Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zemlja suza i smijeha

Objavljeno prije

na

Vladimir Kavarić u nikšićkoj Željezari! Posjeta ministra ekonomije mnoge je iznenadila. Bili su spremni da se opklade u željezarsku platu, da će Kavarić dočekati kraj dvogodišnjeg ministarskog mandata a da nijednom ne ugazi u ovdašnju industriju. Kad ono on dođe, viđe i obeća: ko se – sit ruskog, engleskog, crnogorskog i turskoga zuluma – prijavi za dobrovoljni odlazak iz Željezare dobiće otpremninu od države. „Socijalni program” kako ponuđenom mitu tepa ministar, biće isplaćen od novca koji je dobijen prodajom imovine bankrotirale Željezare. Sredstva su, kaže Kavarić, „još” na računu Privrednog suda. Ako ne planiraju da otmu novac namijenjen isplati zarada koje je od sadašnjih i bivših radnika Željezare uz pomoć države utajio MNSS kao nekadašnji vlasnik, Kavarić i društvo širokogrudo obećavaju nešto što pripada budžetu, odnosno građanima Crne Gore. I trebalo bi ga trošiti po planu i zakonu. Otud i žurba – rok za prijave prekobrojnih je 1.oktobar, a odlazeći ministar ekonomije i poslanički kandidat na listi DPSDP koalicije vjeruje da će isplatom spornih otpremnina kupiti i po neki glas. Izvjesno je da Janko Vučinić, godinama progonjeni predsjednik Željezarinog sindikata, ima bitno drugačiju računicu. Ali, pokazaće se mnogo toga 14. oktobra.

Do tada treba podsjetiti da je ova Vlada, od uvođenja stečaja u Željezari, na sličan način već bacila naših 11 miliona eura. Doduše, ona je od Željezare i njenih radnika otela dvostruko više (20 miliona) kako bi Prvoj banci namirila kredit koji su menadžeri Aca Đukanovića velikodušno dali ljudima skrivenim iza lutajućeg of šora pod imenom MNSS.

Da se, ipak, vratimo aktuelnijim temama. Ima, vidimo, ljudi koje možete upoznati samo dok traje predizborna kampanja. Ona ih probudi, motiviše i ulije energiju potrebnu da učine i ono što bi malo ko očekivao. Nikšićka odiseja ministra Kavarića nije izuzetak već potvrda pravila. Ko ne vjeruje, neka pogleda šta sve, uzduž i poprijeko Crne Gore, čini Igor Lukšić.

Prije neki dan je premijer skoknuo do zavičaja. Tamo je, u sali SO Bar, obznanio neke – običnim smrtnicima nepoznate – istine. Strani mediji su iz ponuđenog obilja odabrali tvrdnju da „Crna Gora ima najnižu stopu kriminaliteta u Evropi”. Na prvi pogled, učinjelo im se da je premijer napravio ozbiljan lapsus. Onda su shvatili poentu. Ugledne zvanice sa crnogorskog dvora: Stanko Subotić, Veselin Barović, Taskin Šinavatra, Darko Šarić, Safet Kalić, Naser Keljmendi i čitava plejada italijanskih „biznismena” iz posljednje decenije prošlog vijeka, nalaze se na potjernicama makar po jedne evropske zemlje. Što, statistički gledano, tamo podiže stopu kriminaliteta. Ovdje su oni ugledni gosti, a nerijetko i domaćini na okupljanima sličnih im pripadnika tzv. tranzicionog džet seta – od Rusije, preko Emirata do Južne Amerike…

U interpretaciji vlasti, to je razlog da budemo srećni i zadovoljni. Evo kako to objašnjava glavni gazda Milo Đukanović: „Ubijeđen sam da Crna Gora zahvaljujući mudroj i fleksibilnoj spoljnoj politici koju je vodila i koju i dalje vodi ima izuzetne šanse da i van evropskih prostora animira strane investitore”. Ako prihvatimo da su, primjera radi, Šarić i Keljmendi akteri „mudre i fleksibilne spoljne politike” (makar kao dragi gosti lokala u kojima odmara nekadašnji ministar inostranih poslova Milan Roćen) – onda ne treba da čudi što je Crna Gora animirala „investitore” iz Kolumbije i Avganistana da ulažu – ko biljelo, ko žuto – u našu infrastrukturu i stručnjake.

Onda je Đukanović obećao da će Crna Gora „u skokovitom ekonomskom rastu uskoro dostići BDP do 15.000 eura po glavi stanovnika”, potvrđujući još jednom svoje znanje o legalnim ekonomskim tokovima. Uostalom, ista je osoba uoči prošlih parlamentarnih izbora najavila kako će interesna organizacija koju predvodi „uspjeti da pronađe investitore spremne da za izgradnju Velike plaže i Ade ulože oko 26 milijardi eura”!? I ostao je na vlasti i poslije toga. Da li je to smiješno ili žalosno prosudite sami.

Sada Igor Lukšić pokušava prekopirati dobitnu kombinaciju. „Prije dvije godine imali smo 32 hiljade nezaposlenih, a danas ih je 28 hiljada”, tvrdi premijer pozivajući se na podatke koje su mu servirali partijski kolega Zoran Jelić i njegova supruga – bivši direktor i sadašnja direktorka Zavoda za zapošljavanje. Istovremeno, Lukšić ignoriše podatke Monstata, državnog instituta za statistiku. A oni kažu kako je u drugom kvartalu ove godine u Crnoj Gori bilo 50 hiljada nezapošljenih. Nije teško, u ova predizborna vremena, razumjeti zašto su Igoru Lukšiću draži podaci firme koja je, dokazano, egzistencijalno zainteresovana za uljepšavanje stvarnosti.

Činjenice ne smetaju aktuelnom premijeru ni da ustvrdi kako su „za razliku od drugih zemalja” u Crnoj Gori porasle i plate i penzije. Lukšić valjda zna da država crnogorskim penzionerima još nije vratila ono što su im, u saradni sa tadašnjim Zavodom za statistiku, ukrali prije desetak godina. Konačno, ako je on sve to zaboravio valjda nije više od 100 hiljada zakinutih penzionera. Ili misle da su Milu, Igoru i DPS-u dužni i zbog njihovog nauma da im kad tad-vrate ono što su im prethodno oteli.

Za podatak da je Crna Gora „jedna od rijetkih zemalja koja je u prethodne dvije godine imala ekonomski rast” zna samo Igor Lukšić. Tako makar on može živjeti u zabludi da je kao premijer ispunio ono što je obećao u ekspozeu 2010. godine: „crnogorska ekonomija će rasti oko 2,5 odsto u 2011. i četiri odsto u 2012. godini”. Ostalih 650 hiljada stanovnika Crne Gore misli da je prošlogodišnji rast bio jedva 0,5 odsto i naslućuje da je u prvoj polovini godine država ponovo zapala u recesiju. Nadležnima je, međutim, zabranjeno da saopštavaju podatke koji bi mogli zasmetati predizbornim bajkama zvaničnika DPSDP koalicije. Te će vijesti, zato, stići tek pošto se preprazne biračke kutije. Bojati se da to neće biti i jedine loše vijesti koje se sada odlažu i prikrivaju.

Tada bi mogli saznati šta je sa autoputom, Željeznicom i Lukom Bar. Možda neko kaže nešto više o sudbini KAP-a, stvarnoj prirodi poslovnih odnosa između italijanskih kompanija A2A i Terna i crnogorskih vlasti, ili detalje sporazuma koji su, navodno, već utanačili zvaničnici OTP banke i premijer Lukšić. Šapuće se da će Vlada Mađarima otplatiti KAP-ov dug (oko 50 miliona), da bi oni ostavili na miru Vektru Montenegro, njenu imovinu i vlasnike. Formalne i stvarne. Nakon toga će biti jasnije zašto Vlada Igora Lukšića nije makar pokušala da sprovede vlastite zaključke o daljim odnosima sa CEAC-om Olega Deripaske, koje je u februaru usvojila Skupština Crne Gore.Vlada nije raskinula ugovor o poravnanju, nije izvršila reviziju poslovanja niti je napravila analizu o daljoj održivosti Kombinata. Ništa. Red smijeha pa red suza, što bi rekao pjesnik.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo