DRUŠTVO
Zona visokog rizika
Objavljeno prije
14 godinana
Objavio:
Monitor online
Tender za izgradnju četiri hidroelektrane na Morači, koji je zatvoren 30. septembra, ignorisali su i kvalifikovani ponuđači: konzorcijum A2A, EPCG i kompanije Enel. Tender je objavljen u februaru prošle godine. Bivši ministar ekonomije Branko Vujović izjavio je da u Crnoj Gori nije napravljen dobar ambijent da bi projekat hidroelektrana uspio i da je vjerovatno to jedan od glavnih razloga što je tender propao. On priznaje da ne zna zašto su EPCG, A2A i Enel odustali.
Profesor Univerziteta Mediteran Milenko Popović ranije je upozorio da projekat nije isplativ kada se uračunaju ogromni ekološki i troškovi mogućeg seizmičkog potresa.
– Za ozbiljne tendere u oblasti energetike nepohodno je prethodno da sami raščistimo mnoge dileme. Da li uopšte treba da privatizujemo taj strateški sektor , kako, u kom obimu, kojim modelom, kojim redosljedom? Koji energetski potencijali su nam prioritet? Koji model finansiranja tih investicija želimo? Da li je uopšte trebalo razdvajati jedinstveni elektro-energetski sistem i da li jedan ovako mali sistem uopšte treba deregulisati? Nažalost, kao u mnogim drugim strateškim pitanjima vlast je i u ovom slučaju kopirala neprovjerena rješenja i bez ozbiljne analize prihvatila vladajuću mantru da sve treba privatizovati i da je svako tržište efikasno samo po sebi. Crnogorski elektro-energetski sistem je vrlo mali, sa malim brojem izvora i malim brojem velikih potrošača da bi se na njemu mogla primijeniti deregulacija , razdvajanje i privatizacija”, kaže za Monitor Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene.
Ovih dana propalo je još nekoliko tendera koji su, kako se hvalila Vlada Crne Gore, trebalo da državi donesu blagostanje.
Tako se, recimo, tvrdilo se da će izgradnja autoputa Bar-Boljare, koji je dobio epitet ,,posao stoljeća”, biti promijenjena slika zemlje i život ljudi duž trase duge 170 kilometara. No, pregovori Vlade sa pobjednicima na tenderu završavali su neuspjehom. Prvo sa hrvatskim konzorcijumom na čelu sa splitskim Konstruktorom, a kasnije sa grčkim i izraelskim kompanijama. Proljetos se raspršila i nada da će jug i sjever Crne Gore povezati Kinezi. Uzalud je Milo Đukanović presijecanjem vrpce, u društvu premijera Hrvatske i Srbije, označio početak radova na toj saobraćajnici.
Od tada je cijena gradnje projektovanog autoputa udvostručena: sa dvije na čak četiri milijarde eura. Da se krenulo u njegovu izgradnju, to bi u prosjeku bio najskuplji autoput u Evropi, pa je Crnoj Gori prijetila realna opasnost da zbog toga upadne u dužničko ropstvo.
Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte produžio je nedavno tender za prodaju akcija Hotelsko turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera. Prvobitni rok ponude bio je 19. septembar. Ujedno ponuđeno je u dugoročni zakup od 90 godina i zemljište na kojem se nalaze hoteli i drugi objekti ulcinjskog preduzeća, kao i zemljište na Velikoj plaži. Na Velikoj plaži najavljivane su investicije od nekoliko milijardi eura.
Za uvalu Valdanos ni nakon drugog tendera nijedna kompanija nije bila zainteresovana. Prvi tender raspisan je krajem 2008. Na njemu je prvorangirana bila britanska firma Kjubus luks. Jedan broj nevladinih organizacija upozoravao je na negativne finansijske rezultate te firme i Vlada je ubrzo poništila tender.
Nezadovoljan što je propao aranžman sa Kjubus luksom, premijer Igor Lukšić je okrivio negativnu javnu kampanju i prekorio kritičare riječima „nama izgleda niko od investitora, ni iz Rusije ni iz zemalja EU, ne odgovara.”
Prije nekoliko dana crnogorska vlada raspisala je po treći put tender za prodaju državnih akcija dnevnog lista Pobjeda.
Vladini tenderi iz oblasti turizma ne uspijevaju godinama.
Tender za prodaju 56,48 odsto akcija Instituta Simo Milošević u Igalu propao je sredinom februara. Niko nije dostavio ponudu.
Prvi tender za Institut propao je 2008. godine kada je odustala prvorangirana kompanija srpskog biznismena Filipa Ceptera. Odustala je i drugorangirana austrijska Cristof grupa.
Zvanično je propao tender, a pregovori su trajali dvije i po godine, za tivatski Montepranzo Bokaprodukt.
Firma Kontejnerski terminali i generalni tereti (izdvojena iz Luke Bar sredinom 2009. godine) takođe je bila na neuspjelom vladinom „dobošu”. Navodno, za nju je bio zainteresovan srpski konzorcijum čiji je jedan dio predstavljao srpski ministar „kapitalac” Milutin Mrkonjić.
Nikšićki Institut za crnu metalurgiju bio je na tenderu sredinom 2009., ali kandidata nije bilo.
Istu sudbinu doživio je i Montenegro airlines, o kojem se ovih dana raspravlja da li ga privatizovati ili ne.
I dok jedni tenderi doživljavaju krah, Vlada se istovremeno hvali da je uspješno prodala brojne firme: Jugopetrol Kotor, Crnogorski Telekom, Pivaru, hotel Maestral, NLB Montenegrobanku… Ustvari, prodala je firme koje se uspješno privatizuju svugdje u svijetu – one koje, kako to ekonomisti kažu – sa sobom nose jedno tržište, kao što su kod nas Jugopetrol, Trebjesa i Telekom.
NEBOJŠA MEDOJEVIĆ, LIDER POKRETA ZA PROMJENE
Isplativi dil sa klanom Đukanovića
MONITOR: Zašto je u Crnoj Gori toliko neuspješnih tendera?
MEDOJEVIĆ: Najvažniji razlog za propast najvećih tendera u Crnoj Gori je vrlo loš imidž koji Crna Gora ima kao zemlja u kojoj se svi važni privatizacioni poslovi ugovaraju prije raspisivanja tendera. Počev od privatizacije Pivare, preko Jugopetrola, Telekoma, KAP-a, Željezare i na kraju EPCG – svi privatizacioni aranžmani bili su završavani prije raspisivanja tendera i to tako da se sa predstavnicima vladajuće porodice ili sa njima lično pravio aranžman iz kojeg su dobit izvlačili strani kupac i klan Đukanovića. Stranim investitorima se svaki dil sa vladajućom porodicom višestruko isplaćivao, jer su oni bili garant da će uticajem na državne strukture zaštiti interes kupaca. Zato nijedan tender nije bio pripremljen tako da zadovolji minimum profesionalnih standarda, a posebno kada su u pitanju pravne ugovorne garancije za zaštitu interesa države.
MONITOR: I kad nešto kupe, novi vlasnici često ne ispunjavaju svoje obaveze…
MEDOJEVIĆ: Bezbroj je primjera da vlasnik ne ispunjava ugovorene obaveze u vezi investicija ili zarada i broja zaposlenih i zbog toga ne snosi nikakve posljedice.Ali, Vlada i dalje daje garancije, otpisuje poreze i doprinose, daje finansijsku podršku. Najdrastičniji primjer je ponašanje vlasnika KAP-a, koji su uspjeli da sa Vladom ispregovaraju čak i opraštanje krivičnih djela utaje poreza i slično.
MONITOR: Često se može čuti da privatizaciju u Crnoj Gori prati korupcija, da su novi vlasnici osobe sumnjive prošlosti…
MEDOJEVIĆ: Crnogorska vlast ima jako lošu reputaciju kod ozbiljnih investitora koji ne žele da plaćaju korupciju ili prave tajne dilove sa vladajućom porodicom. Zato Crna Gora nije uspjela da privuče ozbiljne strateške kompanije u oblasti turizma, energetike, infrastrukture… Naši strateški partneri su vrlo često tzv. ,,kazino” investitori, tranzicioni tajkuni, a nerijetko i pripadnici organizovanog kriminala koji ulaganjem prljavog novca u Crnu Goru, dobijaju i zaštitu bezbjednosnih službi od progona njihovih domicilnih policija. Takve vrste investitora su sklone nepoštovanju ugovora i poštovanju tajnih usmenih korupcionaških dogovora sa vrhom režima iz kojih ogromnu štetu trpi država i njeni građani. Ovakva pravna nesigurnost i nepoštovanje zakona i ugovora kreira izrazito visoki rizik koji ozbiljni investitori ne žele da preuzmu. Ozbiljan investitor hoće da zna šta je kupio I hoće to da plati jednom. Čak i kada pristaje na korupciju, želi da je plati samo jednom . Nažalost, kod nas se nakon obavljenog posla javljaju novi ,,reketaši” na svim nivoima. Svi su svjesni da je neko iznad njih uzeo novac od tog posla, i onda oni takođe žele svoj dio. Od opštinskih nivoa, inspekcija, policije, sudija, novinara, političara, pa sve do ministara svi traže svoj dio i dodatno opterećuju novog vlasnika. Takav pravni i institucionalni haos odbija ozbiljne, a privlači ove druge investitore, prevarante i perače novca.
ALEKSANDAR TIČIĆ, SEKRETAR SAVJETA ZA PRIVATIZACIJU I KAPITALNE PROJEKTE
Za svaki novi tender treba i vremena i novca
MONITOR: Koliko je bilo neuspjelih tendera od kada je započeo proces privatizacije u Crnoj Gori?
TIČIĆ: Do sada je privatizovan veći dio društvenog kapitala. Sva preduzeća koja su bila u procesu privatizacije privatizovana su u potpunosti primjenjujući neki od modela privatizacije (MVP, tender, berza ili aukcija). Tenderi za neka preduzeća su objavljivana nekoliko puta. Na Sajtu Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte redovno se objavljuju izvještaji o radu Savjeta i publikovan je spisak preduzeća privatizovanih od 1999-2009. godine putem tendera i svojinsko-upravljačke transformacije. Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte je 4. februara ove godine usvojio izvještaje i istovremeno zadužio prodavce da otpočnu procedure za izmjenu privatizacionih ugovora za preduzeća koja nisu realizovala svoje obaveze (UTIP, Vektra Boka, Polimka…).
MONITOR: Zašto su tenderi propadali, odnosno zašto se niko na njih nije javljao i koje za to kriv?
TIČIĆ: Na određene tendere nije se niko javljao, jer nisu bili atraktivni za investitore (višak radne snage, nagomilani dugovi, zastarjela tehnologija itd). Takođe, jedan od glavnih razloga neuspjeha privatizacije posljednjih godina je ekonomska kriza i uslovi za određene tendere nisu bili prihvatljivi.
MONITOR: Koliku je štetu Crna Gora zbog toga pretrpjela?
TIČIĆ: Svaka neuspješna privatizacija ima štetne posljedice, jer se privatizacijom računa na novi kapital, modernizaciju tehnologije , bolje uslove ili pak u turizmu nove hotelske kapacitete. Kada ne dođe do toga nastaju problemi, jer praksa pokazuje da za svaki novi tender treba vremena i novca i dilema da li će se javiti novi investitori. Zato je uvijek dobro pripremiti dobre preduslove prije raspisivanja tendera (javnost, medije, društvo i lokalno stanovništvo).
MONITOR: U medijima se moglo pročitati da su neki tenderi služili za pranje novca. Da li je to tačno?
TIČIĆ: Vlada Crne Gore na predlog Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte donosi godišnje planove privatizacije. Cjelokupan proces privatizacije od momenta objavljivanja nekog tendera je transparentan i uređen u skladu sa Uredbom o prodaji akcija i imovine putem javnog tendera, a da li nakon postupka dolazi do nekih problema i zbog čega nije na nama da utvrđujemo.
Veseljko KOPRIVICA
Komentari
DRUŠTVO
ISTORIJSKI REVIZIONIZAM, VLAST I SPC: Bronzano društvo
Objavljeno prije
1 sedmicana
30 Januara, 2026
Sa pokušajima rehabilitacije četničkog pokreta i ratnog zločinca Pavla Đurišića nastavlja se. Ravnogorski pokret predao je Skupštini Deklaraciju o neosuđivanosti, pravnoj neutralnosti i zaštiti lika i djela Pavla Đurišića. Ima li podnošenje incijative u ovom trenutku političku podršku, ne zna se. Sigurno je jedno: dok dio vladajuće većine otvoreno podržava revizionizam, ostali uglavnom saučesnički ćute
Nastavlja se sa pokušajima rehabilitacije četničkog pokreta i ratnog zločinca Pavla Đurišića . Protekle nedjelje je Ravnogorski pokret predao Skupštini Crne Gore Deklaraciju o neosuđivanosti, pravnoj neutralnosti i zaštiti lika i djela Pavla Đurišića. U Deklaraciji je naglašeno da je Đurišić decenijama javno označen i kvalifikovan bez ikakvog sudskog postupka, što se ocjenjuje kao kontinuitet ideološke prakse naslijeđene iz komunističkog perioda.
Ima li podnošenje incijative u ovom trenutku političku podršku, ne zna se. Sigurno je, međutim, da dio vladajuće većine otvoreno podržava revizionizam, dok ostali uglavnom saučesnički ćute.
Ni nakon pola godine policija nije otkrila i oduzela spomenik četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kog skriva Srpska pravoslavna crkva. Priča o bronzanoj statui je istovremeno i storija o strategiji prekrajanja istorije koju ova vjerska organizacija uporno i sa dosta uspjeha vodi. Uz blagoslov političke klase i paralisanih institucija.
Nakon što je u maju prošle godine, mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve (SPC)Joanikije nazvao četničkog vojvodu Pavla Đurišića velikim junakom nepobjedivog karaktera, Đurišićeva statua osvanula je početkom avgusta u Gornjem Zaostru, nadomak Berana.
Dio okupljenih je na manifestaciji postavljanja spomenika maltretirao fizički i verbalno fotoreportere Pobjede i Vijesti Steva Vasiljevića i Borisa Pejovića i novinara Vijesti Balšu Rudovića. Podignute su tri optužnice i pet prekršajnih prijava, a ti slučajevi su pred sudom.
Spomenik je prvo sakriven u crkvi u Gornjem Zaostru, nakon čega je, sredinom avgusta, premješten u manastir Đurđevi stupove.
Beranska policija je 1. oktobra bezuspješno pretraživala manastir tražeći spomenik. Potraga je ponovljena 12. novembra kada je policija, postupajući po rješenju tamošnjeg Osnovnog suda, više od dva i po sata pretresala Manastir Đurđevi stupovi i okolne objekte, ali nije uspjela da pronađe kip saradniku okupatora.
Pokušaji rehabilitacije četničkog pokreta u Crnoj Gori od strane, prije svega SPC, traju decenijama, a tokom prošle godine dobili su na zamahu. Mitropolit Joanikije je tokom liturgije, u maju prošle godine, u Lijevče polju, u bosansko-hercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS), besjedio da se Đurišićevo junaštvo u bici u tom mjestu ,,može porediti s junaštvom Pavla Orlovića”, te da je, ,,napadnut od udruženih neprijateljskih snaga” i,,doživio privremeni poraz”. U idealizovanju četničkog vojvode kazao je: ,,Ima jedno predanje kada je odstupao sa vojskom Pavla Đurišića, išao je u mantiji i pošto je stalno bio s vojnicima gledao je da njegova mantija negdje ne dotakne oružje, jer to je oružje namijenjeno za ubijanje, a on se molio Bogu da bude što manje bratskoga krvoprolića”.
Za razliku od predanja, prema poznatim i proučenim četničkim dokumentima i poslijeratnim spiskovima, jedinice Đurišića su na području Crne Gore, Sandžaka i istočne Bosne likvidirale oko 15.000 Muslimana, pisao je istoričar Radoje Pajović.
,,Znamo za ustaške jame od Jadovna pa do Prebilovaca, Korićke jame, ali bilo je i komunističkih jama dosta i premnogo”, naveo je mitropolit i dodao da ipak ,,ne prizivamo, ne dao Bog nikakvu osvetu”.
Nakon mjesec dana u manastiru Podmainsko svoje tumačenje istorije vjernicima je predstavio i mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije. ,,Od kraja Drugog svjetskog rata ovim prostorima caruje titoističko-ustaška koalicija koja gazi i ubija i najveći genocid pravi nad srpskim narodom”, izjavio je Metodije. ,,A onda, od tih saveznika 1944. godine više su nas pobili nego nacisti i fašisti protiv kojih smo se borili i u Podgorici, i u Nikšiću, i u Nišu i u Leskovcu, i u Beogradu i u svim mjestima i krajevima gdje srpski narod živi. Nisu dirali (fašistički) Zagreb koji je oslobođen kad i Berlin isti dan”, poručio je mitropolit uz opasku da su pobijedili nacisti i fašisti koji danas hoće da vladaju svijetom.
Ovakvo tumačenje istorije nije ostalo bez odjeka, pa su uslijedile brojne kritike i podsjećanje na etničko čišćenje sjevera Crne Gore i pokolje muslimana od strane četnika koje je predvodio Đurišić. Ipak, Više državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu nekoliko nevladinih organizacija protiv mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija zbog veličanja četničkog vojvode. Odbačene su i prijave protiv sveštenika Ognjena Femića zbog teksta ,,Svi smo mi Pavle Đurišić”, kao i prijava zbog video-snimka izvođenja pesme “Đurišiću, mlad majore” u restoranu Srednje stručne škole ,,Sergije Stanić” u Podgorici.
Zbog veličanja četničkih vođa Đurišića i Draže Mihailovića, od strane mitropolita Metodija, Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju vodi dva predmeta.
Po istom principu radi se i kada je u pitanju nestali spomenik. Vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Beranama usvaja žalbu Osnovnog državnog tužilaštva u tom gradu, zbog toga što postupajuća sutkinja više puta odbija zahtjev ODT-a za privremeno oduzimanje predmeta spomen-obilježja Pavlu Đurišiću od mitropolita Mitropolije budimljansko – nikšićke Metodija.
Sud u Beranama je saopštio da je mitropolit Metodije dužan da preda spomen obilježje Đurišića koji se nalazi u prostorijama i ostalim objektima koji su sastavni dio Manastira Đurđevi stupovi u Beranama. ,,Ukoliko isto odbije, može se kazniti novčanom kaznom do 1.000 eura, a u slučaju daljeg odbijanja, može se zatvoriti”, piše u saopštenju Osnovnog suda u Beranama. Nakon oduzimanja, predmet se predaje na čuvanje Upravi policije, Regionalnom centru bezbjednosti „Sjever”, Odjeljenju bezbjednosti Berane. Tako je planirano, ali nije realizovano.
Gornje Zaostro kod Berana je već decenijama je mjesto okupljanja poštovalaca Ravnogorskog pokreta, jer je upravo to selo tokom Drugog svjetskog rata bilo štab pomenutog kvislinga, ratnog zločinca i vođe četničkog pokreta u Crnoj Gori.
,,Ističem da sam nekoliko noći prije predmetnog događaja sanjao vojvodu Pavla Đurišića, koji mi je u snu rekao: ‘Jednom su me ubile ustaše, ne dozvolite da me opet ubiju’. Samim tim sam sjeo u svoje auto i otišao u Gornje Zaostro”, objasnio je u policiji Vladislav Dajković, predsjednik Slobodne Crne Gore, koji je tokom avgustovske ceremonije u Gornjem Zaostru, na kratko blokirao seoski put, čime je onemogućio da policija ukloni spomenik.
Aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić nije puno objašnjavao svoju titulu četničkog vojvode koja se takođe veže za Gornje Zaostro. Pobjeda je u svom tekstu od 17. januara 2017. godine objavila da je upravo Mandić na skupu u Zaostru 8. avgusta 2016. godine nagrađen poveljom vojvode Milana Dobrašinovića, koja se dodjeljuje isključivo četničkim vojvodama. Pobjeda je tada prenijela tekst portala In4S, bliskog DF-u, od 10. avgusta 2016. godine u kojem je Mandić predstavljen kao četnički vojvoda.
Inicijativa za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru nedaleko od Berana pokrenuta je zvanično sredinom maja 2002. godine, da bi specijalna jedinica MUP Crne Gore 6. jula naredne godine srušila postament. Druga akcija rušenja postamenta usledila je 14. septembra 2004. godine i od tada do avgusta prošle godine nije bilo radova na izgradnji spomenika.
Bilo je novih inicijativa. Tako je 2017. godine tadašnji predsjednik Skupštine opštine Berane i član Odbora za podizanje spomenika Goran Kiković najavio podizanje čak dva obilježja Đurišiću. Ovaj profesor istorije i funkcioner Nove srpske demokratije (NSD) potpisao je inicijativu da se spomenici nađu u Gornjem Zaostru i u centru Berana.
Mandićev i Kikovićev partijski kolega, aktuelni potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama, Budimir Aleksić je u novembru 2019. godine pozvao tadašnjeg predsjednika opštine Berane Dragoslava Šćekića da u tom gradu podigne spomenik četničkom vojvodi Đurišiću. Aleksić je tokom sjednice parlamenta kazao da ,,postoje sponzori koji bi podržali takvu inicijativu”.
Sponzori su, narednih godina, uz obavezno prisustvo sveštenika SPC, svakog 8. avgusta u Gornjem Zaostru organizovali događaje na kojima se slavili četnički pokret i njihove vođe.
U avgustu 2022. tadašnji episkop budimljansko-nikšićki Metodije na ovoj manifestaciji je držao parastos četničkim vođama Đurišiću i Mihailoviću. Nakon parastosa održano je slavlje a na društvenim mrežama su dijeljeni snimci na kojima okupljeni pjevaju ,,Leleču Turci, kukaju bule”.
Kada je 2003. godine zakazano otkrivanje spomenika Đurišiću za Dan ustanka 13. jul, iz Saveza boraca NOR-a Crne Gore kao glavnog organizatora imenovali su tadašnjeg mitropolita Amfilohija.
Predrag NIKOLIĆ

Komentari
DRUŠTVO
MITROPOLIJA TRAŽI INSTITUT ZA RATNE ZLOČINE: Njihova istorija
Objavljeno prije
2 sedmicena
24 Januara, 2026
Poziv mitropolita Joanikija da se osnuje institut za ratne zločine došao je nakon njegovog sve većeg distanciranja od režima braće Vučić u Srbiji i centrale Srpske crkve (SPC) koja se javno stavila u službu vlasti, i beogradske i kremaljske
Početkom godine mitropolit crnogorsko – primorski Joanikije Mićović je u tradicionalnoj poslanici uoči Božića pozvao državu da osnuje institut za izučavanje svih zločina koji su se u Crnoj Gori dogodili tokom i poslije Drugog svjetskog rata, bez obzira ko ih je i u ime koga učinio. “Suočenje sa istinom o pomenutim zločinima biće bolno ali još više ljekovito i blagotvorno”, istakao je uz nadu da “budućnost gradimo na istini, pomirenju i bratskoj ljubavi, a ne na mržnji i međusobnim podjelama”.
Ovaj poziv je došao nakon mitropolitovog sve većeg distanciranja od režima braće Vučić u Srbiji i centrale Srpske crkve (SPC) koja se javno stavila u službu vlasti, i beogradske i kremaljske. U martu prošle godine Joanikije je prvo zajedno sa pet episkopa (od kojih je samo jedan srbijanski) poslao pismo patrijarhu Porfiriju Periću u kojem su se ogradili od pljuvačkog rječnika SPC protiv studenata i drugih protivnika braće Vučić. U javnom pismu je navedeno – “podržavamo studente i njihove proteste”. Istog mjeseca je na sastanku sa nizozemskim ambasadorom poručio da se “ne protivi pristupanju Crne Gore Evropskoj Uniji” (EU). Kako je kazao – “naročito zbog očekivanja da će to dovesti do jačanja vladavine prava i demokratije u Crnoj Gori”. Sredinom novembra cetinjski mitropolit je bio još direktniji rekavši da “zbog vladavine prava ja jesam za to da Crna Gora uđe u EU”.
To je izazvalo nova zgražavanja u vladajućem kartelu u Beogradu i njihovim ispostavama van Srbije pa je žuta štampa krenula u napade na Mitropoliju crnogorsko – primorsku (MCP) i samog vladiku. Nedavno je sve kulminiralo javnim saopštenjem ruske Vanjske obavještajne službe (SVR) koja je do sada nezabilježenim rječnikom napala Vaseljensku patrijaršiju i patrijarha u Carigradu da namjerava dati autokefalnost nepriznatoj Crnogorskoj crkvi (CPC). Narativ je, uz očiglednu sinhronizaciju srpskih i ruskih službi, dalje razvila beogradska Patrijaršija i Politika koje su jasno profilirale MCP i Jonakija kao glavnosumnjičene autokefaliste i izdajnike srpstva. To su epiteti kojima se redovno časte svi protivnici državnog kriminala i kartelizacije Srbije pod Prvom familijom.
U maju prošle godine MCP se dijelom izvinula javnosti preko podgoričkog namjesnika oca Gojka Perovića zbog mitropolitovog nastupa na Lijevča Polju u Bosni. Naime, kada je održan pomen za nastradale četnike pod komandom ratnog zločinca Pavla Đurišića, Perović je reagovao na negativne komentare. “Svjesni smo da način na koji je Mitropolit hvalio Đurišićeva dobra djela (što se čini… svakom pokojniku) zvuči prenaglašeno i neprimjereno, pogotovo u kontekstu zločina koje je Đurišićeva vojska učinila godinama prije svog sopstvenog stradanja”, napisao je. Perović je, uz blagoslov mitropolita, dodao da “niti je mitropolitova namjera bila da veliča zločine, niti da ih skriva”.
S druge strane, drugi vladika u Crnoj Gori – lojalan braći Vučić, episkop nikšičko – budimljanski Metodije Ostojić je pojačao revizionistički narativ i veličanje velikosrpskih ratnih zločinaca tokom 2025. godine. Zvanični Beograd ga je nagradio titulom mitropolita. Kulminacija je bila ljetošnje podizanje spomenika vojvodi Đurišiću u beranskom selu Gornje Zaostro i ekspanzija izrazitog antiEU narativa – što je evidentno glavni cilj i Beograda i Moskve.
Aktivista za ljudska prava iz suverenističkog bloka Aleksandar Saša Zeković podržao je inicijativu mitropolita Joanikija o osnivanju takvog instituta. Zeković je naglasio da je mitropolitova ideja “saglasna sa evropskim iskustvima rješavanja problema sjećanja na represivna iskustva i prakse” i pozvao se na slovenačko iskustvo. Slovenija je osnovala Studijski centar za nacionalno pomirenje (Študijski center za narodno spravo – SCNR). Vlada Slovenije je 2007. uputila i službeno izvinjenje i osudila poslijeratne zločine u teritoriji Slovenije. Zeković posebno naglašava da se radi o “nevinim civilnim žrtvama” oko kojih je najlakše postići široki konsenzus.
Nedavno je RTV Pogorica organizovala debatu u vezi mitropolitove inicijative, na kojoj su između ostalih bili prisutni novinar i publicista Budo Simonović i istoričar Filip Vučetić. Vučetić je među koautorima knjige Prećutani zločini, Muslimanske milicije u Andrijevičkom srezu 1941-1945, Dokumenti. Knjigu su, u tiražu od 300 primjeraka 2024. godine objavili, kako piše, Pravoslavna Mitropolija crnogorsko – primorska i Institut za noviju istoriju Srbije uz “svesrdnu pomoć fondacije Ihtis” Metodijeve eparhije. Među izdavačima se navode poimenice Mitropoliti Joanikije (koji je dao blagoslov) i dr Mile Bjelajac, direktor pomenutog instituta. Knjiga ima 1072 strane od kojih na integralna dokumenta komunističkih vlasti otpada čak 940 strana na kojima se govori o zločinima muslimansko – albanskih milicija u službi okupatora.
Do sada je najveći dio SPC hijerarhije i srpskih nacionalšovinista javno odbacivao sva komunistička dokumenta kao krivotvorena ili preuveličana, ali kada su u pitanju velikosrpski zločini. Za razliku, kada se navode zločini prema Srbima sve je apriori tačno što komunisti tvrde. Takođe, kritičari su redovno naduvavali brojke nastradalih kada su u pitanju komunistički zločini.
U knjizi Prećutani zločini muslimanskih milicija se vide neke promjene. Izdavač više nije “Srpska” MCP već “Pravoslavna”. Prvi put se priznaje da su četnici izvršili “nesumnjive zločine” prema muslimanima. Takođe se uz Srbe pominju i Crnogorci kao narodnost iako vučićevski Porfirije priznavanje postojanja crnogorskog naroda i dalje smatra za grijeh i jeres.
Simonović je pozdravio samu inicijativu kao suštinski dobru, uz rezerve. Iskazao je poseban oprez jer je “Crkva prilično potrošila legitimnost za jednu takvu inicijativu”. Istakao je da “spomenik Pavlu Đurišiću , koji je toliko okrvavio ruke i da je dovoljno nepobitno šta je uradio, se ničim ne može opravdati”. Posebno je zamjerio i proglašenje za velikomučenika i sveca popa Milorada Vukojičića (zvanog Maca). Simonović je lično istraživao događaj od 13-14. aprila 1944. kada je ovaj tobožnji svetac “ne naredio, već svojom rukom pobio devet mladih žena iz Pljevalja od kojih je samo jedna bila neudata, ostale bile majke male djece”. Da bi SPC imala pravo potezati takve inicijative treba ispraviti ono što je do sada urađeno, u suprotnom nećemo daleko stići, zaključio je Simonović.
Pitanje “Sv. Mitropolita Joanikija velikomučenika” koga su komunisti pogubili zbog saradnje s okupatorom i veličanja nacizma bi neminovno došlo na red u nekom preispitivanju prošlosti za koje sadašnji Joanikije priznaje da će “biti bolno”. Do skoro je čitava SPC slavila Lipovca kao srpskog patriotu koji je odbio prisustvovati tzv. Petrovdanskom saboru 12. jula 1941. na kome je proglašena nezavisna Crna Gora pod fašističkim patronatom. Međutim, kada je crnogorski novinar i publicista Vladimir Jovanović po prvi put objavio arhivu talijanskog ministarstva vanjskih poslova u Rimu, izašla je neprijatna istina za SPC hijerarhiju. Fotografije sa Sabora i ostala dokumenta su pokazala da je Joanikije ne samo bio prisutan na proglašenju “nezavisne CG” već je bio na pročelju cijelog neuspjelog talijanskog separatističkog projekta. Nakon objava fotografija nije stiglo nikakvo izvinjenje iz Patrijaršije, ali je SPC prestala pričati kako je Lipovac odbio učešće u projektu separatističke i fašističke Crne Gore.
Samo će vrijeme pokazati da li se među dostojnicima MCP, i još ponegdje u SPC, budi hrišćanska savjest.
Jovo MARTINOVIĆ
Komentari
DRUŠTVO
PONUDA MK GRUPE O GRADNJI NA SLOVENSKOJ PLAŽI NA ČEKANJU: Odluka vlade poslije izbora 2027. godine?
Objavljeno prije
2 sedmicena
24 Januara, 2026
Prema nezvaničnim saznanjima, premijer Milojko Spajić je ocijenio da bi odluka o prihvatanju ponude koja uključuje rušenje TN Slovenska plaža, bila veoma nepopularna u predizbornoj godini
Kontroverzna ponuda koju je krajem septembra prošle godine beogradska MK Grupa kao manjinski akcionar uputila Vladi i Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte o vlasničkoj podjeli hotelske kompanije HG Budvanska rivijera, rušenju turističkog rizorta Slovenska plaža i gradnji novog stambeno-turističkog naselja na toj lokaciji neće uskoro dobiti epilog.
Prema nezvaničnim saznanjima, premijer Milojko Spajić je odlučio da se njegova Vlada za sada ne uzjašnjava povodom inicijative MK Grupe, te da se proces nove segmentacije i vlasničke transformacije imovine Budvanske rivijere odloži za period poslije parlamentarnih izbora koji se očekuju u ljeto 2027. godine. Ocijenjeno je, vjerovatno, da bi odluka o prihvatanju ponude po kojoj bi manjinski akcionar preraspodjelom akcija postao većinski vlasnik najvrjednije nekretnine Budvanske rivijere, bila veoma nepopularna u ovoj predizbornoj godini.
Možda su na odluku Vlade i premijera Spajića donekle uticali i nedavni protesti građana Budve usmjereni protiv rušenja turističkog naselja Slovenska plaža i gradnje niza solitera sa komercijalnim sadržajima na toj atraktivnoj lokaciji. Održano je ukupno pet protestnih okupljanja organizovanih od strane građanskih aktivista, lidera pojedinih lokalnih političkih partija i sindikalne organizacije radnika Budvanske rivijere.
Sa protesta je poručeno da građani neće dozvoliti rušenje kompleksa Slovenska plaža i betoniranje poslednje zelene oaze u devastiranoj Budvi. Traže očuvanje autentičnosti ovog malog turističkog grada i njegove arhitekture, te zabranu gradnje stanova umjesto turističkih kapaciteta. Podršku građanima Budve pružili su brojni intelektualci, arhitekte, udruženja arhitekata Slovenije, Zagreba, Beograda…Iz Crne Gore i Podgorice struka se nije oglašavala.
Ćute i partije na vlasti i u opoziciji, kako na državnom nivou tako i one u lokalu. Ni jedna od njih, PES, DF, Demokrate, DNP i SNP, kao ni DPS iz opozicije, nisu iznijele jasan stav o podjeli imovine u Budvanskoj rivijeri i opstanku turističkog naselja Slovenska plaža. Svi kalkulišu i kupuju vrijeme u susret izborima na svim nivoima.
Namjera Vlade da odloži odgovor na ponudu MK Grupe objašnjava ćutanje Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte. Savjet je početkom decembra prošle godine dobio naručenu stručnu analizu Plana privatizacije i restrukturiranja HG Budvanska rivijera AD – Budva, od zagrebačke konsultantske grupe Horwath&Horwath sa kojom je Vlada ranije zaključila ugovor o savjetovanju.
Podsjećamo da su vlasnici moćne beogradske kompanije predložili dva modela podjele budvanskih hotela i investicionog ulaganja.
Prvi, po kojem bi se formirala nova zajednička kompanija MK Grupe i Vlade prostom zamjenom akcija. Tako što bi MK Gupa dobila 60 odsto akcija u zajedničkoj kompaniji sa Vladom, kojoj bi pripalo oko 30 odsto vlasništva. Zauzvrat bi izašla iz vlasništva koje linearno ima u svim hotelima HG Budvanska rivijera. Iz Budvanske rivijere bi se izdvojili hoteli Aleksandar i turistički rizort TN Slovenska plaža u tu novu zajedničku kompaniju, dok bi hotel Mogren u Budvi, hoteli Palas sa depandansom Palas Lux i Castellastva u Petrovcu, nastavili da posluju kao i do sada, u sastavu preduzeća HG Budvanska rivijera.
Drugi model predviđa koncept zajedničkog ulaganja Vlade i MK Grupe u izgradnju novog kompleksa na prostoru sadašnjeg turističkog rizorta Slovenska plaža.
Savjetnik Horwath&Horwath angažovan je da dostavi pravnu, ekonomsko – finansijsku analizu predloženog projekta, koja će između ostalog sadržati detaljnu razradu dva modela. I to: predloženog modela restrukturiranja i modela zajedničkog ulaganja Vlade i investitora i analizu važećih pravnih propisa na osnovu kojih bi Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte, u skladu sa svojim nadležnostima, sproveo postupak, pojasnili su početkom oktobra iz Savjeta za privatizaciju.
Prema idejama MK Grupe u oba predložena modela koja je konsultanstski tim iz Hrvatske analizirao, na lokaciji Slovenske plaže, najatraktivnijoj parceli na Crnogorskom primorju, planirana je izgradnja objekata ukupne izgrađene površine koja premašuje 330.000 kvadrata. Kao pet sadašnjih Slovenskih plaža, jer naselje raspolaže sa 64.000 kvadrata.
Projekat je vrijedan oko 700 miliona eura. Većinu objekata čine stambene zgrade sa stanovima za prodaju na tržištu nekretnina i samo dva hotela.
Kakvo je rješenje Savjetnik Vlade predložio za privatizaciju HG Budvanska rivijera i gradnje nekoliko stotina komercijalnih kvadrata na lokaciji TN Slovenska plaža za sada nije poznato.
Međutim, vlasnici tvrtke Horwath&Horwath, Siniša Topalović i Matko Maruhnić bili su angažovani na izradi novog Prostornog plana Crne Gore, za oblast turizma. Time se otvara pitanje da li su se u ovom slučaju našli u sukobu interesa dajući mišljenje o eventualnoj gradnji stanova na lokaciji koja je usvojenim planom PPCG opredijeljena isključivo za turizam na osnovu njihovih preporuka.
Izuzetak u glasnoj tišini na političkoj sceni u vezi ulaska kapitala velike investitorske grupe iz Beograda i gradnje novih stambenih četvrti u zoni pored morske obale, predstavlja stav koji je zauzela budvanska vlast, predsjednik Opštine Nikola Jovanović i predsjednik SO Petar Odžić. Oni su na samom startu dali punu javnu podršku idejama i planovima MK Grupe u Budvi.
Udruženi pokušavaju da osujete svaki pokušaj otpora ideji rušenja Slovenske plaže. Nedavno je održan pravi mali igrokaz oko zakazivanja pa odlaganja sjednice Skupštine Opštine na kojoj bi se raspravljalo o građanskoj inicijativi o stavljanju van snage Detaljnog urbanističkog plana Budva – centar i DUP Budva -centar izmjene i dopune, koji obuhvataju centralnu gradsku zonu Budve.
Inicijativu za održavanje sjednice podnio je predstavnik Građanske akcije, Božidar Vujičić, koji je sakupio 474 potpisa građana Budve. Namjera je bila da se poništenjem navedenih planskih dokumenata spriječi gradnja objekata na lokaciji Slovenske plaže i time stavi tačka na tu priču.
Predsjednik SO, Petar Odžič zakazao je sjednicu parlamenta po hitnom postupku, u dane vikenda, za subotu 17 januara iako nikakve hitnosti po tom pitanju nije bilo. Sjednica nije održana jer je u zakazano vrijeme skupštinska sala bila potpuno prazna. Na zakazane sjednice nadležnih radnih tijela i odbora niko se od predstavnika političkih partija i grupa građana nije pojavio, pa je predsjedniku Odžiću preostalo da konstatuje da se sjednice ne mogu održati zbog nedostatka kvoruma.
Naivno je bilo očekivanje da će aktuelna koalicija Jovanović-Odžić-DPS dopustiti raspravu i eventualno izglasavanje predložene inicijative za poništenje ključnih planskih dokumenata u Budvi, kojima je inače rok trajanja davno istekao. Nije tajna da je upravo uz podršku moćnog građevinskog lobija koji operiše na teritoriji budvanske opštine formirana aktuelna opštinska vlast.
Otuda i podrška najavljenoj investiciji MK Grupe od više stotina miliona eura i gradnji novog gradskog naselja na mjestu jedinstvenog turističkog rizorta u srcu Budve. Svako rezerviše svoje mjesto i svoje interese u ovom megalomanskom projektu.
Branka PLAMENAC
Komentari

Očinji stid
ŽENE CRNE GORE (XX): Jurišala na bunkere
DOMAĆI SNIMCI, EPSTINOVI FAJLOVI I DRUGE PRIČE: Opasno oružje
Izdvajamo
-
DRUŠTVO3 sedmiceTURSKI NEBODERI NA JADRANSKOM SAJMU UJEDINILI ČETIRI VLADE: Stanovi na prvoj liniji do mora 9.000 eura po kvadratu
-
INTERVJU2 sedmiceDR DEJAN JOVIĆ, PROFESOR MEĐUNARODNIH ODNOSA I BEZBJEDNOSNIH STUDIJA-FAKULTETA POLITIČKIH ZNANOSTI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU: Narcisoidni lideri svete se za eru demokratije
-
DRUŠTVO2 sedmicePONUDA MK GRUPE O GRADNJI NA SLOVENSKOJ PLAŽI NA ČEKANJU: Odluka vlade poslije izbora 2027. godine?
-
INTERVJU3 sedmiceALEKSANDAR DRAGIĆEVIĆ, EKOLOŠKI AKTIVISTA: Napredak je moguć samo ako se izvuku pouke
-
Izdvojeno3 sedmiceNAJBOGATIJI CRNOGORCI: Zvanično i skriveno
-
SVIJET3 sedmicePOSLIJE TRAMPOVOG UPADA U VENECUELU: Rusija u nedoumici
-
DRUŠTVO2 sedmiceMITROPOLIJA TRAŽI INSTITUT ZA RATNE ZLOČINE: Njihova istorija
-
Izdvojeno3 sedmiceSVIJET PO DONALDU TRAMPU: Bilo jednom na divljem zapadu
