Povežite se sa nama

OKO NAS

More kao deponija

Objavljeno prije

na

Koncentracija otpada na dnu Jadrana među najvišima je u Evropi nakon sjeveroistočnog dijela Sredozemnog i Keltskog mora. Otpad u Jadransko more baca oko četiri miliona ljudi koji žive uz njegove obale, a taj se broj tokom ljetnjih mjeseci gotovo ušestostruči. Jadran je malo i zatvoreno more koje s Jonskim i Sredozemnim povezuju Otrantska vrata široka tek 70 kilometara. Naučnici i ekolozi se slažu da je ono već sada jedno od najugroženijih mora na planeti, posebno po količini krupnog otpada. No, postoji i mikrootpad koji je nevidljiv, a ima pogubne kumulativne posljedice. Prema jednom istraživanju, koje su sproveli stručnjaci s belgijskog Univerziteta u gradu Liježu, moguće je da čak 250 milijardi plastičnih mikrofragmenata onečišćuje Sredozemlje, što je podatak koji djeluje zatrašujuće. Jer, tim se sićušnim otpadom hrane planktoni, njima se pak hrane ribe, a ribama ljudi! Zbog tog saznanja, preko milion Evropljana potpisalo je peticiju kojom se od Evropske komisije traži da sva roba široke potrošnje mora sadržavati sistematsku ekokoncepciju. Isto tako je alarmantan podatak iz Mediteranskog akcionog plana EU da svakog sata u Sredozemnom moru završi oko 400 tona smeća, do čega 80 odsto dolazi s kopna. U nekim zemljama Mediterana more doslovce služi kao deponija. A preko polovina tog otpada plastičnog je porijekla, od kojeg pak godišnje nastrada oko milion riba, sisavaca, ptica i gmizavaca. ,,Za plastiku smo zaslužni svi, uključujući i turiste. Ona stiže s plaža, brodova, turističkih brodica i iz rijeka, a s obzirom na to da je more plitko, sve se zadržava. Plastičnim kesama trebaju decenije da se raspadnu, a čak i kada se razgrađuju, polimeri ispuštaju toksične materije. Trebalo bi osvijestiti građane i turiste te pokrenuti vlasti da vode više računa o čišćenju gradova, otpadnih voda, plaža i morskog dna. Na žalost, bojim se da se, uprkos alarmantnim rezultatima, kod nas neće puno toga preduzeti ni u narednom periodu”, smatra predavač na Prirodno-matematičkom fakultetu u Zagrebu Romana Gračan. Ona navodi da je čak i jedan kit u Jadranu uginuo zbog plastike. Ispitivanja sprovedena na 54 morske kornjače pokazala su da ih više od jedne trećine u sistemu za varenje ima ostatke plastičnih kesa, folija, konopaca, polistirenske pjene i ribarskog najlona. Jedna od analiziranih životinja progutala je čak 15 komada plastike koja joj je gotovo potpuno ispunila želudac. Iako je sav taj otpad ukupno težio tek 0,71 gram, bio je dovoljan da izazove smrt. ,,Uz plastiku, apsolutno najveća opasnost na Jadranu je rastući tankerski promet, prvenstveno prema italijanskim lukama, a jedna havarija tankera zadala bi smrtni udarac turizmu i ribarstvu za nekoliko narednih desetina godina. Velika je to opasnost, koje nijesmo ni svjesni. Veći izliv nafte donio bi katastrofu našoj obali i kamenu, koji je živ, pošto u njemu žive prstaci’, tvrdi čelnik Udruženja Eko Kvarner Vedran Piršić. Godišnje Jadranom prođe pet hiljada tankera, a po statistici se na svakom petom brodu dogodi jedna nesreća. Alarmantan je i podatak da se u ovom moru godišnje dogodi pet puta više pomorskih nesreća nego na svjetskim morima. Prema sprovedenim istraživanjima, površina naftnog onečišćenja Jadrana već sada iznosi oko 1,4 hiljade kvadratnih kilometara! Stoga je Evropska agencija za sigurnost na moru (EMSA) planirala da do kraja ove godine na Jadranu stacionira potpuno opremljen brod koji bi, u slučaju havarije tankera, izlivanja nafte ili nesreće na plinskom, odnosno naftnom postrojenju, bio spreman da u roku od 24 sata stigne na svaku tačku na ovom moru. Do kraja jedino neće biti poznato da li će novi ,,oil spill response vessel”, odnosno plovilo za odaziv u slučaju izlivanja nafte, biti smješteno uz hrvatsku ili italijansku obalu. ,,Na Jadranu nikad do sada nije bilo plovila koje bi odgovaralo potrebi brzog odgovora, pomoći i sanacije u slučaju nesreće povezane s naftom. Kako je to područje veoma osjetljivo, ne smijemo više sebi dopustiti tu vrstu rizika”, rekao je viši načelnik u EMSA-inom Sektoru za pomoć u slučaju zagađenja Viktor Diaz Seko. U Crnoj Gori, koja je nedavno proslavila 22. godišnjicu ,,prve ekološke države na svijetu”, i na ovom polju se sve i dalje odvija po principu toplo-hladno. Procenat priključenosti na kanalizacionu mrežu je relativno mali i odnosi se uglavnom na uža gradska jezgra. Oko 40 odsto stanovnika u gradovima nije priključeno na kanalizaciju! Veliki procenat stanovništva za evakuaciju otpadnih voda koristi septičke jame i upojne bunare, a u naseljima gdje prirodni uslovi to omogućavaju otpadne vode se direktno ispuštaju u more. Opštine na Crnogorskom primorju svoje otpadne vode, koristeći 81 ispust, direktno izbacuju u more. A koliko li je tek neregistrovanih ispusta napravljeno od 2007. godine! Sredstvima njemačke Vlade ti problemi bi se u ovoj deceniji mogli znatno prevladati u svim primorskim gradovima. Samo u Budvi projekat za prečišćavanje otpadnih voda košta gotovo 60 miliona eura. Posebno se to odnosi na Boku Kotorsku, đe se čak u jeku turističke sezone iz Brodogradilišta u Bijeloj, kako tvrde mještani, u more ispuštaju otrovne materije. Nema dileme da bi se i tu postigao neki napredak ukoliko bi se Jadran proglasio posebno osjetljivim morskim područjem po pravilima Međunarodne pomorske organizacije (IMO). Međutim, taj prijedlog već godinama sabotiraju Italijani, jer bi im tada jeftin promet Jadranskim morem bio znatno ograničen. Uz podršku EU ovog proljeća Hrvatski hidrografski institut, sa sjedištem u Splitu, počeo je s hrvatskim i crnogorskim partnerima da radi na projektu „Prevencija onečišćenja mora zajedničkim djelovanjem”. Cilj projekta je doprinijeti smanjenju prekograničnog onečišćenja i očuvanju morskog ekosistema u dubrovačkom i crnogorskom akvatorijumu. Predviđeno je da se u sljedeće dvije godine, preventivno djeluje na području Konavala na hrvatskoj, te Herceg Novog, Kotora i Tivta na crnogorskoj strani.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo