Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Stanovi, stanovi

Objavljeno prije

na

Ovih je dana gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša doživio neobičnu transformaciju. Grli se s djecom i njihovim roditeljima, bogougodno smješka i zvecka ključevima. Od stanova, naravno. Stanova koji su izgrađeni iz zajedničkog budžeta, a koje Mugoša, slučajno, nađe vremena i volje da podijeli baš pred izbore. Tako mu se, veli, namjestilo. Nema to veze, objašnjava, s predizbornom kampanjom. Početkom ove sedmice ispred zgrade na Tuškom putu uručio je ključeve 72 nova stana porodicama ,,u stanju socijalne potrebe” i stanarima Kolektivne zgrade na Zabjelu. A biće i za zaposlene u Glavnom gradu kvadrata za stanovanje.

Za izgradnju zgrade sa 95 stanova, glavni grad je uložio 2,883.400 eura.

Voli Mugoša da dijeli stanove. Posebno pred izbore. U međuvremenu – darežljiviji je prema saradnicima koji se nazivaju još i ,,zaslužni građani” – nego prema socijalno ugroženim građanima.

I dalje ne želi da saopštiti imena ,,zaslužnih građana” kojima je proteklih godina dodjeljivao stanove. Na pitanje novinara odgovorio je da nema potrebe da im saopštava imena. ,,Potpuno sam miran, postupali smo po zakonu, a postupaćemo i dalje. Sva dokumenta postoje, a neko ko hoće da licitira s imenima ljudi, neka se time bavi i dalje, to se mene ne dotiče”, kazao je Mugoša.

On je istakao da je na sjednicama Skupštine Glavnog grada već saopštio da postoje adrese svakog objekta, spratnost, broj stana i kvadratura. Pa je arogantno savjetovao ,,onima koje to posebno interesuje i koji su besposleni da zakucaju na ta vrata i provjere da li je nešto urađeno nezakonito”.

Pohvalio se da su ,,desetine i stotine ljudi” dobile stan od kada je stupio na tu funkciju i da će se truditi da tako bude i dalje.

Tek kada je počela da važi nova zakonska obaveza po kojoj nedvosmisleno – javno mora da se objavi spisak oglašavanja ko je dobio koliki stan, Mugoša je obznanio da je turu od 19 stanova podijelio funkcionerima gradske uprave, dok je u tri slučaja opredijelio nepovratna sredstva ,,po osnovu poboljšanja uslova stanovanja”.

Sve što je godinama prije toga dijelio i dalje je tajna za građane i poreske obveznike iako su stanovi kupljeni ili napravljeni upravo iz njihovih džepova. Iz opozicije su nedavno ustvrdili da je za 12 godina vladavine podijelio oko 300 stanova.

A i ta, posljednja dodjela stanova funkcionerima, čiji je spisak objavljen, sporna je jer su kvadrati izreda dodjeljivani i ljudima koji već imaju stanove.

Primjera radi, iako je već vlasnik stana od 84 kvadratna metra, direktoru Uprave lokalnih javnih prihoda Glavnog grada Borivoju Mariću Komisija je dodijelila stan u Bloku devet, površine 47,5 kvadrata. Marić je, prema podacima iz njegovog imovinskog kartona, primao platu u iznosu od 1.094 eura, te dodatnih 1.223 eura mjesečno kao član Savjeta Agencije za civilno vazduhoplovstvo.

Gradskom sekretaru za razvoj preduzetništva Miodragu Pajoviću Komisija je dodijelila na korišćenje stan od 59 kvadrata u okviru DUP-a Unistan, a po osnovu zakupa s mogućnošću kupovine pod povoljnijim uslovima. On je, stoji na sajtu Komisije za sprječavanje sukoba interesa, vlasnik dijela kuće površine 80 kvadratnih metara, a uz to ima i mjesečna primanja u iznosu od 1.039 eura. Na ime njegove supruge upisano je vlasništvo nad kućom površine 62 kvadrata.

Gradskom sekretaru za finansije Miomiru Jakšiću, vjernom Mugošinom kadru još iz vremena kada je vodio Ministarstvo zdravlja a Jakšić Fond zdravstva – komisija je dodijelila 30.000 eura za poboljšanje uslova stanovanja. U njegovom posljednjem imovinskom kartonu piše da je Jakšić vlasnik porodične kuće u Podgorici od 215 kvadrata, placeva u Danilovgradu i na Žabljaku, te kuće na Žabljaku od 63 kvadratna metra. Njegova supruga vlasnica je stana u Budvi od oko 40 kvadrata, dok je Jakšić imao ukupna mjesečna primanja u iznosu od 1.750 eura. Direktor Čistoće Borislav Đuranović od grada je dobio 15.000 eura, iako je pored mjesečne plate od 1.434 eura, vlasnik ,,individualnog stambenog objekta od 110 kvadrata”, te stana u Podgorici površine 36 kvadratnih metara.

Zato što Mugoša uporno skriva spisak stanara svih stanova koje je do ove godine dijelio pokrenut je i spor pred Upravnim sudom. ,,Slučaj stanovi” pokrenut u namjeri da se Glavni grad obaveže da objavi spisak ljudi kojima su dodijeljeni stanovi, obilježili su brojni sudski postupci, te oglašavanje nenadležnim i prebacivanja odgovornosti. Spisak strpljivo čuva Mugoša, tvrdeći da je zadovoljan što je upravo ovu gradsku upravu zapalo da dodjeljuje toliki broj stanova.

Najnoviji zaključak u ovom slučaju, u izvršenju presude Upravnog suda od 5. jula, donio je glavni administrator Glavnog grada Željko Vuković, postupajući po žalbi odbornika Pokreta za promjene Branke Bošnjak, zbog ćutanja uprave, Komisije za rješavanje stambenih potreba lica koje bira ili imenuje Skupština Glavnog grada ili gradonačelnik i drugih lica čiji je rad od posebnog interesa za Glavni grad, kojim se odbacuje njena žalba zbog nenadležnosti. U obrazloženju se navodi da glavni administrator nije nadležan za postupanje u toj “pravnoj stvari” jer je Komisiju osnovala Skupština.

,,Ova odluka jedna je u nizu onih kojima se demonstrira koliko se vlast u Glavnom gradu osilila, koliko ne poštuje sud i čak ismijava sudske instance. Jer su odgovori koje oni dostavljaju, a sve u cilju očuvanja Mugošinih mahinacija u raspodjeli stanova po svaku cijenu, takvo vrzino kolo i njihov cilj je izbjegavanja odgovornosti”, tvrdi Branka Bošnjak.

Ona objašnjava da ovo može da radi samo Mugoša kako bi prikrio sve svoje manipulacije i zloupotrebe oko dodjele stanova ,,zaslužnim građanima”. “Vidjeli smo spisak onih kojima su nedavno dodijeljeni stanovi. Kad je taj objavljeni pun nelogičnosti, kakvi li su tek oni što ih Mugoša krije”, objašnjava Bošnjak koja postavlja pitanje zašto postoji Upravni sud kad Glavni grad ne poštuje njegove presude.

I ovo dijeljenje stanova pred izbore za Branku Bošnjak već je viđeni predizborni marketing. ,,Ponaša se kao da su stanovi čije ključeve vadi iz džepa i dijeli kupljeni od njegove zarade a ne zajedničkog novca svih građana.

Osim ključeva od stanova – Mugoša pokušava i presijecanjem crvenih vrpci, gdje stigne, animirati javnost u ove predizborne dane. Samo jedno mu sreću kvari. Pored svega, Mugoša je na izbornoj listi vladajuće koalicije zauzeo 19. mjesto.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo