Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Znaće oni kako

Objavljeno prije

na

Dugoočekivani izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) o poslovanju RTCG tokom 2010. godine konačno je dospio u javnost, potvrdivši optužbe da je menadžment te kuće poslovao nezakonito i neracionalno trošio novac, sa većim gubicima od prikazanih. RTCG je jedan od rijetkih u novijoj istoriji Crne Gore koja je zbog nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju dobila ,,negativno mišljenje” DRI.

Zbog ,,nesavjesnog trošenja” nedavno je smijenjen direktor RTCG Branko Vojičić. Prethodno je Savjet odbio da usvoji finansijski izvještaj RTCG, zbog neslaganja sa načinom na koji je menadžment trošio sredstva. Jedan dio članova Savjeta tada nije glasao za smjenu Vojičića uz obrazloženje da treba sačekati izvještaj DRI. Vojičić je podnio tužbu sudu, tvrdeći da je nezakonito smijenjen, i da je poslovao u skladu sa zakonom.

Izvještaj DRI o poslovanju RTCG za 2010. godinu kaže drugačije. Iz tog se dokumenta jasno vidi da je RTCG u haosu – od nezakonitih ugovora o radu vrha menadžmenta i isplaćivanja zarada i varijabila bez jasno utvrđenih kriterijuma, do nepotpunih finansijskih izvještaja koji ne prikazuju tačno dugovanja i imovinu te kuće i velikih dugova.

DRI u svom izvještaju podsjeća da je Vlada Crne Gore 2009. godine, nakon što je Televizija vraćena na budžetsko finansiranje, otpisala dugove RTCG od preko 16 miliona eura. Bez obzira, konstatuje se, RTCG je nastavila da posluje sa gubitkom. Za tri godine RTCG je iz budžeta finansirana sa blizu 39 miliona eura, navodi se u izvještaju, dok je za isto to vrijeme ostvarila nešto oko sedam i po miliona eura sopstvenih prihoda.

Prema finansijskom izvještaju, RTCG je poslovala sa 1, 2 miliona eura gubitka tokom 2010. godine. DRI u svom izvještaju navodi da je dug veći i da nije uračunato kreditno zaduženje iznosu od 858 hiljada eura ,,što dovodi u pitanje tačnost iskaza po Bilansu stanja i Bilansu novčanih tokova”.

Član Savjeta Goran Đurović za Monitor ocjenjuje da je dug RTCG trenutno još veći. U izvještaju DRI nema dugova koji su kasnije napravljeni, kako što je dug od 900 hiljada eura prema Radio-difuznom centru u iznosu od 900 hiljada eura. ,,Nema ni 293 hiljade koje nijesu evidentirane i uplaćene na osnovu nalaza inspekcije Poreske uprave”, kaže Đurović. Dio Savjeta koji je smijenio Vojičića ranije je ukazao da je dug RTCG za 2010. godinu veći od prikazanog, da je u međuvremenu porastao i da trenutno prelazi više miliona eura.

Izvještaj pokazuje i da su ugovori o radu vrha menadžmenta nezakoniti, da je kolektivni ugovor nezakonit i da su dodaci na zarade dijeljeni bez jasno utvrđenih kriterijuma. Nezavisni revizor je ranije konstatovano da je najuži menadžment te kuće primao zarade od preko 200 hiljada eura godišnje. ,,Ugovori o radu generalnog direktora, direktora Televizije, Radija, zajedničkih tehničko-tehnoloških i opštih poslova i markentinga nijesu u skladu sa Zakonom o radu”, navodi se u izvještaju. Đurović za Monitor kaže da bi to moglo da znači da Vojičić neće dobiti dogovorenu otpremninu od oko 70 hiljada eura.

Slavko Šepić, v.d generalnog direktora RTCG pohvalio se podatkom da je da proteklog mjeseca smanjio gubitke za oko 80 hiljada eura. Neki od zaposlenih u Televiziji smatraju da su te uštede napravljene na uštrb programa, u koji je i ranije rukovodstvo ulagalo tek 20 odsto ukupnih prihoda RTCG. Šepić je smijenio Miodraga Vučinića, direktora opštih poslova RTCG. Vučinić je navodno smijenjen jer je Vojičiću ,,pomogao” u poslovanju sa gubicima.

Iako je nakon smjene Vojičića u prvi plan stavljena neracionalna potrošnja u toj kući, to nije najveći problem javnog servisa. Nikada nije ozbiljno razmotren održivi model finansiranja RTCG koji bi donio stabilnost i nezavisnost javnog servisa, zbog čega je između ostalog odavno onemogućeno da se RTCG razvija i transformiše u servis građana. Model finansiranja preko pretplate, što je i najčešći model koji koriste javni servisi, nije zaživio. To je vrh vlasti iskoristio da RTCG vrati na državni budžet, onemogućivši joj tako da zaista krene putem profesionalizacije na uštrb zaštite političkih interesa. Prethodno je pokušaj pretvaranja RTCG iz državne televizije u javni servis vlast osujetila tako što je ozakonila da parlament, odnosno političke partije, direktno bira članove Savjeta, najvećeg upravljačkog tijela RTCG.

Monitor je više puta podsjećao da smjena Branka Vojičića neće sama po sebi označiti ozdravljenje RTCG i njenu transformaciju u javni servis.

Na kraju, povećanje medijskih sloboda i profesionalno izvještavanje ni ne pominju se više kao problem RTCG. Vojičić nije smijenjen zbog kvaliteta programa, a njegovi najuži saradnici ostali su na istim pozicijama.

Smjena Vojičića otuda može biti dobra prilika da novi medijski specijalac zaradi dobru platu. Prilikom izbora novog direktora, vidjećemo ko je stvarno smijenio Vojičića, oni koji su ga iza zavjese postavili ili oni u Savjetu koji žele istinske promjene.

Konkurs za generalnog direktora RTCG je raspisan, ali kako saznajemo, još nema dostavljenih kandidatura. U početku se pominjalo nekoliko potencijalnih kandidata – Srđan Kusovc, Darko Šuković, nekadašnji ministar turizma Predrag Nenezić. Sada se sve češće može čuti da je gotovo izvjesna kandidatura – Rada Vojvodića, direktor Televizije In.

Vojvodić je stari kadar državne televizije. Bio je urednik Trećeg kanala u vrijeme kada je RTCG vodio Goran Sito Rakočević, kum bivšeg premijera Mila Đukanovića, kada su u RTCG napravljeni milionski gubici i stvoren ogroman višak zaposlenih. ,,Dobro znate da je Rade Vojvodić 2002. godine opustošio našu kuću, kadrovski, tehnički i finansijski”, prokomentarisao je mogući dolazak Vojvodića na čelo RTCG Branko Vojičić, nakon što je smijenjen.

Vojvodić će ostati upamćen po tome što se njegovo ime nedavno našlo među finansijerima DPS-a, što je on demantovao. Iz DPS-a ga se, međutim, nijesu odrekli. Saopštili su da na spisku nemaju drugog Rada Vojvodića.

Vojvodić je nakon otvaranja TV IN demantovao da DPS ima ikakve veze sa tom televizijom. Iza TV IN zvanično stoji slovenačka Državna založba, ali je bilo tvrdnji da je stvarni vlasnik Stanko Subotić. To je nedavno i javno ustrvdio Ratko Knežević, bivši bliski saradnik Mila Đukanovića. TV IN je nedavno emitovala intervjuu sa Subotićem, licem sa Interpolove potjernice bez kritičkog odnosa prema Subotiću i informacijama koje on plasira, nakon čega su iz opozicije optužili TV IN da je stala na stranu organizovanog kriminala.

Vojvodića za mjesto direktora RTCG preporučuje i to što zna da se svrsta. On je, sa još nekolicinom svrstanih medijskih stručnjaka, nedavno odbio da prisustvuje skupu o medijima u Briselu zbog izbora panelista na tom skupu – predstavnika Vijesti i Monitora. Dolazak predstavnika Vijesti i Monitora, pravdali su se – „podstiče tabloidno novinarstvo”. Tabloidno novinarstvo je termin koji je prvi upotrijebio bivši premijer Milo Đukanović u govorima protiv medija koji su kritički nastrojeni prema režimu i njegovom načinu vladanja. Nakon toga su ga zdušno počeli koristiti predstavnici režimskih medija. Kao znak raspoznavanja, valjda.

Vlast RTCG neće propustiti lako. Ovakvi njima trebaju. Građani takođe znaju, izbor je prost – ili ovakvi isprobani kadrovi ili Javni servis. Oboje ne može.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo