Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Partija uzvraća udarac

Objavljeno prije

na

Godina dana je otkako je Pravni fakultet u Podgorici dobio novu upravu i činilo se ušao u mirnije vode, za razliku od vremena kada je dekan bio Ranko Mujović, koje su karakterisale brojne afere i teški incidenti. Posljednjih predizbornih nedjelja ponovo stari vjetrovi na Pravnom. Saradnica u nastavi Slađana Asanović podnijela je protekle nedjelje krivičnu prijavu zbog navodnih prijetnji, vrijeđanja i maltretiranja protiv prodekanke za nastavu Snežane Miladinović i dekana Draga Radulovića. Ranije je saradnica na predmetu Sociologija Lana Burić obavijestila rektora Univerziteta Crne Gore Predraga Miranovića o mobingu koji navodno trpi na Pravnom fakultetu.

Sa fakulteta su uzvratili takođe krivičnim prijavama – dekan i prodekan podnijeli su krivične prijave protiv Vesne Burić, majke bivše saradnice Lane Burić, i Slađane Asanović. Radulović je prijavu protiv Burićeve podnio zbog uvrede, klevete i prijetnje fizičkom likvidacijom upućene njemu i članu njegove porodice, dok je Miladinovićeva prijavila Asanovićevu zbog verbalnog napada.

Iza uprave je stalo i Vijeće Pravnog fakulteta: ,,Vijeće je najoštrije osudilo napade na nastavnika i upravu fakulteta i zaključilo da se ne radi o izolovanim incidentima, već o smišljenom postupanju interesno povezanih pojedinaca”.

Lana Burić i Slađana Asanović, koje su posao dobile za vrijeme Mujovićevog mandata, odlukom Vijeća Pravnog fakulteta ove godine nijesu angažovane za saradnike u nastavi. Vijeće smatra da zbog nezadovoljstva ishodom zakonito sprovedenog postupka izbora saradnika u nastavi, dvije bivše saradnice ne prezaju od najdrastičnijih postupaka.

Na zaključke Vijeća u Vijestima je reagovala Vesna Burić, majka Lane Burić, optužujući dekana Radulovića da daje otkaze mladim i perspektivnim kadrovima, dok je ,,svome sinu omogućio lak put od auto-mehaničara do docenta na istom fakultetu, i to na istom predmetu. Takođe mu je omogućio i dobijanje novog stana, na istom spratu sa takođe novodobijenim očevim stanom”. Burić Radulovića optužuje i za brojne finansijske malverzacije.

Iz uprave Pravnog fakulteta nijesu htjeli da javno komentarišu ove optužbe. Monitoru je u razgovoru sa profesorima rečeno da se radi o unutrašnjem sukobu na fakultetu i da struja koja podržava bivšeg dekana Mujovića, iako je izgubila većinu u Vijeću, poluistinama i zamjenom teza na sve načine pokušava da destabilizuje fakultet.

I dok je Vijeće Pravnog tražilo od Univerziteta da stane u odbranu autonomije i digniteta profesora, iz Rektorata je stigla prijetnja. Javljeno je da je protiv dr Radulovića Upravni odbor Univerziteta pokrenuo postupak, a već sljedeće sedmice moglo bi se desiti da rukovođenje Pravnim fakultetom preuzme rektor dr Predrag Miranović. Razlog – Pravni fakultet je jedina univerzitetska jedinica koja još nije dostavila informacije o finansijama.

Dekan Radulović je najavio da će u propisanom roku dostaviti dokumenta.

Javio se i bivši dekan Mujović. On u Danu tvrdi da su, kada je bio dekan, sva njegova „primanja bila javna, svaki cent je bio izložen javnosti, i ne vidi zašto se ne bi znali prihodi i ostalih zaposlenih”. On navodi da se na Pravnom fakultetu problemi samo gomilaju i da je jedini način za njihovo rješavanje „adekvatna reakcija nadležnih organa UCG”. Zaključuje da ,,ničija nije do zore gorjela”.

Za ovo posljednje Mujoviću treba vjerovati, jer je on jedan od rijetkih DPS-ovaca koji je izgubio funkciju za koju se grčevito borio. Međutim, čudi tvrdnja da je poslovanje fakulteta za njegovog mandata bilo javno, posebno ako se ima u vidu da je nevladin sektor godinama bezuspješno tražio podatke o tome.

Tajna su bili i plate, dok Komisija za utvrđivanje konflikta prošle godine nije objavila podatke da Mujović po raznim osnovama mjesečno prihoduje 6.349 eura, što je ,,približno iznosu primanja koji ostvaruju zajedno Predsjednik države, predsjednik Vlade i predsjednik Skupštine”.

I nakon što je uklonjen s funkcije dekana Mujovića oće para. U junu je objavljeno da mjesečno zarađuje gotovo 4.000 eura, i to za samo jedan predmet na osnovnim studijama, a na specijalističkim studijama i Odsjeku za bezbjednost i kriminalistiku po dva.

Profesori koje je Monitor kontaktirao tvrde da se radi o dvostrukim aršinima i naglašavaju da je Rektorat godinama žmurio na Mujovićeve finansijske malverzacije, a sada za nedjelju dana kašnjenja hoće da uvodi prinudnu upravu.

Podsjećamo da je samo nedjelju dana nakon što je izabran novi dekan Drago Radulović, na fakultet, da ispita poslovanje, stigao prosvjetni inspektor Miomir Anđić. U inspekcijskom nalazu Anđić se bavio gotovo isključivo propustima nove uprave. Nova uprava Pravnog fakulteta optužila je tada Anđića da je ,,selektivno i pristrasno” obavio svoj posao te da je to učinio za račun bivšeg dekana. Radulović je optužio Anđića da je ne samo tolerisao slučajeve u kojima je Mujović kršio zakon, nego da ih je hvalio kao primjere dobrog rada i naglasio da je Anđić mnoge propuste bivše uprave pripisao novoj.

Do zaključaka sličnih Prosvjetnoj inspekciji došlo je i Odjeljenje za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala, koje je prošle godine počelo pretkrivični proces protiv tadašnjeg dekana Mujovića. Dekan se teretio da je navodno falsifikovao ocjene i diplome, putne naloge, isplaćivao fiktivne naknade zaposlenima, te za korupciju. Policija nije uspjela da nađe ništa nezakonito.

Brojne inicijative za Mujovićevu smjenu propadale su prvenstveno zbog ćutanja uprave Univerziteta, iako su nepravilnosti u njegovom radu ipak konstatovali i državni organi, poput Državne revizorske institucije, ali i crnogorski sudovi. No i pored očigledne zaštite vrha njegove partije i Univerziteta, zahvaljujući otporu grupe profesora, Mujović je prije godinu dana morao da napusti tu funkciju.

Monitorovi sagovornici tvrde da se, nakon što je na Pravnom fakultetu vraćena korektna atmosfera, ponovo pokušava uvesti arogancija i bahato ponašanje iz Mujovićevog vremena. Treba li podsjećati da su četiri profesorice Pravnog fakulteta 2010. uputile pismo rektoru Univerziteta u kojem su dekana Mujovića optužile za ,,grubo, omalovažavajuće i diskriminatorsko ponašanje”, te da Mujoviću nije bilo strano ni fizičko razračunavanje sa studentima.

Sagovornici Monitora tvrde da nasilje i dvostruki aršini, koji su sve manje pojedinačni a više sistematski, ugrožavaju suštinu fakulteta i profesiju profesora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo