Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Znaće oni kako

Objavljeno prije

na

Dugoočekivani izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) o poslovanju RTCG tokom 2010. godine konačno je dospio u javnost, potvrdivši optužbe da je menadžment te kuće poslovao nezakonito i neracionalno trošio novac, sa većim gubicima od prikazanih. RTCG je jedan od rijetkih u novijoj istoriji Crne Gore koja je zbog nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju dobila ,,negativno mišljenje” DRI.

Zbog ,,nesavjesnog trošenja” nedavno je smijenjen direktor RTCG Branko Vojičić. Prethodno je Savjet odbio da usvoji finansijski izvještaj RTCG, zbog neslaganja sa načinom na koji je menadžment trošio sredstva. Jedan dio članova Savjeta tada nije glasao za smjenu Vojičića uz obrazloženje da treba sačekati izvještaj DRI. Vojičić je podnio tužbu sudu, tvrdeći da je nezakonito smijenjen, i da je poslovao u skladu sa zakonom.

Izvještaj DRI o poslovanju RTCG za 2010. godinu kaže drugačije. Iz tog se dokumenta jasno vidi da je RTCG u haosu – od nezakonitih ugovora o radu vrha menadžmenta i isplaćivanja zarada i varijabila bez jasno utvrđenih kriterijuma, do nepotpunih finansijskih izvještaja koji ne prikazuju tačno dugovanja i imovinu te kuće i velikih dugova.

DRI u svom izvještaju podsjeća da je Vlada Crne Gore 2009. godine, nakon što je Televizija vraćena na budžetsko finansiranje, otpisala dugove RTCG od preko 16 miliona eura. Bez obzira, konstatuje se, RTCG je nastavila da posluje sa gubitkom. Za tri godine RTCG je iz budžeta finansirana sa blizu 39 miliona eura, navodi se u izvještaju, dok je za isto to vrijeme ostvarila nešto oko sedam i po miliona eura sopstvenih prihoda.

Prema finansijskom izvještaju, RTCG je poslovala sa 1, 2 miliona eura gubitka tokom 2010. godine. DRI u svom izvještaju navodi da je dug veći i da nije uračunato kreditno zaduženje iznosu od 858 hiljada eura ,,što dovodi u pitanje tačnost iskaza po Bilansu stanja i Bilansu novčanih tokova”.

Član Savjeta Goran Đurović za Monitor ocjenjuje da je dug RTCG trenutno još veći. U izvještaju DRI nema dugova koji su kasnije napravljeni, kako što je dug od 900 hiljada eura prema Radio-difuznom centru u iznosu od 900 hiljada eura. ,,Nema ni 293 hiljade koje nijesu evidentirane i uplaćene na osnovu nalaza inspekcije Poreske uprave”, kaže Đurović. Dio Savjeta koji je smijenio Vojičića ranije je ukazao da je dug RTCG za 2010. godinu veći od prikazanog, da je u međuvremenu porastao i da trenutno prelazi više miliona eura.

Izvještaj pokazuje i da su ugovori o radu vrha menadžmenta nezakoniti, da je kolektivni ugovor nezakonit i da su dodaci na zarade dijeljeni bez jasno utvrđenih kriterijuma. Nezavisni revizor je ranije konstatovano da je najuži menadžment te kuće primao zarade od preko 200 hiljada eura godišnje. ,,Ugovori o radu generalnog direktora, direktora Televizije, Radija, zajedničkih tehničko-tehnoloških i opštih poslova i markentinga nijesu u skladu sa Zakonom o radu”, navodi se u izvještaju. Đurović za Monitor kaže da bi to moglo da znači da Vojičić neće dobiti dogovorenu otpremninu od oko 70 hiljada eura.

Slavko Šepić, v.d generalnog direktora RTCG pohvalio se podatkom da je da proteklog mjeseca smanjio gubitke za oko 80 hiljada eura. Neki od zaposlenih u Televiziji smatraju da su te uštede napravljene na uštrb programa, u koji je i ranije rukovodstvo ulagalo tek 20 odsto ukupnih prihoda RTCG. Šepić je smijenio Miodraga Vučinića, direktora opštih poslova RTCG. Vučinić je navodno smijenjen jer je Vojičiću ,,pomogao” u poslovanju sa gubicima.

Iako je nakon smjene Vojičića u prvi plan stavljena neracionalna potrošnja u toj kući, to nije najveći problem javnog servisa. Nikada nije ozbiljno razmotren održivi model finansiranja RTCG koji bi donio stabilnost i nezavisnost javnog servisa, zbog čega je između ostalog odavno onemogućeno da se RTCG razvija i transformiše u servis građana. Model finansiranja preko pretplate, što je i najčešći model koji koriste javni servisi, nije zaživio. To je vrh vlasti iskoristio da RTCG vrati na državni budžet, onemogućivši joj tako da zaista krene putem profesionalizacije na uštrb zaštite političkih interesa. Prethodno je pokušaj pretvaranja RTCG iz državne televizije u javni servis vlast osujetila tako što je ozakonila da parlament, odnosno političke partije, direktno bira članove Savjeta, najvećeg upravljačkog tijela RTCG.

Monitor je više puta podsjećao da smjena Branka Vojičića neće sama po sebi označiti ozdravljenje RTCG i njenu transformaciju u javni servis.

Na kraju, povećanje medijskih sloboda i profesionalno izvještavanje ni ne pominju se više kao problem RTCG. Vojičić nije smijenjen zbog kvaliteta programa, a njegovi najuži saradnici ostali su na istim pozicijama.

Smjena Vojičića otuda može biti dobra prilika da novi medijski specijalac zaradi dobru platu. Prilikom izbora novog direktora, vidjećemo ko je stvarno smijenio Vojičića, oni koji su ga iza zavjese postavili ili oni u Savjetu koji žele istinske promjene.

Konkurs za generalnog direktora RTCG je raspisan, ali kako saznajemo, još nema dostavljenih kandidatura. U početku se pominjalo nekoliko potencijalnih kandidata – Srđan Kusovc, Darko Šuković, nekadašnji ministar turizma Predrag Nenezić. Sada se sve češće može čuti da je gotovo izvjesna kandidatura – Rada Vojvodića, direktor Televizije In.

Vojvodić je stari kadar državne televizije. Bio je urednik Trećeg kanala u vrijeme kada je RTCG vodio Goran Sito Rakočević, kum bivšeg premijera Mila Đukanovića, kada su u RTCG napravljeni milionski gubici i stvoren ogroman višak zaposlenih. ,,Dobro znate da je Rade Vojvodić 2002. godine opustošio našu kuću, kadrovski, tehnički i finansijski”, prokomentarisao je mogući dolazak Vojvodića na čelo RTCG Branko Vojičić, nakon što je smijenjen.

Vojvodić će ostati upamćen po tome što se njegovo ime nedavno našlo među finansijerima DPS-a, što je on demantovao. Iz DPS-a ga se, međutim, nijesu odrekli. Saopštili su da na spisku nemaju drugog Rada Vojvodića.

Vojvodić je nakon otvaranja TV IN demantovao da DPS ima ikakve veze sa tom televizijom. Iza TV IN zvanično stoji slovenačka Državna založba, ali je bilo tvrdnji da je stvarni vlasnik Stanko Subotić. To je nedavno i javno ustrvdio Ratko Knežević, bivši bliski saradnik Mila Đukanovića. TV IN je nedavno emitovala intervjuu sa Subotićem, licem sa Interpolove potjernice bez kritičkog odnosa prema Subotiću i informacijama koje on plasira, nakon čega su iz opozicije optužili TV IN da je stala na stranu organizovanog kriminala.

Vojvodića za mjesto direktora RTCG preporučuje i to što zna da se svrsta. On je, sa još nekolicinom svrstanih medijskih stručnjaka, nedavno odbio da prisustvuje skupu o medijima u Briselu zbog izbora panelista na tom skupu – predstavnika Vijesti i Monitora. Dolazak predstavnika Vijesti i Monitora, pravdali su se – „podstiče tabloidno novinarstvo”. Tabloidno novinarstvo je termin koji je prvi upotrijebio bivši premijer Milo Đukanović u govorima protiv medija koji su kritički nastrojeni prema režimu i njegovom načinu vladanja. Nakon toga su ga zdušno počeli koristiti predstavnici režimskih medija. Kao znak raspoznavanja, valjda.

Vlast RTCG neće propustiti lako. Ovakvi njima trebaju. Građani takođe znaju, izbor je prost – ili ovakvi isprobani kadrovi ili Javni servis. Oboje ne može.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

SLUČAJ BATA CAREVIĆA: Sudstvo je golo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo je dugo žmurilo na slučaj Krimovice. Prenulo se tek u avgustu 2022. kada je Tužilaštvo u Kotoru pokrenulo postupak protiv Carevića zbog krivičnog djela uzurpacija državne imovine dok su se njegov sin Milan i porodična kompanija Carinvest teretili za uzurpaciju i gradnju bez dozvole

Osnovni sud u Kotoru oslobodio je nekadašnjeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića optužbi da je protivpravno uzurpirao preko pola miliona kvadrata državnog zemljišta, u selu Krimovica iznad Budve. Sudija kotorskog Osnovnog suda Veljko Bulatović osudio je za uzurpaciju Carevićevog sina Milana na pola godine kućnog zatvora, a njihovu kompaniju Carinvest kaznio sa 100.000 eura. Sudskom odlukom će tako Carevići otetu državnu zemlju platiti 16 centi, dok se u isto vrijeme na toj lokaciji kvadrat prodaje i do 140 eura.

U međuvremenu, za skoro deceniju otkako su uzurpirali 612.000 kvadratnih metara državnog zemljišta, Carevići su ga ,,priveli namjeni” pa su na njemu bespravno izgradili preko 6.000 kvadrata stambeno- poslovnih objekata. Na zvaničnom sajtu kompanije Carević reklamira se etno kompleks na Krimovici koji sadrži vile sa bazenima, restorane, farme, objekte za uzgoj domaćih životinja, zasade maslina, pogone za proizvodnju hrane.

Sumnje da je u Krimovici došlo do uzurpacije državnog zemljišta od strane Carevića prvi put je u februaru 2020. objavila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Iz MANS-a su i tada isticali da Careviću koji je bio funkcioner Demokrtskog fronta (DF) nije smetalo što je od početka uzurpacije pa i poslije toga na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS).  MANS je i tada tvrdio da Carević nije mogo uzurpirati zemljište bez znanja države, optužujući tadašnje Ministarstvo poljoprivrede da je ,,uradilo sve kako bi legalizovalo” Carevićev kompleks.

Iako su svi objekti na uzurpiranom zemljištu izgrađeni bez građevinske i upotrebne dozvole, to nije smetalo da država za vrijeme DPS vladavine pomogne ovaj projekat kroz subvencije i kredite koji su odobravani preko Investiciono-razvojnog fonda (IRF). Iz MANS-a  su upozoravali i da su  državni organi imali punu informaciju o onome što se dešava na državnom zemljištu, jer je svaki od nelegalno podignutih objekata uredno registrovan u kotorskom katastru i upisan kao vlasništvo kompanije Carinvest.

Marko Carević je sve optužbe negirao uz tvrdnje da je u pitanju ,,stoprocentna neistina” i pokušaj da se on lično i politički diskredituje. Politički je Careviću dobro išlo jer je 2019. došao na čelo Opštine Budva. Na toj funkciji je sa prekidima ostao do početka 2022. u dva mandata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE STRAHINJE KOPRIVICE, SINA DUGOGODIŠNJEG POLICIJSKOG FUNKCIONERA DUŠKA KOPRIVICE: Neobične veze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema ranije prikupljenim dokazima, Strahinja i njegov otac Duško bili su na spisku za likvidaciju kriminalnih grupa koje sarađuju sa škaljarskim kriminalnim klanom. Sada je mlađi Koprivica uhapšen pod sumnjom da je vodio kriminalnu grupu koja je poslovala sa visokopozicioniranim članom škaljarskog klana Igorom Krstovićem

 

Strahinja Koprivica iz Nikšića, sin dugogodišnjeg policijskog funkcionera u penziji Duška Koprivice, uhapšen je u akciji koju su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva izveli pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja. Osim njega, uhapšeni još Blažo Đurković, Nikola Vukotić i Marinko Koprivica, a naredbom o sprovođenju istrage obuhvaćen je i visokorangirani pripadnik kriminalnog škaljarskog klana, Igor Krstović, koji je odranije u pritvoru.

Strahinju Koprivicu tužilaštvo tereti da je  organizovao kriminalnu grupu koja je u države Evropske unije švercovala veće količine droge i cigareta.

Koprivica je, prema dokazima istražitelja, od Krstovića navodno kupovao drogu koju je švercovao u zemlje Evropske unije. Iz skaj komunikacije koju su objavili mediji, a koje Specijalno državno tužilaštvo smatra dokazom, proizilazi da je kriminalna grupa Strahinje Koprivice jednom sedmično prebacivala cigarete preko granice.

Komunikaciju o švercu uhapšeni Koprivica, koji je na kriptovanoj aplikaciji koristio nadimak Princip, vodio je 23. juna 2020. godine. Tokom te prepiske on objašnjava uhapšenom pripadniku policijskog kartela Vladimiru Bajčeti od kada Koprivice “rade” cigarete, koliki procenat uzimaju, kome ih predaju preko granice sa Bosnom i Hercegovinom, ali i koga su izbacili iz posla.

Iz iste komunikacije proizilazi da su cigarete koje je Koprivica krijumčario preko crnogorske granice, osim u Italiji i Hrvatskoj, završavale u Trebinju, Sarajevu i Banjaluci.

Nikšićanin koji je na Skaj aplikaciji koristio  nadimak Zigi 29, objašnjavao je pripadniku takozvanog policijskog narko-kartela da Koprivica krijumčarene duvanske proizvode u Trebinju predaje Radomiru Ninkoviću, zvanom Rašo Letva, koji je na Skaju pisao sakriven iza nadimka Toti.

“Brate, sve sam do sad bio s njim, svašta mi je nešto pričao. Njegovo to ide za Banja Luku, za Sarajevo. Tamo je 30 eura veća cijena, razumiješ… Letvi daju Duško i Željko Lazović 200 kartona nedjeljno, daje mu on (Koprivica) 400 kartona…on ima svojih 100 kartona. Nedeljno mu to ide. Njemu šleper nedeljno ide, četiri šlepera mjesečno on uzima samo od ovih ođe”, stoji u prepisci.

Ime Strahinje Koprivice nije nepoznato crnogorskoj javnosti i istražiteljima. On je 2018. godine pred nadležnim organima saslušan u svojstvu svjedoka u postupku koji je tada pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo protiv tri kriminalne grupe koje su predvodili Nikšićanin Ranko Radulović, Kotoranin Igor Vukotić i albanski državljanin Erogen Brajović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PODIGNUTA OPTUŽNICA POTIV MILIVOJA KATNIĆA I ZORANA LAZOVIĆA: Iz vrha sistema na optuženičku klupu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi se da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe

 

 

Za nepunih 20 dana crnogorska javnost će imati priliku da čuje šta bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović imaju da kažu na optužbe koje je specijalni tužilac Miloš Šoškić napisao i opisao u svoj tužilačkom aktu. Naime, za 8.novembar je, u podgoričkom Višem sudu, zakazana kontrola optužnice protiv nekadašnjih čelnika tužilaštva i policije.

Tužilac Šoškić je, uz optužnicu, zatražio da se Katniću i Lazoviću produži pritvor, što je sud dan kasnije prihvatio, uz ocjenu da bi dvojica optuženika mogli pobjeći ukoliko im se ukine pritvor, ali i zbog navodne mogućnosti da Katnić ponovi krivično djelo koje mu se stavlja na teret – zloupotreba službenog položaja. Nijesu objasnili kako bi to uradio, budući da Katnić godinama nije tužilac već penzioner. Lazoviću, koji je označen kao organizator ove kriminalne grupe, pritvor je produžen i zbog „posebno teškog djela“ koje mu se stavlja na teret. Ni za ovakav stav javnost nije dobila detaljnije obrazloženje.

Nije se tužilac Šoškić samo potrudio da u zakonom predviđenom roku napiše svoj optužni akt, što je prilično neuobičajeno za ovdašnje prilike, već su se iz SDT-a potrudili i da detaljno opišu za šta se sve terete Lazović i Katnić. Tako se u saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe.

Objašnjava se da je Lazovićeva kriminalna grupa, navodno, sarađivala sa kriminalnom organizacijom koju je predvodio Radoje Zvicer (kavački klan). „I imala za cilj vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža, i to nepreduzimanjem krivičnog gonjenja prema istaknutim članovima te i svoje kriminalne organizacije, a radi sticanja nezakonite dobiti i moći, a postojao je uticaj dijela kriminalne organizacije na izvršnu vlast – Upravu policije Crne Gore i druge važne društvene činioce – Specijalno državno tužilaštvo“, piše u saopštenju. Prema ocjeni specijalnog tužioca Šoškića, iz dokaza prikupljenih u prethodnom postupku, postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, u decembru 2020.godine, kao pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavio korist srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, pripadnicima kriminalne organizacije Radoja Zvicera. „Na način što je, na zahtjev R.Z., koji mu je prenio njegov sin, optuženi P.L., obezbijedio da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost, a što su V.B. i M.M. iskoristili, jer su, tokom januara, boravili u Crnoj Gori, kod R.Z., organizatora svoje kriminalne organizacije“, piše u saopštenju.

Tvrdi se i da su Belivuk i Miljković ostvarivali i neposredan susret i ručak sa okrivljenim Lazovićem, koji je potom, zajedno sa Katnićem, a u cilju prikrivanja izvršenog krivičnog djela, u javnim nastupima, obmanjivao javnost da su ta lica u Crnu Goru ušla na zahtjev policije Republike Srbije i da su prema njima Uprava policije Crne Gore i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje, u skladu sa zakonom. U opširnom saopštenju navodi se i da postoji osnovana sumnja da su okrivljeni Zoran Lazović i Milivoje Katnić, u decembru 2020. godine, zajednički, protivpravnim iskorišćavanjem svojih službenih položaja i ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti, pribavili korist Dušku Roganoviću, istaknutom članu Zvicerove kriminalne organizacije.

„Jer okrivljeni Z.L. nije naredio da policija i kod D.R. inicira pretresanje i protiv njega podnese izvještaj kao dopunu krivične prijave, iako su prethodno prikupljeni dokazi i obavještenja iz kojih je proizilazio osnov sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i druga za koja se goni po službenoj dužnosti“, piše u saopštenju. Dodaje se da je Lazović nakon toga, navodno, kao organizator kriminalne organizacije, naredio Katniću da po službenoj dužnosti ne pokreće postupak protiv Roganovića, što je on i prihvatio. „Pa je naložio optuženom specijalnom tužiocu S. Č. da ne pokreće postupak protiv D. R., ne odobri policiji da podnese i sam da ne podnosi sudu zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje njegovog stana i drugih prostorija, što je S. Č. prihvatio, zbog čega su službenici policije inicirali pretresanje kod drugih lica i samo protiv njih, po nalogu S.Č. podnijeli izvještaj kao dopunu krivične prijave, ali ne i protiv D.R., pa su mu tako okrivljeni Z. L. i M. K. i optuženi S. Č. pribavili korist u vidu nepreduzimanja radnje dokazivanja i nepokretanja postupka protiv njega“, objašnjavaju iz SDT-a.

Za specijalnog tužioca Miloša Šoškića postoji osnovana sumnja da je Katnić, kao glavni specijalni tužilac, u januaru 2022. godine, u Podgorici, zajedno sa optuženim Čađenovićem, koji je bio obrađivač predmeta, nevršenjem svoje službene dužnosti pribavio korist optuženom Petru Lazoviću, ali i Ljubu Miloviću, Radoju Zviceru, Dušku Roganoviću, i još sedmorici pripadnika te kriminalne organizacije. „ Jer iako je znao da postoje osnovi sumnje da su učinili krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, (Katnić – prim. Monitora) se saglasio sa odlukom koju je donio optuženi S.Č., da se ne preduzima krivično gonjenje protiv njih, a potom je okrivljeni M.K. u javnim i medijskim nastupima obmanjivao javnost da optuženi P. L., sin okrivljenog Z.L., nije pripadnik kriminalne organizacije R. Z., već prikriveni policijski službenik na tajnom zadatku, dok je, nakon što je utvrđeno da je optuženi S.Č. donio očigledno nezakonitu odluku, Specijalno državno tužilaštvo, a nakon sprovedene istrage, podiglo optužnicu protiv 11 optuženih lica, zbog velikog broja teških krivičnih djela, a po kojoj je u toku krivični postupak pred sudom“, pojašnjava se u saopštenju.

U opširnoj objavi navodi se i da postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, od marta 2021. do marta 2024. godine, lažno prikazivao činjenice o porijeklu novca za koji je znao da je pribavljen kriminalnom djelatnošću. „Kao javni i bivši javni funkcioner, Agenciji za sprječavanje korupcije je podnosio izvještaje u kojima je lažno prikazivao da je ostvarivao prihode od poljoprivrede u iznosima od po 2.500,00 € mjesečno, iako nije vršio promet poljoprivrednih proizvoda i hrane, niti je u registar ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede upisan kao proizvođač poljoprivrednih proizvoda namijenjenih tržištu, već je na taj način lažno prikazivao porijeklo novca pribavljenog kriminalnom djelatnošću – izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije za koje je protiv njega podignuta optužnica, i kriminalnom djelatnošću – neovlašćenom prodajom opojne droge i krijumčarenjem i prodajom cigareta svog sina – optuženog P.L., protiv kojeg je Specijalno državno tužilaštvo podiglo više optužnica#, objašnjavaju iz SDT-a. Specijalni tužilac Šoškić starijeg Lazovića i Katnića tereti i za nedozvoljeno držanje oružja, jer kako navodi postoji osnovana sumnja da su u aprilu ove godine, u kućama koje koriste, u Bijelom Polju i Danilovgradu držali vatreno oružje i municiju, za koje je im nije izdata odgovarajuća isprava o oružju, a da je Lazović držao i djelove oružja i municiju, čije držanje je građanima zabranjeno.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo