Povežite se sa nama

OKO NAS

Završi fakultet, pa konobariši u Dubaiju

Objavljeno prije

na

,,Svoj odlazak doživljavam kao napuštanje jednog ideala koji sam njegovala još od 2003. kada sam birala profesiju na studijama”, kaže za Monitor Željka Jovović. Željka se sprema da iduće nedjelje otputuje u Dubai. Završila je Ekonomski fakultet u Podgorici, nije uspjela da nađe posao u Crnoj Gori pa je odlučila da sreću okuša u inostranstvu.

Posao u Ujedinjenim Arapskim Emiratima našla je preko podgoričke agencije Royal Human Resources. Nije jedina. Vlasnica agencije Vera Leković za Monitor kaže da je 10-ak visokoobrazovanih ljudi iz Crne Gore 2010. godine posredstvom ove agencije dobilo posao u hotelima u Dubaiju. ,,Svi oni su se odlično snašli i sada su nam od velike pomoći pri zapošljavanju ljudi iz Crne Gore. Trenutno imamo preko 70 osoba koje su aplicirale za posao, većina iz Crne Gore ali ima i onih iz regiona i inostranstva. Pored obaveznog znanja jednog ili dva strana jezika, iz Crne Gore to su uglavnom sa diplomama fakulteta turizma, ali ima i onih sa Ekonomije, Fakulteta političkih nauka…”, kaže ona.

,,Rad u Emiratima vidim kao šansu za profesionalnim usavršavanjem, napretkom, boljom zaradom. Ujedno to je prilika da putujem i upoznam sebe. Imala sam priliku da stupim u kontakt sa nekoliko djevojaka koje rade u Emiratima i njihova iskustva su pozitivna. Kažu ‘Život je avantura, ako ga živite hrabro”, priča Željka Jovović.

Da je u Crnoj Gori avantura naći posao čak i sa fakultetskom diplomom svake godine se uvjerava sve više akademaca. Početkom milenijuma među nezapošljenim stanovnicima Crne Gore bilo je 5,5 odsto visokoškolaca. Početkom ove godine čak 7.749 nezapošljenih ima fakultetsku diplomu, to je 24,8 odsto ili četvrtina ukupnog broja onih koji traže posao.

Armiju nezapošljenih sa diplomom umnogome je produkovala i primjena Bolonjske deklaracije, pa se od 2003. kada se otpočelo sa reformama, broj upisanih studenata na univerzitetima u Crnoj Gori povećao dva i po puta. Podaci Monstata govore da je, na primjer, 2010. srednje škole završilo 7475 učenika, a upisano je 7790 studenata.

Po popisu iz 2011, 17 odsto stanovništva je sa višim ili visokim obrazovanjem. I pored hiperprodukcije diploma Crna Gora se još nije približila evropskom prosjeku. Među stanovništvom EU, uzrasta od 30 do 34 godine, ima 31 odsto visokoobrazovanih, dok razvojne strategije imaju za cilj da do 2020. godine taj postotak podignu na 40 odsto. U istoj ciljnoj grupi u Crnoj Gori (30 -34 godine) fakultetsku diplomu ima četvrtina radno sposobnih. Problem nije u broju visokoškolaca već u tome što u razorenoj crnogorskoj privredi oni nemaju gdje da rade.

Razne strategije i naglabanja o tome kako uskladiti obrazovanje sa potrebama tržišta rada ne daju nikakve rezultate. Vlada je prošle godine smislila način da ,,zaposli” visokoškolce. Neposredno prije oktobarskih parlamentarnih izbora, Vlada je izdvojila 10 miliona eura za program stručnog osposobljavanja visokoškolaca. Tokom kampanje predsjednik DPS-a Milo Đukanović obećao je da će vladajuća partija, zadrži li vlast, obezbijediti 40 hiljada novih radnih mjesta. Pa mu ne vjeruj.

Sredinom januara ove godine preko 4.000 visokoškolca je počelo devetomjesečnu praksu. Osposobljavanje se računa kao radno iskustvo, ali ne i radni staž, jer država visokoškolcima uplaćuje zdravstveno, a ne i penzijsko-invalidsko osiguranje. Plate su na počeku kasnile i iznosile su 50 odsto prosječne zarade u državi. Polovina polaznika prve generacije se osposobljava upravo u državnoj upravi.

Privatnici sa kojima smo razgovarali i nijesu baš bili zadovoljni ovom akcijom i učinkom ,,pripravnika”. Priča je otprilike ovakva – dok oni kao vlasnici rade i po 10 sati, uz ogromne kredite i hipoteke, mladi kadar, uz rijetke izuzetke sjedi u kancelariji, čeka platu i kraj pripravničkog.

Devet mjeseci je prošlo a nakon osposobljavanja preko 90 odsto visokoškolaca vraćeno je na Biro rada. Nadležni kažu da mladi su ipak u plusu, prošli su obuku pa sada neka se sami snalaze.

,,Programom smo pokazali da želimo, kao odgovorna Vlada, da damo šansu i mogućnost mladim ljudima da pokušaju, ali nikako ne želeći da djelujemo u njihovo ime. Od visokoškolaca očekujemo da budu svoji, a svoje mišljenje da učine važnim”, kazao je u nedavnom intervjuu za Minu potpredsjednik Vlade Vujica Lazović.

Što bi rekla ona reklama Zavoda za zapošljavanje – Posla ima i Posao se ne čeka već traži.

A kako se najlakše do posla dolazi objasnio je bivši direktor Zavoda za zapošljavanje Zoran Jelić: ,,Pripremajući se za predstojeće izbore u Zavodu za zapošljavanje pokrenuli smo nekoliko projekata. Kroz ove projekte zaposlićemo prije svega članove DPS-a. Imamo svakodnevne kontakte sa predsjednicima odbora DPS-a u svim opštinama jer želimo da prije svega zaposlimo svoje ljude”.

,,Ako zaposlimo svog čovjeka, smanjili smo njima a povećali nama. Hajde da pomognemo čovjeku da se zaposli i imaćemo efekat četiri glasa za DPS…”, jednostavna je Jelićeva računica koju Anketni odbor za aferu Snimak nije uspio riješiti.

Upravo je krenuo i novi krug osposobljavanja visokoškolaca. Vlada poziva nezaposlene sa visokom spremom da se od 15. oktobra prijave za osposobljavanje. Kažu ove godine će to biti skromnije nego prošle. A i nema parlamentarnih izbora, samo lokalni.

Ako se maknemo sa polja politike, slogani da ima posla i nijesu skroz lažni. Samo u prvoj polovini ove godine izdato je 13,25 hiljada dozvola za rad i zapošljavanje stranaca, što je 19,83 odsto više u odnosu na prošlu godinu. Sa evidencije Zavoda za zapošljavanje na sezonskim poslovima zapošljeno je samo 6.570 crnogorskih građana. Očigledno da još nije tolika preša da bi se radili i sezonski poslovi, ili ima i onog ,,Nijesam ja učio da bih radio sezonski”. Indikativno je da su najbolji od prijavljenih pripravnika izabrali da se stručno osposobe u Demokratskoj partiji socijalista, Ministarstvu kulture i Univerzitetu CG.

Da se vratimo na početak priče. Visokoškolci koji da rade u Dubaiju obično potpisuju ugovore sa hotelskim kompanijama od šest mjeseci do dvije godine. Početne plate nijesu velike ako se uzmu visoki troškovi života u Dubaiju i iznose od 400 do 700 eura. Međutim, hoteli zaposlenima obezbjeđuju hranu, smještaj, avio karte za dolazak i za godišnje odmore. Svi zaposleni imaju mogućnost dodatnog rada i zarade. I, što je najvažnije, napredovanja.

,,Kada sam krenula u ovu priču moj cilj je bio da se mladi ljudi odavde obuče i specijalizuju i onda vrate u Crnu Goru kako bi pomogli i upotpunili nedostatke u stručnom kadru u našem turizmu”, kaže Lekovićeva.

,,Moja im je sugestija da se vrate”, kaže ona. Međutim, nakon što je prvoj grupi ovdašnjih visokoškolaca u Dubaiju istekao dvogodišnji ugovor, svi su napredovali i obnovili ugovore. Za sada ne razmišljaju o povratku.

,,Naši ljudi su vrijedni i tamo se po pravilu pokažu kao dobri radnici i brzo napreduju”, kaže Leković. ,,Rad se vrlo visoko vrednuje, a naši ljudi su ambiciozni i vrijedni i trude se i hoće da su najbolji. Tamo se to cijeni i postoji velika mogućnost za napredovanje”.

Toliko drugačije od sistema u domovini.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ANDRIJEVICA I MALE HIDROELEKTRANE: Preko suda do stvarnog prihoda

Objavljeno prije

na

Objavio:

U krivičnoj prijavi Opštine navodi se da je Hidroenergija Andrijevica  za oporezivanje prijavila samo vrijednost objekta mašinskih kućica, a ne i vrijednost opreme dvije male HE.  Kazali su da se tako za dvije godine došlo do 47.950 eura neprikazanog poreskog duga

 

 

Opština Andrijevica podnijela je krivičnu prijavu ODT Berane protiv kompanije Hidroenergija Andrijevica doo radi utaje poreza, čime je, kako je rečeno, budžet ove sjeverne opštine  u 2022. i 2023. godini oštećen za 47.950 eura. Sve to se dogodilo prije uvođenja privremenih mjera, odnosno prinudne uprave, pa je pitanje da li će Odbor povjerilaca podržati naum da se u ovom postupku ide do kraja i stvari istjeraju na čistac.

Prema pregledu u Centralnom registru privrednih subjekata stopostotni vlasnik Hidroenergije je Miloš Bojović. Kompanija je registrovana 2015. godine, a promjena statuta je izvršena u oktobru 2020. godine, neposredno poslije političkih promjena na državnom i na lokalnom nivou u ovom gradu.

U prijavi se navodi da odgovorni u doo Hidroenergija Andrijevica , u poreskoj prijavi koju su dostavili nadležnom opštinskom poreskom organu, nijesu prikazali stvarnu vrijednost malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok i da su na taj način, umanjujući osnov za plaćanje poreza na nepokretnosti, pričinili krivično djelo.

Iz  doo Hidroenergija Andrijevica su 4. aprila 2022. godine podnijeli nadležnom opštinskom organu poresku prijavu za građevinske objekte malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok prikazujući da njihova knjigovodstvena vrijednost iznosi 131.750 eura. Nakon toga je nadležni opštinski organ donio rješenje i preduzeću po ovom osnovu utvrdio porez na ove objekte u iznosu od 1.317 eura na godišnjem nivou (jedan odsto knjigovodstvene vrijednosti).

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRVOSTEPENA PRESUDA ZA UBISTVO ŠEJLE BAKIJE: 40 godina zatvora za femicid

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tridesetjednogodišnji Ilir Đokaj osuđen je u podgoričkom Višem sudu na kaznu zatvora od 40 godina za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije

 

Tridesetjednogodišnji Ilir Đokaj osuđen je u podgoričkom Višem sudu na kaznu zatvora od 40 godina za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije (19), 30. septembra 2021. godine, na Karabuškom polju u Tuzima.

Sudija Veljko Radovanović izrekao je Đokaju jedinstvenu kaznu zatvora za teško ubistvo, ubistvo u pokušaju – ranio je Šejlinog oca, i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Djelo je, kako je kazao sudija Radovanović, izvršeno sa umišljajem i iz niskih pobuda.

Sudija je rekao da je sud nesumnjivo, na osnovu provedenih dokaza, odbrane okrivljenih, izjava svjedoka i materijalnih dokaza, utvrdio da je okrivljeni sa umišljajem, iz niskih pobuda i osjećaja sebičnosti, ubio Šejlu,koja je odbijala da obnovi ljubavnu vezu s njim.

Odlučujući o visini kazne, sud je cijenio da nije bilo olakšavajućih okolnosti, dok je od otežavajućih okolnosti imao u vidu raniju osuđivanost optuženog, kao i činjenicu da je ubistvo izvršeno ispred kuće oštećene u prisustvu njene porodice, kazao je sudija Radovanović u obrazloženju presude. Sudija je podsjetio da optuženi nije priznao izvršenje krivičnog djela, pa mu sud tu činjenicu nije mogao uzeti kao olakšavajuću okolnost.

Advokat Srđan Lješković, branilac okrivljenog Ilira Đokaja, izjavio je novinarima nakon što je sud izrekao presudu, da je ta presuda donijeta pod pritiskom javnosti, te da sudovi olako donose ovakve presude od 40 godina zatvora. ,,Naravno da će odbrana izjaviti žalbu, posebno što je svaki naš zahtjev za izvođenje dokaza odbijen. Smatram da dokaze koje smo predložili, da smo ih izveli, sigurno je da bi presuda bila sasvim drugačija”, zaključio je advokat Lješković, ističući da se možda radi o ubistvu ili nehata ili na mah, a da je siguran da nije ubistvo iz niskih pobuda.

,,S obzirom na to da je odluka prvostepena, očekujem da će odbrana uložiti žalbu Apelacionom sudu Crne Gore, ali vjerujem da je ovakva presuda u ovom trenutku kakva-takva satisfakcija porodici”, izjavila je advokatica oštećene porodice Tijana Živković.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POČELA SEZONA POŽARA NA SJEVERU: Nespremni, tradicionalno

Objavljeno prije

na

Objavio:

I na početku ovogodišnje sezone požara, država ima samo jedan avion koji može biti podrška vatrogascima u gašenju požara. Ne uvijek.  Sa vatrenom stihijom bore se samo pripadnici Službe zaštite i spašavanja  uz pomoć neobučenih i neopremljenih mještana

 

 

Požar u dijelu Nacionalnog parka (NP) Durmitor i dijelu Prošćenskih planina, u vrijeme pisanja ovog teksta, bio je, prema informacijama iz mojkovačke Službe zaštite i spašavanja (SZS), pod kontrolom. Dok poslednje informacije pred štampanje ovog broja Monitora govore da je ugašen. Da obuzdaju vatrenu stihiju, nakon nekoliko dana,  vatrogasci, zaposleni u NP Durmitor i mještani uspjeli su tek u srijedu poslije podne. Izgorjelo je, prema prvim nezvaničnim procjenama, više od pet hektara stare i mlađe borove šume u NP.

Na telefonske pozive Monitora  direktor NP Durmitor Pero Popović nije  odgovarao, a mojkovački vatrogasci,  kako kažu, ne znaju da procijene kolika je šteta napravljena flori i fauni zaštićenog područja.

Zvanična saopštenja iz Javnog preduzeća za Nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG), tokom trajanja požara,  bila su, na momente,  dramatična. U više  navrata tražili su pomoć Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP)  i Vojske. “Naši zaposleni su danima na terenu sa minimalnim sredstvima za gašenje požara, pa samim tim rizikuju svoje zdravlje i život. Direktorat za vanredne situacije MUP-a je reagovao u nedjelju i poslao kanader, međutim ovdje je potrebna duža i temeljnija intervencija iz vazduha,  jer je teren nepristupačan i vatra se brzo širi. Ugrožen je biljni i životinjski svijet NP. Apelujem i pozivam državne organe i službe da nam pomognu jer je riječ o požaru koji prijeti da će progutati ogromna prostranstva u parku i van njega”, poručio je utorak, 9. aprila,  direktor Popović.

Podrška u obuzdavanju vatrene stihije stigla je kratkotrajno samo dva puta, u nedjelju, 7. aprila, kada je požar primijećen, i u srijedu,  kada je u dva navrata avionom Direktorata gašen požar. Mojkovački vatrogasci pretpostavljaju da je požar zahvatio dio NP, odnosno, dio Prošćenskih planina još u petak, dva dana nakon što je primijećen.  Kasnije, kako kaže komandir SZS Marinko Medojević za Monitor, vatru je bilo teško kontrolisati, jer je vjetar raznosio na  prostor od 10 do 16 hektara šuma i pašnjaka.  On izbjegava da komentariše koliko bi štete i posla za vatrogasce bilo manje da se učestalije i sa više kanadera intervenisalo iz vazduha.

„Teško je to reći, jer je vjetar činio svoje, a vatra se spustila duboko u kanjon Tare.  Naš zadatak je bio da odbranimo 10-ak stambenih obejekata u mjestu Stup, do kojih se požar primakao.  Naše  ekipe bile   su danima na toj lokaciji. Avion je došao u nedjelju, ali vjetar je bio jak, pa je bilo malo koristi od  gašenja iz vazduha. Međutim, u srijedu, tokom dva naleta,  mnogo više je učinjeno, pa je u poslijepodnevnim satima, zajedničkim snagama, požar konačno lokalizovan“, ispričao nam je Medojević.

Ovogodišnju sezonu požara država ponovo dočekuje sa samo jednim ispravnim protivpožarnim avionom. Kako je, početkom marta,  agenciji MINA kazao vršilac dužnosti (vd) generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović, flotu Direkcije aviohelikopterske jedinice čine dva dvomotorna srednja višenamjenska helikoptera i tri jednomotorna turboelisna protivpožarna aviona. „Trenutno je ispravan jedan protivpožarni avion, a kada je u pitanju predstojeća požarna sezona radimo na tome da se letjelice u fazi popravke i servisiranja stave u funkciju i očekujemo da će jedan dio njih biti spreman“, rekao je tada  Bešović. On je objasnio i da  budžetom za ovu godinu nije planirana nabavka novih vazduhoplova, ali  da će pokušati da „u skladu sa mogućnostima,  kroz međunarodne grantove bude nabavljen  jedan protivpožarni  avion“.

Dok izostaje značajnija  podrška „iz vazduha“, i pored poboljšanja opreme minulih godina, vatrogasci u sjevernim opštinama  i dalje se žale da nijesu dovoljno opremljeni i spremni da se uhvate u koštac sa učestalim požarima. U Crnoj Gori je  660 vatrogasaca-spasilaca i 177 specijalizovanih vatrogasnih vozila. Ekološki aktivisti godinama unazad  tvrde da su nedostatak opreme i ljudstva, nepostojanje adekvatnog sistema civilne zaštite i značajnijeg broja obučenih volontera, najslabije tačke sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori.

„Nijesmo adekvatno uključili nove tehnologije, poput dronova za gašenje i praćenje požara, nemamo dovoljno modernih vozila, naši avioni za borbu protiv požara su konstantno prizemljeni ili oštećeni. Godinama nijesmo obnovili tu flotu, a bez podrške iz vazduha borba protiv požara u periodu suša je skoro nemoguća“,  izjavio je nedavno ekološki i građanski aktivista Aleksandar  Dragićević.

Sistem zaštite i spašavanja u Crnoj Gori uspostavljen je nakon obnove nazavisnosti 2006. godine, u skladu sa evropskim principom decentralizacije vlasti. Trebalo bi da ga čine  građani, preduzetnici, organi i službe lokalnih samouprava i državni organi.  Nekad vrlo efikasan sistem, nažalost, nikad nije uspješno obnovljen, a sa zvaničnih adresa su objašnjavali da je razlog za to manjak novca.

U svakoj lokalnoj samoupravi,  jednom godišnje,  predsjednici  opština donose naredbe o preventivnim mjerama zaštite od požara.  Tim aktima  daju  su uputstva i rok njihove realizacije za građane, preduzeća i lokalne službe. Naredbama je, između ostalog, zabranjeno loženje vatre na otvorenom prostoru u periodu kad su vremenski uslovi povoljni za izbijanje požara, trijebljenje imanja paljenjem bez prethodnog dogovora sa SZS, naređuje se kontinuirano održavanje i uređivanje okućnica, formiranje protivpožarnog pojasa oko objekata… Upravu za šume predsjednici opština obavezuju na “čišćenje i uklanjanje posječenog drveća i otpadnih grana u kompleksima šuma” i da operativne karte za svaki šumski kompleks i upotrebljivi šumski put na području opštine i dostave SZS.

Svaki novi požar pokaže da niti ima masovnije pomoći vatrogascima niti se veći dio preventivnih mjera poštuje. Sudeći po tome što neme sankcija za one koji se ne pridržavaju mjera, jasno je i da se ne sprovodi ni kontrola poštovanja izdatih naredbi. Nekoliko desetina požara koji su bili aktivni od početka aprila na sjeveru države, prema procjeni vatrogasaca, izazvani su ljudskim faktorom, uglavnom nepažljivim paljenjem vatre pri čišćenju imanja.  Sve su lokalizovali pripadnici SZS,  tek ponegdje uz pomoć mještana.

Tokom 10-ak minulih dana  vatrogasci su gasili požare u  mjestu   Bjelogrivac na Bjelasici, a gorjelo je i u Lepencu i Slatini. U istom periodu i bjelopoljski vatrogasci su imali mnogo posla, a najintenzivniji je bio požar na  Obrovu.  Tokom minulog vikenda SZS u tom gradu  intervenisala je  na 14 lokacija. Ugroženi su bili stambeni i pomoćni objekti, u Goduši škola i borova šuma, na Slijepač mostu trafostanica, na Mjatovom  kolu  trafostanica i  u  Panjskoj  luki i Obrovu stubovi dalekovoda  i repetitor.

Krajem marta, u velikom požaru u pljevaljskom selu Pandurica, udaljenom od grada 40-ak km izgorjela je kuća i pomoćni objekat. Iz pljevaljske SZS su objasnili da je u tom požaru gorjela trava, nisko rastinje, ali i značajan dio smrčeve šume. Istovremno aktivni su bili požari i u  Čavanju i Pušonjskom dolu  u Mjesnoj zajednici  (MZ) Kosanica i selu Mataruge, gdje je vatra došla na stotinjak metara od kuća. Prije nekoliko dana izgorio je hektar šume i na području kolašinske opštine, na prostoru Bukovičkog potoka i Sušca. Šta je sljedeće?

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo