Povežite se sa nama

OKO NAS

Završi fakultet, pa konobariši u Dubaiju

Objavljeno prije

na

,,Svoj odlazak doživljavam kao napuštanje jednog ideala koji sam njegovala još od 2003. kada sam birala profesiju na studijama”, kaže za Monitor Željka Jovović. Željka se sprema da iduće nedjelje otputuje u Dubai. Završila je Ekonomski fakultet u Podgorici, nije uspjela da nađe posao u Crnoj Gori pa je odlučila da sreću okuša u inostranstvu.

Posao u Ujedinjenim Arapskim Emiratima našla je preko podgoričke agencije Royal Human Resources. Nije jedina. Vlasnica agencije Vera Leković za Monitor kaže da je 10-ak visokoobrazovanih ljudi iz Crne Gore 2010. godine posredstvom ove agencije dobilo posao u hotelima u Dubaiju. ,,Svi oni su se odlično snašli i sada su nam od velike pomoći pri zapošljavanju ljudi iz Crne Gore. Trenutno imamo preko 70 osoba koje su aplicirale za posao, većina iz Crne Gore ali ima i onih iz regiona i inostranstva. Pored obaveznog znanja jednog ili dva strana jezika, iz Crne Gore to su uglavnom sa diplomama fakulteta turizma, ali ima i onih sa Ekonomije, Fakulteta političkih nauka…”, kaže ona.

,,Rad u Emiratima vidim kao šansu za profesionalnim usavršavanjem, napretkom, boljom zaradom. Ujedno to je prilika da putujem i upoznam sebe. Imala sam priliku da stupim u kontakt sa nekoliko djevojaka koje rade u Emiratima i njihova iskustva su pozitivna. Kažu ‘Život je avantura, ako ga živite hrabro”, priča Željka Jovović.

Da je u Crnoj Gori avantura naći posao čak i sa fakultetskom diplomom svake godine se uvjerava sve više akademaca. Početkom milenijuma među nezapošljenim stanovnicima Crne Gore bilo je 5,5 odsto visokoškolaca. Početkom ove godine čak 7.749 nezapošljenih ima fakultetsku diplomu, to je 24,8 odsto ili četvrtina ukupnog broja onih koji traže posao.

Armiju nezapošljenih sa diplomom umnogome je produkovala i primjena Bolonjske deklaracije, pa se od 2003. kada se otpočelo sa reformama, broj upisanih studenata na univerzitetima u Crnoj Gori povećao dva i po puta. Podaci Monstata govore da je, na primjer, 2010. srednje škole završilo 7475 učenika, a upisano je 7790 studenata.

Po popisu iz 2011, 17 odsto stanovništva je sa višim ili visokim obrazovanjem. I pored hiperprodukcije diploma Crna Gora se još nije približila evropskom prosjeku. Među stanovništvom EU, uzrasta od 30 do 34 godine, ima 31 odsto visokoobrazovanih, dok razvojne strategije imaju za cilj da do 2020. godine taj postotak podignu na 40 odsto. U istoj ciljnoj grupi u Crnoj Gori (30 -34 godine) fakultetsku diplomu ima četvrtina radno sposobnih. Problem nije u broju visokoškolaca već u tome što u razorenoj crnogorskoj privredi oni nemaju gdje da rade.

Razne strategije i naglabanja o tome kako uskladiti obrazovanje sa potrebama tržišta rada ne daju nikakve rezultate. Vlada je prošle godine smislila način da ,,zaposli” visokoškolce. Neposredno prije oktobarskih parlamentarnih izbora, Vlada je izdvojila 10 miliona eura za program stručnog osposobljavanja visokoškolaca. Tokom kampanje predsjednik DPS-a Milo Đukanović obećao je da će vladajuća partija, zadrži li vlast, obezbijediti 40 hiljada novih radnih mjesta. Pa mu ne vjeruj.

Sredinom januara ove godine preko 4.000 visokoškolca je počelo devetomjesečnu praksu. Osposobljavanje se računa kao radno iskustvo, ali ne i radni staž, jer država visokoškolcima uplaćuje zdravstveno, a ne i penzijsko-invalidsko osiguranje. Plate su na počeku kasnile i iznosile su 50 odsto prosječne zarade u državi. Polovina polaznika prve generacije se osposobljava upravo u državnoj upravi.

Privatnici sa kojima smo razgovarali i nijesu baš bili zadovoljni ovom akcijom i učinkom ,,pripravnika”. Priča je otprilike ovakva – dok oni kao vlasnici rade i po 10 sati, uz ogromne kredite i hipoteke, mladi kadar, uz rijetke izuzetke sjedi u kancelariji, čeka platu i kraj pripravničkog.

Devet mjeseci je prošlo a nakon osposobljavanja preko 90 odsto visokoškolaca vraćeno je na Biro rada. Nadležni kažu da mladi su ipak u plusu, prošli su obuku pa sada neka se sami snalaze.

,,Programom smo pokazali da želimo, kao odgovorna Vlada, da damo šansu i mogućnost mladim ljudima da pokušaju, ali nikako ne želeći da djelujemo u njihovo ime. Od visokoškolaca očekujemo da budu svoji, a svoje mišljenje da učine važnim”, kazao je u nedavnom intervjuu za Minu potpredsjednik Vlade Vujica Lazović.

Što bi rekla ona reklama Zavoda za zapošljavanje – Posla ima i Posao se ne čeka već traži.

A kako se najlakše do posla dolazi objasnio je bivši direktor Zavoda za zapošljavanje Zoran Jelić: ,,Pripremajući se za predstojeće izbore u Zavodu za zapošljavanje pokrenuli smo nekoliko projekata. Kroz ove projekte zaposlićemo prije svega članove DPS-a. Imamo svakodnevne kontakte sa predsjednicima odbora DPS-a u svim opštinama jer želimo da prije svega zaposlimo svoje ljude”.

,,Ako zaposlimo svog čovjeka, smanjili smo njima a povećali nama. Hajde da pomognemo čovjeku da se zaposli i imaćemo efekat četiri glasa za DPS…”, jednostavna je Jelićeva računica koju Anketni odbor za aferu Snimak nije uspio riješiti.

Upravo je krenuo i novi krug osposobljavanja visokoškolaca. Vlada poziva nezaposlene sa visokom spremom da se od 15. oktobra prijave za osposobljavanje. Kažu ove godine će to biti skromnije nego prošle. A i nema parlamentarnih izbora, samo lokalni.

Ako se maknemo sa polja politike, slogani da ima posla i nijesu skroz lažni. Samo u prvoj polovini ove godine izdato je 13,25 hiljada dozvola za rad i zapošljavanje stranaca, što je 19,83 odsto više u odnosu na prošlu godinu. Sa evidencije Zavoda za zapošljavanje na sezonskim poslovima zapošljeno je samo 6.570 crnogorskih građana. Očigledno da još nije tolika preša da bi se radili i sezonski poslovi, ili ima i onog ,,Nijesam ja učio da bih radio sezonski”. Indikativno je da su najbolji od prijavljenih pripravnika izabrali da se stručno osposobe u Demokratskoj partiji socijalista, Ministarstvu kulture i Univerzitetu CG.

Da se vratimo na početak priče. Visokoškolci koji da rade u Dubaiju obično potpisuju ugovore sa hotelskim kompanijama od šest mjeseci do dvije godine. Početne plate nijesu velike ako se uzmu visoki troškovi života u Dubaiju i iznose od 400 do 700 eura. Međutim, hoteli zaposlenima obezbjeđuju hranu, smještaj, avio karte za dolazak i za godišnje odmore. Svi zaposleni imaju mogućnost dodatnog rada i zarade. I, što je najvažnije, napredovanja.

,,Kada sam krenula u ovu priču moj cilj je bio da se mladi ljudi odavde obuče i specijalizuju i onda vrate u Crnu Goru kako bi pomogli i upotpunili nedostatke u stručnom kadru u našem turizmu”, kaže Lekovićeva.

,,Moja im je sugestija da se vrate”, kaže ona. Međutim, nakon što je prvoj grupi ovdašnjih visokoškolaca u Dubaiju istekao dvogodišnji ugovor, svi su napredovali i obnovili ugovore. Za sada ne razmišljaju o povratku.

,,Naši ljudi su vrijedni i tamo se po pravilu pokažu kao dobri radnici i brzo napreduju”, kaže Leković. ,,Rad se vrlo visoko vrednuje, a naši ljudi su ambiciozni i vrijedni i trude se i hoće da su najbolji. Tamo se to cijeni i postoji velika mogućnost za napredovanje”.

Toliko drugačije od sistema u domovini.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo