Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Partija uzvraća udarac

Objavljeno prije

na

Godina dana je otkako je Pravni fakultet u Podgorici dobio novu upravu i činilo se ušao u mirnije vode, za razliku od vremena kada je dekan bio Ranko Mujović, koje su karakterisale brojne afere i teški incidenti. Posljednjih predizbornih nedjelja ponovo stari vjetrovi na Pravnom. Saradnica u nastavi Slađana Asanović podnijela je protekle nedjelje krivičnu prijavu zbog navodnih prijetnji, vrijeđanja i maltretiranja protiv prodekanke za nastavu Snežane Miladinović i dekana Draga Radulovića. Ranije je saradnica na predmetu Sociologija Lana Burić obavijestila rektora Univerziteta Crne Gore Predraga Miranovića o mobingu koji navodno trpi na Pravnom fakultetu.

Sa fakulteta su uzvratili takođe krivičnim prijavama – dekan i prodekan podnijeli su krivične prijave protiv Vesne Burić, majke bivše saradnice Lane Burić, i Slađane Asanović. Radulović je prijavu protiv Burićeve podnio zbog uvrede, klevete i prijetnje fizičkom likvidacijom upućene njemu i članu njegove porodice, dok je Miladinovićeva prijavila Asanovićevu zbog verbalnog napada.

Iza uprave je stalo i Vijeće Pravnog fakulteta: ,,Vijeće je najoštrije osudilo napade na nastavnika i upravu fakulteta i zaključilo da se ne radi o izolovanim incidentima, već o smišljenom postupanju interesno povezanih pojedinaca”.

Lana Burić i Slađana Asanović, koje su posao dobile za vrijeme Mujovićevog mandata, odlukom Vijeća Pravnog fakulteta ove godine nijesu angažovane za saradnike u nastavi. Vijeće smatra da zbog nezadovoljstva ishodom zakonito sprovedenog postupka izbora saradnika u nastavi, dvije bivše saradnice ne prezaju od najdrastičnijih postupaka.

Na zaključke Vijeća u Vijestima je reagovala Vesna Burić, majka Lane Burić, optužujući dekana Radulovića da daje otkaze mladim i perspektivnim kadrovima, dok je ,,svome sinu omogućio lak put od auto-mehaničara do docenta na istom fakultetu, i to na istom predmetu. Takođe mu je omogućio i dobijanje novog stana, na istom spratu sa takođe novodobijenim očevim stanom”. Burić Radulovića optužuje i za brojne finansijske malverzacije.

Iz uprave Pravnog fakulteta nijesu htjeli da javno komentarišu ove optužbe. Monitoru je u razgovoru sa profesorima rečeno da se radi o unutrašnjem sukobu na fakultetu i da struja koja podržava bivšeg dekana Mujovića, iako je izgubila većinu u Vijeću, poluistinama i zamjenom teza na sve načine pokušava da destabilizuje fakultet.

I dok je Vijeće Pravnog tražilo od Univerziteta da stane u odbranu autonomije i digniteta profesora, iz Rektorata je stigla prijetnja. Javljeno je da je protiv dr Radulovića Upravni odbor Univerziteta pokrenuo postupak, a već sljedeće sedmice moglo bi se desiti da rukovođenje Pravnim fakultetom preuzme rektor dr Predrag Miranović. Razlog – Pravni fakultet je jedina univerzitetska jedinica koja još nije dostavila informacije o finansijama.

Dekan Radulović je najavio da će u propisanom roku dostaviti dokumenta.

Javio se i bivši dekan Mujović. On u Danu tvrdi da su, kada je bio dekan, sva njegova „primanja bila javna, svaki cent je bio izložen javnosti, i ne vidi zašto se ne bi znali prihodi i ostalih zaposlenih”. On navodi da se na Pravnom fakultetu problemi samo gomilaju i da je jedini način za njihovo rješavanje „adekvatna reakcija nadležnih organa UCG”. Zaključuje da ,,ničija nije do zore gorjela”.

Za ovo posljednje Mujoviću treba vjerovati, jer je on jedan od rijetkih DPS-ovaca koji je izgubio funkciju za koju se grčevito borio. Međutim, čudi tvrdnja da je poslovanje fakulteta za njegovog mandata bilo javno, posebno ako se ima u vidu da je nevladin sektor godinama bezuspješno tražio podatke o tome.

Tajna su bili i plate, dok Komisija za utvrđivanje konflikta prošle godine nije objavila podatke da Mujović po raznim osnovama mjesečno prihoduje 6.349 eura, što je ,,približno iznosu primanja koji ostvaruju zajedno Predsjednik države, predsjednik Vlade i predsjednik Skupštine”.

I nakon što je uklonjen s funkcije dekana Mujovića oće para. U junu je objavljeno da mjesečno zarađuje gotovo 4.000 eura, i to za samo jedan predmet na osnovnim studijama, a na specijalističkim studijama i Odsjeku za bezbjednost i kriminalistiku po dva.

Profesori koje je Monitor kontaktirao tvrde da se radi o dvostrukim aršinima i naglašavaju da je Rektorat godinama žmurio na Mujovićeve finansijske malverzacije, a sada za nedjelju dana kašnjenja hoće da uvodi prinudnu upravu.

Podsjećamo da je samo nedjelju dana nakon što je izabran novi dekan Drago Radulović, na fakultet, da ispita poslovanje, stigao prosvjetni inspektor Miomir Anđić. U inspekcijskom nalazu Anđić se bavio gotovo isključivo propustima nove uprave. Nova uprava Pravnog fakulteta optužila je tada Anđića da je ,,selektivno i pristrasno” obavio svoj posao te da je to učinio za račun bivšeg dekana. Radulović je optužio Anđića da je ne samo tolerisao slučajeve u kojima je Mujović kršio zakon, nego da ih je hvalio kao primjere dobrog rada i naglasio da je Anđić mnoge propuste bivše uprave pripisao novoj.

Do zaključaka sličnih Prosvjetnoj inspekciji došlo je i Odjeljenje za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala, koje je prošle godine počelo pretkrivični proces protiv tadašnjeg dekana Mujovića. Dekan se teretio da je navodno falsifikovao ocjene i diplome, putne naloge, isplaćivao fiktivne naknade zaposlenima, te za korupciju. Policija nije uspjela da nađe ništa nezakonito.

Brojne inicijative za Mujovićevu smjenu propadale su prvenstveno zbog ćutanja uprave Univerziteta, iako su nepravilnosti u njegovom radu ipak konstatovali i državni organi, poput Državne revizorske institucije, ali i crnogorski sudovi. No i pored očigledne zaštite vrha njegove partije i Univerziteta, zahvaljujući otporu grupe profesora, Mujović je prije godinu dana morao da napusti tu funkciju.

Monitorovi sagovornici tvrde da se, nakon što je na Pravnom fakultetu vraćena korektna atmosfera, ponovo pokušava uvesti arogancija i bahato ponašanje iz Mujovićevog vremena. Treba li podsjećati da su četiri profesorice Pravnog fakulteta 2010. uputile pismo rektoru Univerziteta u kojem su dekana Mujovića optužile za ,,grubo, omalovažavajuće i diskriminatorsko ponašanje”, te da Mujoviću nije bilo strano ni fizičko razračunavanje sa studentima.

Sagovornici Monitora tvrde da nasilje i dvostruki aršini, koji su sve manje pojedinačni a više sistematski, ugrožavaju suštinu fakulteta i profesiju profesora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo