Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Krađa pod zaštitom države

Objavljeno prije

na

Šumske krađe na graničnom području Crne Gore i Kosova i prekogranični šverc drvne građe iz Crne Gore u ovu susjednu državu u punom su jeku. Izvori Monitora iz policije govore da su te ilegalne aktivnosti upravo ovih dana posebno intenzivirane na području sela na planinama Hajla, Čakor i Prokletije. „Budući da se prekogranični šverc drvne građe dobrim dijelom obavlja ilegalnim planinskim putevima, šverceri jednostavno hvataju posljednje lijepe dane, prije zimske sezone, kada će putevi biti neprohodni zbog snijega”, objašnjava ovaj policijski izvor.

On kaže da o švercu govore i fotografije koje su ovih dana snimljene na nekim od tih puteva, na crnogorsko-kosovskoj granici.

Izvor iz policije dodaje da se šverceri najčešće sastaju u blizini sela Boge, ili preciznije na mjestu čije su koordinate DN 2330 – 3169. Zatim kod Hadžovića, na koordinatama DN DN 2283 / 2885. Mjesto sastajališta je i DN 2961 – 3254, na planini Hajli, kao i Kučište sa koordinatama DN 5675 / 2535.

„Ove koordinate izmjerene su provjerenim sistemom koji je poznat po nazivom WGS 84”, objašnjava stručno i uvjerljivo policijski službenik.

Sela o kojima je riječ, dodaje on, nalaze se na pograničnoj zoni Kosova i Crne Gore i na tim mjestima se vrši primopredaja ilegalno sječenje šume iz Crne Gore, koja se dalje transportuje za Peć.

„Jedan od tih puteva je i onaj koji vodi blizu graničnog prelaza Čakor ili Bjeluhe, koji nijesu otvoreni. Sada je sezona sječe, a šverceri koriste lažne papire i taj posao je potpuno ilegalan, sa velikim profitima”, kaže izvor iz policije.

Prema njegovim riječima ilegalnom sječom šume bave se porodice koje su porijeklom iz tih planinskih sela, kao što su Murići, Lajći i Nikci.

„Sa crnogorske strane u švercu drvnom građom vrlo su vješti neki privatnici iz Plava i sela Velika”, tvrdi policijski službenik

Monitor je ranije pisao da crnogorska policija više od deceniju raspolaže sa vrlo preciznim operativnim podacima koji ukazuju na to koje su osobe i firme uključene u ovu vrstu prekograničnog šverca. Policija takođe veoma pouzdano zna kojim ilegalnim putevima se kreću kamioni sa drvnom građom, ako se žele zaobići granični prelazi, kao i u kojim mjestima se sastaju šverceri i lageruje oblovina uvezena iz Crne Gore.

Na policijskoj mapi nezaobilazna tačka je i planinski prevoj označen pod nazivom Cafa e desmoreve. Crnogorskoj policiji nije nepoznato da se ti poslovi rade u dosluhu sa našim državljanima. Zna se takođe da se najčešće radi o stanovnicima Plava, Rožaja, Berana i Pljevalja.

Policijski izvori kažu da je najvažnija tačka do koje stiže drvna građa na Kosovu selo Raušići, gdje se praktično lageruje sva roba koja dolazi iz Crne Gore.

„Na teritoriji tog sela se nalazi pilana. Njen vlasnik je Hisen Kurtbogaj, čiji je nadimak Mali. On je i vlasnik preduzeća Tifi i jedan je od glavnih organizatora ilegalnih poslova u vezi sa drvnom građom iz Crne Gore”, priča policijski izvor.

Drugi značajan kosovski Albanac preko kojeg se odvija šverc drvne građe je Ram Keljmendi iz sela Hadžovići. Za Keljmendija se vjeruje da je čak od nekih privatnika u Crnoj Gori za velike svote novca otkupio koncesije na šume na duži period i da se ti poslovi u Crnoj Gori sada samo formalno vode na crnogorske građane.

„Sada na sjeveru Crne Gore imate koncesionare koji ne posjeduju ni sjekiru, a kamo li nešto više. To su ljudi, što bi naš narod rekao, sa tašnama i mašnama”, komentariše jedan nezadovoljni drvoprerađivač.

I Kurtbogaj i Keljmendi imaju svoje ljude u Crnoj Gori, posebno u Rožajama, koji za njih rade i koji im dovoze drvnu građu. Drvna građa se švercuje kamionima preko legalnih graničnih prelaza.

„Kada je to rizično i kada su pojačane kontrole na graničnim prelazima, onda se koriste ilegalni, zaobilazni putevi. Jedan od tih puteva kojim se zaobilazi Kula, izlazi u selo Radavac kod Peći. Tim putem može da prođe i šleper. Naravno, u periodu dok još nema snijega”, rekao nam je taj policajac.

Kada je novinar Monitora prošle godine u ovo vrijeme pokušao da otvori temu gazdovanja šumskim blagom na sjeveru i mahinacijama sa koncesijama, naišao je na zid ćutanja. Privatni preduzetnici koji nijesu dobili koncesije uglavnom su izbjegavali da javno pričaju ono što su bili spremni da vam kažu na uvo – da privilegovani i povlašćeni drvoprerađivači, mahom članovi, simpatizeri i finansijeri Demokratske partije socijalista, dobijaju kubik drveta na panju po cijeni i od osam eura, dok je cijena kubika oblovine na Kosovu od sto do sto dvadeset eura.

Ljudi iz drvoprerađivačke branše su objašnjavali da u Crnoj Gori zbog toga nema finalne proizvodnje, ali da zato čitava drvna industrija na Kosovu počiva na sirovini iz Crne Gore. Oni su još tada upozoravali da kosovski Albanci dolaze u Crnu Goru i nude da kupe preduzeća koja imaju koncesije, da za cijenu ne pitaju, kao što svojevremeno Rusi nijesu pitali za cijene nekretnina na primorju.

Jedan privatni preduzetnik iz Berana, u nedostatku drvne građe i posla, priča kako svakodnevno satima ispija kafu na Rudešu, pored magistralnog puta koji vodi od ovog grada prema Rožajama i graničnom prelazu Kula.

„U blizini su carina i špedicija. Pogledajte koliko kamiona tamo čeka. Ne morate vi ostati toliko koliko i ja. Budite sat vremena i brojte šlepere koji zatim prolaze natovareni drvnom građom najboljeg kvaliteta. Sve to zamiče za Kosovo. To treba da snimi televizija, i da se završi priča o tome da li se oblovina izvozi iz Crne Gore, dok zbog nedostatka sirovine ovdje propadaju privatnici koji nemaju veze u Upravi šuma ili nijesu bliski DPS-u”, kaže ovaj privatni preduzetnik.

On priča i kako je tim tragom stigao i do Suve Reke na Kosovu, gdje je jedno od velikih skladišta drvne građe iz Crne Gore.

„Znate li kakva je to slika. Desetine hiljada kubika lagerovano na jednom mjestu. Za tu građu pouzdano znam da je iz Plava. Znam i od kog privatnika. Koliko je još takvih mjesta i lagerišta na Kosovu?”, pita ovaj drvoprerađivač iz Crne Gore, čije mašine uglavnom miruju.

I drugi privatnici sa sjevera Crne Gore koji nemaju koncesije, smatraju da je najjednostavnija riječ sa kojom se to što se radi u šumarstvu može opisati – kriminal. Njima samo nije jasno zbog čega se ne povede šira policijska akcija i ne zaustavi prekogranični šverc drvne građe i kažu da to ne bi bilo teško provjerom i upoređivanjem podataka o tome koliko je kubika doznačeno za sječu u privatnim šumama, iz kojih je dozvoljen izvoz, a koliko se izveze.

„To vam je sigurno makar pet puta više”, tvrdi privatnik, koji kaže da bi u svoju firmu smio da se kladi da je taj podatak tačan.

Kada se radi o ilegalnim poslovima i prebacivanju drvne građe sporednim planinskim putevima, što se upravo sada radi, izvor iz policije smatra da bi i u tom slučaju stvari mogle jednostavno da se dovedu u red.

„Javno saopštavamo koordinate mjesta gdje se sastaju šverceri, pograničnih sela i šumskih puteva. Da li bi bilo teško to provjeriti? Evo i fotografija sa datumom i vremenom kada su snimljene. Zašto tamo nema graničnih patrola, to ne bih mogao da vam odgovorim”, kaže izvor iz policije.

Sve govori u prilog činjenici da se i prekogranični šverc drvne građe odvija sa znanjem i pod zaštitom države, koja od toga vjerovatno ima koristi. Sigurno je da će dugoročno štete biti nemjerljive kada nestane šuma i kada više ne bude imalo šta da se krade.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo