Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Dragulje prekrio veo misterije

Objavljeno prije

na

Da li se preko Crne Gore obavlja međunarodni šverc plemenitih minerala, dragog i poludragog kamenja i ko je u taj posao umiješan? To treba da pokaže istraga koju od marta ove godine vodi Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal povodom senzacionalnog otkrića više desetina kilograma opala u sefu hotela Belvi u Bečićima. Ova nesvakidašnja afera sa draguljima nepoznatog porijekla, koji su deponovani u sefu elitnog hotelskog kompleksa kojim upravlja španska hotelska grupa Iberostar, pokrivena je od početka velom misterije.

U javnost su procurele šture informacije po kojima je do policijske istrage i otkrivanja dragog kamenja u Bečićima došlo nakon zahtjeva francuske policije da se provjeri da li je dio dragulja, koji su plijen međunarodnih švercera, završio u Crnoj Gori.

Sumnje francuske policije su se obistinile – dragulji su stigli, gdje bi drugo nego u Budvu, turističku prijestonicu Crne Gore, dok je dio blaga pohranjen i na više tajnih lokacija u Podgorici. Prema prvim informacijama u hotelu je pronađeno oko 25 kilograma dragulja, da bi se kasnije govorilo o 30, pa čak i 50 kilograma vrijednog mineraloida.

Pred specijalnim tužiocem saslušan je vlasnik Belvija, kontroverzni biznismen Branko-Brano Čupić, koji je tvrdio da su skupocjeno kamenje u hotel ostavili inostrani gosti. Ostavili, pa izgleda zaboravili.

Mora da su prostrani sefovi hotela Belvi kada mogu primiti kovčege sa draguljima za koje, navodno, niko ne zna odakle su i kako su u hotel, koji je pod budnom pažnjom hotelskog obezbjeđenja, dospjeli.

Uprava policije i Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal nisu se oglašavali nakon zanimljivog otkrića. Javnosti nije poznato protiv koga se vode dalje provjere, ne zna se količina ni vrsta zaplijenjenog kamenja, kao ni njegova vrijednost.

Inspektori budvanske policije tvrde da se radi o poludragom kamenu opal, dok neki izvori govore da su otkriveni nebrušeni dijamanti čija je procijenjena vrijednost oko 300 miliona eura. Dragulji su prenijeti u trezor Uprave policije u Podgorici u kome se čuvaju zaplijenjene umjetnine i dragocjenosti.

Prema pisanju lista Dan, sumnja se da je u švercu dragulja učestvovala međunarodna kriminalna grupa i da je blago u Bečićima dio kontigenta koji je prije dvije godine prošvercovan iz Alžira u Evropu, od kada mu se gubi svaki trag. U istrazi koju u tom slučaju vodi Interpol uključeni su i crnogorski nadležni organi.

Bizarno otkriće tolikih kilograma dragog ili poludragog kamenja u bečićkom hotelu Belvi neki izvori povezuju sa djelovanjem poznate kriminalne grupe Pink panter, koju čine mahom Crnogorci i Srbi, koja se širom svijeta bavi krađom dragulja, zlata i vrijednih umjetnina.

Čiji su dragulji vrijedni tri stotine miliona eura i kojim su tajnim kanalima dopremljeni u Crnu Goru u sef elitnog hotela budvanske rivijere, kao po scenariju iz američkih akcionih filmova, pitanje je koje raspaljuje maštu znatiželjne javnosti.

Pokušaj da saznamo do kakvih je rezultata dovela istraga o ovom slučaju, ostao je bez rezultata. Na upućene mejlove sa pitanjima za Upravu policije i Vrhovno državno tužilaštvo odgovor nije stigao do završetka ovog teksta.

Misteriozni gosti hotela Belvi, koji su prema izjavi Čupića ostavili vrijednu imovinu na sigurno, u hotelske pretince, nisu pronađeni, pa je zbog toga on ponovo saslušan.

Branko Čupić važi za snalažljivog i prebogatog „kontroverznog” biznismena, tajkuna čiji je finansijski uspon počeo ranih devedesetih, u vrijeme rata i sankcija međunarodne zajednice, šverca cigareta i burazerske tranzicije crnogorske privrede.

Nije poznato čime se konkretno bavi i koji su to poslovi koji su mu omogućili da za kratko vrijeme stekne ogromno bogatstvo koje se samo u nekretninama koje posjeduje na Crnogorskom primorju mjeri milionima eura.

Pored hotela Belvi u kome je smještena radnja iz realnog života sa kilogramima dragog kamenja, Čupić posjeduje luksuzne palate, tvrđave, restorane, jahte, parcele, pa čak i djelove starih primorskih gradova.

Sakupljao je poput kolekcionara vrijedne nekretnine, bisere srednjovjekovne primorske arhitekture, vile i palate od kojih svaka za sebe predstavlja vrijedan kulturno-istorijski spomenik.

Vlasnik je monumentalne kapetanske palate Tripković u Dobroti iz 18. vijeka, koja je adaptirana u raskošni hotel sa šest zvjezdica, ispred koje se ljuljuška luksuzna jahta na usluzi gostima.

U starom primorskom naselju Perast posjeduje tri elitna zdanja. Kupio je palatu Zmajević iz 17. vijeka, poznatu pod imenom Biskupija jer su u njoj nekada stolovali biskupi. Palati pripada crkva, Gospa od Rozarija na čijem portalu dominira krilati zmaj, grb poznate stare peraške porodice Zmajević. Vrijednost ovog istorijskog objekta je neprocjenjiva, navodi se na sajtu Čupićevog preduzeća Imobilija.

Kupovinom fabrike konfekcije Jadran Perast, odnosno zgrada koje su joj pripadale, Čupić postaje vlasnik gotovo pola Perasta. Stare palate Smekja, najveće u Perastu sazidane u 18. vijeku, i drugih zgrada novijeg datuma, ukupne površine oko 5.000 kvadrata.

Raspolaže dijelom Starog grada Budve, tvrđavom Citadela koja predstavlja jedan od najznačajnijih fortifikacionih objekata srednjeg vijeka na Crnogorskom primorju.

Imovinski karton upotpunjen je Gradskom kafanom u Herceg Novom, simbolom ovog turističkog grada, sa restoranom, kafeima i apartmanima.

Na lokaciji Crvena glavica nadomak Svetog Stefana posjeduje oko 3,4 hektara zemljišta na kome planira gradnju apartmanskog naselja pretencioznog naziva Carsko selo.

Vjerovatno se carski i osjeća nakon posjedovanja tolikih istorijskih zdanja i palača slavnih admirala i bokeških pomoraca.

Veći dio navedenih nekretnina Čupić je stavio na prodaju.

Prodaje neprocjenjivu palatu Zmajević i Gradsku kafanu u Novom. Na kupca čeka i budvanska Citadela koja je pod hipotekom Prve banke. Za Jadran Perast i Carsko selo Čupić traži investitore za realizaciju započetih projekata.

Junak ove priče jedan je od većeg broja crnogorskih novobogataša, takozvanih kontroverznih biznismena čije bogatstvo nema znano porijeklo, što nije bila smetnja da postanu vlasnici ili dugogodišnji zakupci vrijednog graditeljskog nasljeđa u primorskim gradovima Budvi, Kotoru, Perastu, Herceg Novom…

Koliko pojedine otkrivene pa zataškane afere i nedozvoljene trgovine, međunarodni šverc raznovrsnih roba i dragocjenosti imaju veze sa njim, pokazaće vrijeme.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo