Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Partija uzvraća udarac

Objavljeno prije

na

Godina dana je otkako je Pravni fakultet u Podgorici dobio novu upravu i činilo se ušao u mirnije vode, za razliku od vremena kada je dekan bio Ranko Mujović, koje su karakterisale brojne afere i teški incidenti. Posljednjih predizbornih nedjelja ponovo stari vjetrovi na Pravnom. Saradnica u nastavi Slađana Asanović podnijela je protekle nedjelje krivičnu prijavu zbog navodnih prijetnji, vrijeđanja i maltretiranja protiv prodekanke za nastavu Snežane Miladinović i dekana Draga Radulovića. Ranije je saradnica na predmetu Sociologija Lana Burić obavijestila rektora Univerziteta Crne Gore Predraga Miranovića o mobingu koji navodno trpi na Pravnom fakultetu.

Sa fakulteta su uzvratili takođe krivičnim prijavama – dekan i prodekan podnijeli su krivične prijave protiv Vesne Burić, majke bivše saradnice Lane Burić, i Slađane Asanović. Radulović je prijavu protiv Burićeve podnio zbog uvrede, klevete i prijetnje fizičkom likvidacijom upućene njemu i članu njegove porodice, dok je Miladinovićeva prijavila Asanovićevu zbog verbalnog napada.

Iza uprave je stalo i Vijeće Pravnog fakulteta: ,,Vijeće je najoštrije osudilo napade na nastavnika i upravu fakulteta i zaključilo da se ne radi o izolovanim incidentima, već o smišljenom postupanju interesno povezanih pojedinaca”.

Lana Burić i Slađana Asanović, koje su posao dobile za vrijeme Mujovićevog mandata, odlukom Vijeća Pravnog fakulteta ove godine nijesu angažovane za saradnike u nastavi. Vijeće smatra da zbog nezadovoljstva ishodom zakonito sprovedenog postupka izbora saradnika u nastavi, dvije bivše saradnice ne prezaju od najdrastičnijih postupaka.

Na zaključke Vijeća u Vijestima je reagovala Vesna Burić, majka Lane Burić, optužujući dekana Radulovića da daje otkaze mladim i perspektivnim kadrovima, dok je ,,svome sinu omogućio lak put od auto-mehaničara do docenta na istom fakultetu, i to na istom predmetu. Takođe mu je omogućio i dobijanje novog stana, na istom spratu sa takođe novodobijenim očevim stanom”. Burić Radulovića optužuje i za brojne finansijske malverzacije.

Iz uprave Pravnog fakulteta nijesu htjeli da javno komentarišu ove optužbe. Monitoru je u razgovoru sa profesorima rečeno da se radi o unutrašnjem sukobu na fakultetu i da struja koja podržava bivšeg dekana Mujovića, iako je izgubila većinu u Vijeću, poluistinama i zamjenom teza na sve načine pokušava da destabilizuje fakultet.

I dok je Vijeće Pravnog tražilo od Univerziteta da stane u odbranu autonomije i digniteta profesora, iz Rektorata je stigla prijetnja. Javljeno je da je protiv dr Radulovića Upravni odbor Univerziteta pokrenuo postupak, a već sljedeće sedmice moglo bi se desiti da rukovođenje Pravnim fakultetom preuzme rektor dr Predrag Miranović. Razlog – Pravni fakultet je jedina univerzitetska jedinica koja još nije dostavila informacije o finansijama.

Dekan Radulović je najavio da će u propisanom roku dostaviti dokumenta.

Javio se i bivši dekan Mujović. On u Danu tvrdi da su, kada je bio dekan, sva njegova „primanja bila javna, svaki cent je bio izložen javnosti, i ne vidi zašto se ne bi znali prihodi i ostalih zaposlenih”. On navodi da se na Pravnom fakultetu problemi samo gomilaju i da je jedini način za njihovo rješavanje „adekvatna reakcija nadležnih organa UCG”. Zaključuje da ,,ničija nije do zore gorjela”.

Za ovo posljednje Mujoviću treba vjerovati, jer je on jedan od rijetkih DPS-ovaca koji je izgubio funkciju za koju se grčevito borio. Međutim, čudi tvrdnja da je poslovanje fakulteta za njegovog mandata bilo javno, posebno ako se ima u vidu da je nevladin sektor godinama bezuspješno tražio podatke o tome.

Tajna su bili i plate, dok Komisija za utvrđivanje konflikta prošle godine nije objavila podatke da Mujović po raznim osnovama mjesečno prihoduje 6.349 eura, što je ,,približno iznosu primanja koji ostvaruju zajedno Predsjednik države, predsjednik Vlade i predsjednik Skupštine”.

I nakon što je uklonjen s funkcije dekana Mujovića oće para. U junu je objavljeno da mjesečno zarađuje gotovo 4.000 eura, i to za samo jedan predmet na osnovnim studijama, a na specijalističkim studijama i Odsjeku za bezbjednost i kriminalistiku po dva.

Profesori koje je Monitor kontaktirao tvrde da se radi o dvostrukim aršinima i naglašavaju da je Rektorat godinama žmurio na Mujovićeve finansijske malverzacije, a sada za nedjelju dana kašnjenja hoće da uvodi prinudnu upravu.

Podsjećamo da je samo nedjelju dana nakon što je izabran novi dekan Drago Radulović, na fakultet, da ispita poslovanje, stigao prosvjetni inspektor Miomir Anđić. U inspekcijskom nalazu Anđić se bavio gotovo isključivo propustima nove uprave. Nova uprava Pravnog fakulteta optužila je tada Anđića da je ,,selektivno i pristrasno” obavio svoj posao te da je to učinio za račun bivšeg dekana. Radulović je optužio Anđića da je ne samo tolerisao slučajeve u kojima je Mujović kršio zakon, nego da ih je hvalio kao primjere dobrog rada i naglasio da je Anđić mnoge propuste bivše uprave pripisao novoj.

Do zaključaka sličnih Prosvjetnoj inspekciji došlo je i Odjeljenje za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala, koje je prošle godine počelo pretkrivični proces protiv tadašnjeg dekana Mujovića. Dekan se teretio da je navodno falsifikovao ocjene i diplome, putne naloge, isplaćivao fiktivne naknade zaposlenima, te za korupciju. Policija nije uspjela da nađe ništa nezakonito.

Brojne inicijative za Mujovićevu smjenu propadale su prvenstveno zbog ćutanja uprave Univerziteta, iako su nepravilnosti u njegovom radu ipak konstatovali i državni organi, poput Državne revizorske institucije, ali i crnogorski sudovi. No i pored očigledne zaštite vrha njegove partije i Univerziteta, zahvaljujući otporu grupe profesora, Mujović je prije godinu dana morao da napusti tu funkciju.

Monitorovi sagovornici tvrde da se, nakon što je na Pravnom fakultetu vraćena korektna atmosfera, ponovo pokušava uvesti arogancija i bahato ponašanje iz Mujovićevog vremena. Treba li podsjećati da su četiri profesorice Pravnog fakulteta 2010. uputile pismo rektoru Univerziteta u kojem su dekana Mujovića optužile za ,,grubo, omalovažavajuće i diskriminatorsko ponašanje”, te da Mujoviću nije bilo strano ni fizičko razračunavanje sa studentima.

Sagovornici Monitora tvrde da nasilje i dvostruki aršini, koji su sve manje pojedinačni a više sistematski, ugrožavaju suštinu fakulteta i profesiju profesora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo