Povežite se sa nama

OKO NAS

More kao deponija

Objavljeno prije

na

Koncentracija otpada na dnu Jadrana među najvišima je u Evropi nakon sjeveroistočnog dijela Sredozemnog i Keltskog mora. Otpad u Jadransko more baca oko četiri miliona ljudi koji žive uz njegove obale, a taj se broj tokom ljetnjih mjeseci gotovo ušestostruči. Jadran je malo i zatvoreno more koje s Jonskim i Sredozemnim povezuju Otrantska vrata široka tek 70 kilometara. Naučnici i ekolozi se slažu da je ono već sada jedno od najugroženijih mora na planeti, posebno po količini krupnog otpada. No, postoji i mikrootpad koji je nevidljiv, a ima pogubne kumulativne posljedice. Prema jednom istraživanju, koje su sproveli stručnjaci s belgijskog Univerziteta u gradu Liježu, moguće je da čak 250 milijardi plastičnih mikrofragmenata onečišćuje Sredozemlje, što je podatak koji djeluje zatrašujuće. Jer, tim se sićušnim otpadom hrane planktoni, njima se pak hrane ribe, a ribama ljudi! Zbog tog saznanja, preko milion Evropljana potpisalo je peticiju kojom se od Evropske komisije traži da sva roba široke potrošnje mora sadržavati sistematsku ekokoncepciju. Isto tako je alarmantan podatak iz Mediteranskog akcionog plana EU da svakog sata u Sredozemnom moru završi oko 400 tona smeća, do čega 80 odsto dolazi s kopna. U nekim zemljama Mediterana more doslovce služi kao deponija. A preko polovina tog otpada plastičnog je porijekla, od kojeg pak godišnje nastrada oko milion riba, sisavaca, ptica i gmizavaca. ,,Za plastiku smo zaslužni svi, uključujući i turiste. Ona stiže s plaža, brodova, turističkih brodica i iz rijeka, a s obzirom na to da je more plitko, sve se zadržava. Plastičnim kesama trebaju decenije da se raspadnu, a čak i kada se razgrađuju, polimeri ispuštaju toksične materije. Trebalo bi osvijestiti građane i turiste te pokrenuti vlasti da vode više računa o čišćenju gradova, otpadnih voda, plaža i morskog dna. Na žalost, bojim se da se, uprkos alarmantnim rezultatima, kod nas neće puno toga preduzeti ni u narednom periodu”, smatra predavač na Prirodno-matematičkom fakultetu u Zagrebu Romana Gračan. Ona navodi da je čak i jedan kit u Jadranu uginuo zbog plastike. Ispitivanja sprovedena na 54 morske kornjače pokazala su da ih više od jedne trećine u sistemu za varenje ima ostatke plastičnih kesa, folija, konopaca, polistirenske pjene i ribarskog najlona. Jedna od analiziranih životinja progutala je čak 15 komada plastike koja joj je gotovo potpuno ispunila želudac. Iako je sav taj otpad ukupno težio tek 0,71 gram, bio je dovoljan da izazove smrt. ,,Uz plastiku, apsolutno najveća opasnost na Jadranu je rastući tankerski promet, prvenstveno prema italijanskim lukama, a jedna havarija tankera zadala bi smrtni udarac turizmu i ribarstvu za nekoliko narednih desetina godina. Velika je to opasnost, koje nijesmo ni svjesni. Veći izliv nafte donio bi katastrofu našoj obali i kamenu, koji je živ, pošto u njemu žive prstaci’, tvrdi čelnik Udruženja Eko Kvarner Vedran Piršić. Godišnje Jadranom prođe pet hiljada tankera, a po statistici se na svakom petom brodu dogodi jedna nesreća. Alarmantan je i podatak da se u ovom moru godišnje dogodi pet puta više pomorskih nesreća nego na svjetskim morima. Prema sprovedenim istraživanjima, površina naftnog onečišćenja Jadrana već sada iznosi oko 1,4 hiljade kvadratnih kilometara! Stoga je Evropska agencija za sigurnost na moru (EMSA) planirala da do kraja ove godine na Jadranu stacionira potpuno opremljen brod koji bi, u slučaju havarije tankera, izlivanja nafte ili nesreće na plinskom, odnosno naftnom postrojenju, bio spreman da u roku od 24 sata stigne na svaku tačku na ovom moru. Do kraja jedino neće biti poznato da li će novi ,,oil spill response vessel”, odnosno plovilo za odaziv u slučaju izlivanja nafte, biti smješteno uz hrvatsku ili italijansku obalu. ,,Na Jadranu nikad do sada nije bilo plovila koje bi odgovaralo potrebi brzog odgovora, pomoći i sanacije u slučaju nesreće povezane s naftom. Kako je to područje veoma osjetljivo, ne smijemo više sebi dopustiti tu vrstu rizika”, rekao je viši načelnik u EMSA-inom Sektoru za pomoć u slučaju zagađenja Viktor Diaz Seko. U Crnoj Gori, koja je nedavno proslavila 22. godišnjicu ,,prve ekološke države na svijetu”, i na ovom polju se sve i dalje odvija po principu toplo-hladno. Procenat priključenosti na kanalizacionu mrežu je relativno mali i odnosi se uglavnom na uža gradska jezgra. Oko 40 odsto stanovnika u gradovima nije priključeno na kanalizaciju! Veliki procenat stanovništva za evakuaciju otpadnih voda koristi septičke jame i upojne bunare, a u naseljima gdje prirodni uslovi to omogućavaju otpadne vode se direktno ispuštaju u more. Opštine na Crnogorskom primorju svoje otpadne vode, koristeći 81 ispust, direktno izbacuju u more. A koliko li je tek neregistrovanih ispusta napravljeno od 2007. godine! Sredstvima njemačke Vlade ti problemi bi se u ovoj deceniji mogli znatno prevladati u svim primorskim gradovima. Samo u Budvi projekat za prečišćavanje otpadnih voda košta gotovo 60 miliona eura. Posebno se to odnosi na Boku Kotorsku, đe se čak u jeku turističke sezone iz Brodogradilišta u Bijeloj, kako tvrde mještani, u more ispuštaju otrovne materije. Nema dileme da bi se i tu postigao neki napredak ukoliko bi se Jadran proglasio posebno osjetljivim morskim područjem po pravilima Međunarodne pomorske organizacije (IMO). Međutim, taj prijedlog već godinama sabotiraju Italijani, jer bi im tada jeftin promet Jadranskim morem bio znatno ograničen. Uz podršku EU ovog proljeća Hrvatski hidrografski institut, sa sjedištem u Splitu, počeo je s hrvatskim i crnogorskim partnerima da radi na projektu „Prevencija onečišćenja mora zajedničkim djelovanjem”. Cilj projekta je doprinijeti smanjenju prekograničnog onečišćenja i očuvanju morskog ekosistema u dubrovačkom i crnogorskom akvatorijumu. Predviđeno je da se u sljedeće dvije godine, preventivno djeluje na području Konavala na hrvatskoj, te Herceg Novog, Kotora i Tivta na crnogorskoj strani.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo