživog upravljanja prirodnim resursima. Problem nelegalnog, neselektivnog i često destruktivnog načina sakupljanja borovnica postao je sezonska konstanta, a odgovori nadležnih, i pored deklarativne zabrinutosti, rijetko prelaze okvire saopštenja i apela.
I ove godine sezona branja borovnica u Crnoj Gori protiče uz brojne izazove, prije svega u oblasti kontrole. Iako postoje jasno definisani zakoni i pravila o tome ko, kada i na koji način smije da bere borovnice, praksa pokazuje da se ta pravila često krše, posebno kada je riječ o upotrebi nedozvoljenih mehaničkih sredstava koja trajno oštećuju biljke i narušavaju šumske ekosisteme.
Kako su Monitoru kazali u Upravi za gazdovanje šumama i lovištima, čuvari šuma, u skladu sa članom 37 Zakona o šumama, imaju nadležnost da vrše kontrolu korišćenja nedrvnih šumskih proizvoda, što uključuje i borovnicu. Međutim, njihova uloga je usmjerena prvenstveno na utvrđivanje porijekla proizvoda u prometu, dok se kontrola samog branja na terenu obavlja uz brojne izazove.
Na osnovu člana 37 Zakona o šumama, čuvari šuma po područnim jedinicama nadležni su da vrše kontrolu korišćenja nedrvnih šumskih proizvoda u šumama i na šumskom zemljištu i njihovo oduzimanje ako se nalaze u prometu bez uvjerenja o porijeklu. Komercijalno korišćenje borovnice, to jest njeno skupljanje radi stavljanja u promet, obezbjeđuje privredno društvo kroz niz aktivnosti propisanih članom 70 Zakona o šumama. Takođe, sakupljanje borovnice vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode, podsjećaju iz Uprave.
Objašnjavaju da kontrola nelegalnog branja borovnica nedozvoljenim sredstvima ne potpada isključivo pod nadležnost Uprave za gazdovanje šumama, jer je, prema Zakonu o zaštiti prirode, ekološki inspektor ovlašćen da kontroliše ovu aktivnost i primjenjuje kaznene odredbe. U toj kontroli sarađuju sa Agencijom za zaštitu životne sredine i Ministarstvom ekologije.
“Sa tim institucijama imamo komunikaciju koja bi mogla biti i bolja u praksi. Najveći izazovi sa kojima se suočavamo u kontroli i suzbijanju upotrebe nedozvoljenih sredstava prilikom branja borovnice su kontinuirani nedostatak kadra, prije svega čuvara šuma, a takođe i dobra organizovanost u izbjegavanju kontrole onih koji vrše sakupljanje borovnice nedozvoljenim sredstvima, objašnjavaju u Upravi.
Za sada, kako kažu, prije svega, preduzimaju preventivne mjere koje podrazumijevaju obilazak terena, kontrolu i edukaciju lokalnog stanovništva, u granicama mogućnosti s obzirom na nedostatak ljudstva i sredstava sa kojima se suočavaju područne jedinice Uprave.
Edukaciju je prije šest godina pokušalo i tadašnje Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, pa je objavilo brošuru Branje šumske borovnice. Brošura detaljno objašnjava ko može brati borovnicu u komercijalne svrhe i na koji način, ko vrši kontrolu poštovanja zakona, koje su posljedice nesavjesnog branja borovnice upotrebom grebena i drugih mehaničkih sredstava, a u istoj su date preporuke za berače i otkupljivače, gdje se potencira na otkupu isključivo ručno ubrane borovnice. Sudeći po stanju na terenu, malo ko je potrošio vrijeme na čitanje tih preporuka.
A u brošuri, kao i u propisima, precizirano je kako bi berači trebalo da se odnose prema tom šumskom plodu. Tokom faze zrenja bobica, borovnice se smiju sakupljati samo ako se ne koriste mehanička sredstva poput grebena i sličnih alata, pri čemu ne smiju biti oštećeni podzemni djelovi biljke. Na području berbe treba ostaviti najmanje 25 odsto ukupno procijenjene količine biljaka iste vrste, a nije dozvoljeno lomljenje ili oštećivanje stabljika i grana grmova, niti nanošenje bilo kakve druge štete borovnici i njenom prirodnom staništu. Takođe, sakupljanje mora biti na udaljenosti većoj od 100 metara od saobraćajnica i najmanje hiljadu metara od mjesta odlaganja otpada, navodi se u službenoj brošuri.
Borovnice u komercijalne svrhe mogu sakupljati pravna i fizička lica koja posjeduju odgovarajuću dozvolu, koju izdaje Agencija za zaštitu prirode i životne sredine. Takođe, obavezno je vođenje evidencije o količinama prikupljenih plodova i onima koje se stavljaju u promet.
Posljedice nesavjesnog branja ogledaju se u mehaničkim oštećenjima biljaka, smanjenom kvalitetu plodova, jer zeleni i nezreli plodovi imaju niži sadržaj šećera i manju težinu u odnosu na zrele i neujednačenom kvalitetu berbe. Borovnice koje su ubrane nepravilnim metodama često sadrže nečistoće poput grančica i lišća, zbog čega nisu prikladne za svježu upotrebu. Najveći problem predstavlja uništavanje pupoljaka, što dovodi do značajnog smanjenja prinosa u narednoj sezoni.
Otkupljivači su upućeni da informišu berače o zakonom propisanim pravilima berbe, da otkup započnu tek kada plodovi dostignu zrelost, te da prihvataju samo ručno brane borovnice koje se po količini, kvalitetu i čistoći jasno razlikuju od plodova ubranih mehaničkim sredstvima.
“Cijenimo neophodnim u budućem periodu ojačati sopstvene kapacitete, te u saradnji sa budućim privrednim društvom obezbijediti ljude i sredstva kojima bi se sprovodila planska i kontinuirana komunikacija, praćenje i edukacija u vezi korišćenja onoga što nam nudi priroda u okruženju. Dugoročno gledano, to je jedino moguće mijenjanjem svijesti građana i lokalnog stanovništva, što se ne može izvesti bez podrške i drugih institucija Crne Gore. Koliko će se u tome pokazati preduzimljivosti i uspjeha zavisi prvenstveno od spremnosti svih nadležnih institucija da ulože sredstva i resurse u cilju trajne brige o održivom načinu korišćenja biljaka i živog svijeta koji nas okružuju i donose brojne benefite za pojedinca i društvo“, poručuju iz Uprave.
Kažu da je prioritetno potrebno uspostaviti saradnju između svih organa državne uprave kojih se tiče ta problematika, a onda i sa drugim organizacijama i pravnim licima koje su Zakonom o zaštiti prirode, član 7, prepoznati kao subjekti. Prema članu 108 Zakona o zaštiti prirode, ekološki inspektori imaju ovlašćenja da nadgledaju da li se divlje biljke, uključujući borovnicu, sakupljaju u skladu sa izdatim dozvolama, te da izriču kaznene mjere u slučajevima nepoštovanja. Ipak, tvrde u Upravi, „u praksi je vidljivo da takva kontrola nije dovoljno prisutna, naročito u udaljenim planinskim područjima gdje se borovnice najčešće beru“.
Berba borovnica za mnoge na sjeveru je ključni izvor prihoda. Dnevno jedan vještiji berač grebenima može zaraditi između 50 i 100 eura. U razgovoru za Monitor, dok sa punim kantama ubranih šumskih plodova čekaju nakupca, berači kažu da su svjesni da takvo branje nije dozvoljeno, ali da često nemaju izbora zbog teške ekonomske situacije.
Činjenica da je nelegalno branje borovnica u značajnoj mjeri i socijalno pitanje mogla bi biti jedan od razloga za određenu uzdržanost i neažurnost nadležnih institucija u sprovođenju zakonskih mjera. Imajući u vidu da se značajan broj građana, naročito u ekonomski ugroženim područjima, oslanja na tu djelatnost kao izvor prihoda, pristup nadležnih često je obilježen dozom tolerancije, što posljedično utiče na efikasnost kontrole i primjene sankcija.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari

Okupljeni gosti i Kotorani bili su šokirani u subotu veče kada je po prvi put u istoriji ovog karnevala policija zaustavila povorku. Opravdano sumnjaju da im je zasmetala maska koja upozorava, opominje i ismijava ministra Slavena Radunovića
Internacionalni ljetnji kotorski karneval, 23. po redu, održan je u subotu veče u Kotoru, uz učešće 24 karnevalske grupe iz zemlje i inostranstva – iz Sjeverne Makedonije, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Italije.
Okupljeni gosti i Kotorani bili su šokirani kada je po prvi put u istoriji ovog karnevala policija zaustavila povorku. Tokom predstavljanja karnevalske povorke, prilikom izlaska grupe „Kraljevina Sveta Vrača“, došlo je do incidenta zbog preranog puštanja saobraćaja u kojem je učestvovala policija. Članovi ove grupe na kraju su se ipak predstavili i ispred glavnih gradskih vrata izveli performans.
Ova karnevalska grupa na karnevalu je predstavila masku – Bokeški referendum. Inspirisanu nedavnom izjavom ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića da bi građani trebalo na referendumu da odluči da li je potrebno da Kotor ostane na UNESCO listi kulturne baštine.
Maska je ukrašena i panoom na kome je na katedrali Sv. Tripuna dodat objekat kolektivnog stanovanja sa garažom. A ispred katedrale – bazen.
Iz karnevalske grupe “Kraljevina Sveta Vrača”, saopštili su da su ovom maskom željeli da ukažu na lokalne probleme i toksične anomalije u društvu. I uspjeli su u tome.
Policija je bez obavještenja pustila saobraćaj prije nego što je završena povorka i to kada je naišla grupa koja je nosila crkvena i graditeljska obilježja koja aludiraju na ministra Radunovića. Karneval je tako prvi put policija prekinula uz pomoć saobraćaja i to baš u trenutku kada je trebalo da prodefiluje Radunovićeva maska.
Rijetki mediji koji su problematizovali ovaj skandal, uzeli su izjave od očevidaca. Oni su, Portalu ETV kazali da je bilo neprijatnosti sa policijom – u uniformi i civilu – kao i prijetnji da će ih sve pohapsiti.
Da je riječ o nesporazumu, tvrde organizatori karnevala. Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i predsjednik NVO ,,Fešta” Vasilija Bajrović uputili su javno izvinjenje članovima grupe „Kraljevina Sveta Vrača“.
Iz policije nije bilo saopštenja o ,,nesporazumu”.
Savjet za građansku kontrolu rada policije je, po sopstvenoj inicijativi, pokrenuo postupak ocjene zakonitosti postupanja policije u vezi sa dešavanjima tokom kotorskog karnevala, te traže od v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da se izjasni o ovom slučaju.
Kotorani i oni koji su prisutvovali karnevalu i dalje imaju brojna pitanja na kojih nema odgovora. A glavno je da li je dotle došlo da se ni na karnevalu ne smiju ismijati političari a da se policija ne umiješa?
R.M.
Komentari
Izdvojeno
KOLAŠINSKA SELA UJEDINJENA PROTIV IZGRADNJE AZILA ZA PSE: Plaše se da lavež ne naruši “tišinu” industrijske zone

Objavljeno prije
2 sedmicena
1 Augusta, 2025
Iz sela Radigojna, Bakovići i Drijenak snažno se protive izgradnji azila za pse zbog evetualne buke, iako se objekat planira u industrijskoj zoni, uz betonjerku, kamenolom i više pogona. Mještani tvrde da će im lavež pasa unazaditi kvalitet života
Gotovo nijedna tema u Kolašinu posljednjih godina nije izazvala snažniju i jedinstveniju reakciju mještana od najave izgradnje azila za pse na lokaciji Debeli lug, nadomak industrijske zone. Intenzitet i masovnost otpora prema tom projektu daleko nadmašuju reakcije na mnoge druge koje su direktnije i značajnije uticali na kvalitet života, razvoj infrastrukture i ekonomsku održivost lokalne zajednice.
Dok se brojna pitanja od ključnog značaja za opštinu godinama ignorišu ili prolaze bez šire pažnje javnosti, izgradnja azila pokrenula je talas negodovanja i mobilisala značajnu energiju protiv ideje koja ima potencijal da riješi hronični problem velikog broja pasa lutalica na kolašinskim ulicama.
„Ima nas 900, a 800 je protiv toga da se gradi sklonište za pse.“ Tom rečenicom mještani kolašinskih sela Radigojna, Bakovići i Drijenak počeli su nedavni sastanak sa predstavnicima Opštine, čiji je cilj bio da se konačno omogući početak realizacije projekta.. Jedini argument mještana bio je da ne žele da slušaju lavež pasa. U nastojanju da im udovolje, iz lokalne uprave su obećali da će na licu mjesta narednih dana biti simulirani zvuci kakvi bi se mogli čuti iz budućeg skloništa, a zatim i mjeren domet.
Najbliža kuća udaljena je oko 500 metara „vazdušne linije“od lokacije planirane za gradnju skloništa za pse. Azil, koje je Opština obećala još prije pet-šest godina, Programom kontrole populacije napuštenih životinja, planiran je na opštinskim parcelama u blizini ušća Plašnice u Taru. Na lokaciji Debeli lug gradiće se i postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV).
U blizini lokacije već decenijama je kolašinska industrijska zona, sa više privatnih pogona, skladištima, servisima, pa čak i betonjerkom i kamenolomom. Još duže u tom dijelu opštine je i privremeno odlagalište otpada, odnosno, gradska deponija. Iako je mnogo šta od toga smetalo, nikad nije okupilo mještane u jedinstveni protest.
Prije pet godina, kada su inspekcije riješile da iz Bakovića uklone nelegalno postavljenu betonjerku jednog lokalnog preduzetnika, mještani su, zajedno sa nekoliko stotina Kolašinaca, stali pred inspektore i to fizički onemogućili. Urbanističko-građevinski inspektor Direktorata za inspekcijske poslove i licenciranje tadašnjeg Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u septembru 2021. godine donio je rješenje kojim se naređuje preduzeću „Keker“ dooo da ukloni objekat za proizvodnju betona sa pratećim postrojenjem u naselju Bakovići. Mjesec kasnije, u nekoliko navrata, okupljeni su tijelima branili postrojenje, koje i danas, smješteno uz kamenolom, radi i proizvodi.
U razgovoru za Monitor mještani priznaju da njihovom kvalitetu života smeta i betonjerka, i kamenolom, i deponija. Međutim, po principu „kad su već tu, neka ostanu“, ne namjeravaju da svoje nezadovoljstvo tim objektima formalizuju i ozvaniče. Protiv azila za pse će se, najavljuju, boriti „na sve zakonom dozvoljene načine“.
„Smeta sve to što ste nabrojali, ali to stoji godinama, pa šta sad… Azil je druga priča. Naš kvalitet života biće nepovratno narušen lavežom i bukom, a naša imanja obezvrijeđena. Imamo šansu da prodamo svoja imanja ili da na njima gradimo turističke kapacitete. Ko će da kupi to i da s prozora gleda na azil. Ne vjerujemo u ono što pričaju da će buka iz azila biti minimalna, jer to nije normalno. Ja od svojih pasa ne mogu spavati, a zamislite tu buku ‘puta 100’“, ispričao je jedan od mještana.
Većina njegovih komšija, na javnoj tribini sa predstavnicima Opštine, kazala je da se ne protive izgradnji azila „ali negdje drugo“. U lokalnoj upravi, međutim, kažu da na raspolaganju imaju vrlo mali broj parcela u opštinskom vlasništvu, a još manje onih koje infrastrukturno zadovoljavaju uslove. Podsjećaju da sklonište za pse ne može biti građeno na parcelama u vlasništvu države, jer ne ispunjava zakonske uslove. Zato je lokacija Debeli lug, prema ocjeni nadležne opštinske komisije, proglašena najpogodnijom.
Menadžer Opštine Kolašin Radovan Puletić za Monitor kaže da će azil biti građen i održavan u skladu sa najvišim standardima, sa minimalnim uticajem na okolinu. Sugestija Uprave je da sklonište za napuštene životinje bude na takvoj lokaciji koja bi i turistima i potencijalnim udomiteljima omogućila posjetu tom objektu. Prema zakonu, u radijusu od 300 metara od azila ne smije biti naseljeno mjesto.
„Naš cilj je da kroz ovaj projekat obezbijedimo humano i dugoročno rješenje za brigu o napuštenim životinjama, kao i da unaprijedimo kvalitet života svih naših sugrađana. Idejni projekat je rezultat zajedničkog truda, pažljivo je rađen uz poštovanje svih standarda i potreba lokalne zajednice, i uz poštovanje zakonskih propisa i dobrih praksi. Današnja tribina prilika je da zajedno pogledamo rješenja koja se predlažu, da čujemo stručna mišljenja i sugestije, kao i da uvažimo pitanja i stavove svih vas koji živite ovdje i kojima je budućnost našeg grada važna“, objašnjava Puletić.
Mile Glavičanin iz kolašinskog Sekretarijata za zaštitu životne sredine, kaže da će građenje azila koštati 100.000 eura. Svake naredne godine neophodno je između 50.000 i 100.000 eura za ishranu, brigu o psima, zaposlene, ugovore sa Veterinarskom ambulantom…On tvrdi da “od lokacije do kuća ima bar od 500 metara do jedan kilometer”
“Projektom je predviđeno da se na nasip od dva metra postave i apsorbujući paneli zvuka. Oni garantuju da se lavež pasa neće čuti na udaljenosti od 100 metara. To su paneli koji su jako skupi i garantuju dobru zvučnu izolaciju …Prema idejnom rješenju, na koje je data saglasnost, kolašinsko prihvatilište trebalo bi da bude kompleks površine 5.000 kvadrata, dok maksimalna bruto građevinska površina objekata neće prelaziti zakonski limit od 300 kvadrata. U tako zamišljenom objektu biće moguće smjestiti 100 pasa”, kaže Glavičanin.
Planirani kompleks obuhvata upravnu zgradu, poluotvorene boksove za pse, karantin prostor, kao i poseban dio za smještaj ženki sa štenadima. Posebna pažnja posvećena je sanitarnoj infrastrukturi i zaštiti životne sredine, predviđen je mobilni sanitarni blok, septička jama, kao i prostor od 400 kvadrata za zakopavanje uginulih životinja. Osim toga, rezervisana je i površina od 1.500 kvadrata za moguće buduće proširenje skloništa. Kompletan prostor biće ograđen, uz mjere koje će spriječiti nekontrolisan pristup i eliminisati uticaj objekta na okolinu.
„Potencijalno sklonište neće ugroziti mještane. Samo neadekvatno izgrađena infrastruktura može izazvati transponovanje zvuka, odnosno laveža“, tvrde u Opštini. Rješavanje ogromnog problema velikog broja napuštenih životinja, kažu, mora početi izgradnjom infrastrukture. Podsjećaju da svake godine Opština i lokalno Komunalno preduzeće izdvajaju značajan novac kao naknadu za nematerijalnu štetu građanima koje su napali psi lutalice.
Čopori pasa su u minulim mjesecima u okolini Kolašina napadali i domaće životinje, pa je stradao veći broj koza. Iz Nacionalnog parka Biogradska gora poslali su više inicijativa lokalnoj upravi i državi, tražeći rješenje za sve veći broj „divljih“pasa koji haraju tim zaštićenim područjem. Kako su saopštili, čopori pasa predstavljaju ozbiljnu prijetnju ne samo za divljač, već i za bezbjednost brojnih posjetilaca parka.
„Zatvaranjem određenih deponija, psi lutalice su sve brojniji u Biogradskoj gori. Psi razgone divljač, velika su opasnost za mladunčad. Pored toga, velika su opasnost za posjetioce, ali i nadzornike. Pas je u NP prošle godine povrijedio djevojčicu. Gradnja azila je neophodna. Mnogo inicijativa smo podnijeli zbog ovog zaista velikog problema“, objašnjava Mile Rnković iz NP.
U Kolašinu postoji privatno prihvatilište za pse, koje ima brojne izazove. Taj azil, podignut na privatnom imanju, i pored inicijativa vlasnice Danijele Vuksanović, ne može biti lokacija za buduće sklonište, niti Opština može preuzeti upravljanje njime. Između ostalog, i zbog činjenice da je oko 500 mještana iz tog dijela opštine potpisalo peticiju kojom se traži izmještanje tog objekta.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Kolumne
-
ALTERVIZIJA / prije 7 dana
Tehno-manija
Milan Popović
-
DUHANKESA / prije 7 dana
Uskrsla metamorfoza Hirošime
Ferid Muhić
-
DANAS, SJUTRA / prije 1 sedmica
Testiranje
Milena Perović
-
ALTERVIZIJA / prije 2 sedmice
Multipolarizam na ivici apokalipse
Milan Popović
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Miloševićevo
Milena Perović

Novi broj


CIJENA POMRAČENIH ODNOSA CRNE GORE I HRVATSKE: Kamata na rezoluciju

UNESCO TRAŽI TRENUTNI MORATORIJUM NA GRADNJU U KOTORU: Obustava gradnje i za Tivat, Hereg Novi i dio Cetinja

ĐUKANOVIĆ NAKON ZASTARE AFERE TELEKOM: Ruganje pravosuđu
Izdvajamo
-
Izdvojeno4 sedmice
JULSKI ŠPIC SEZONE 2025.: Turisti dolaze – nevolje ostaju
-
DRUŠTVO3 sedmice
ZAKLJUČANI SVETI STEFAN ČEKA PRESUDU: U petak završne riječi arbitraže u Londonu
-
INTERVJU4 sedmice
ŠEMSUDIN SKEJIĆ, NOVINAR: Opraštamo se od Al Jazeree balkans kao da je ljudsko biće
-
DRUŠTVO4 sedmice
SKY PREPISKE PROŠLE I VRHOVNI SUD: Kriptovana komunikacija jeste dokaz
-
FOKUS4 sedmice
DRŽAVA I DRŽAVNA PREDUZEĆA: Stečaj sad
-
Izdvojeno4 sedmice
ZAKON O LEGALIZACIJI: Novi pokušaj zaustavljanja divlje gradnje
-
Izdvojeno3 sedmice
MISTERIJA POSJETE NIKA ĐELJOŠAJA SAD: Traži li zaštitu FBI
-
DRUŠTVO3 sedmice
PRVA PRESUDA CRNOGORSKOG PRAVOSUĐA ZA RATNO SEKSUALNO NASILJE: Jedna presuda ne znači suočavanje