Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Krađa pod zaštitom države

Objavljeno prije

na

Šumske krađe na graničnom području Crne Gore i Kosova i prekogranični šverc drvne građe iz Crne Gore u ovu susjednu državu u punom su jeku. Izvori Monitora iz policije govore da su te ilegalne aktivnosti upravo ovih dana posebno intenzivirane na području sela na planinama Hajla, Čakor i Prokletije. „Budući da se prekogranični šverc drvne građe dobrim dijelom obavlja ilegalnim planinskim putevima, šverceri jednostavno hvataju posljednje lijepe dane, prije zimske sezone, kada će putevi biti neprohodni zbog snijega”, objašnjava ovaj policijski izvor.

On kaže da o švercu govore i fotografije koje su ovih dana snimljene na nekim od tih puteva, na crnogorsko-kosovskoj granici.

Izvor iz policije dodaje da se šverceri najčešće sastaju u blizini sela Boge, ili preciznije na mjestu čije su koordinate DN 2330 – 3169. Zatim kod Hadžovića, na koordinatama DN DN 2283 / 2885. Mjesto sastajališta je i DN 2961 – 3254, na planini Hajli, kao i Kučište sa koordinatama DN 5675 / 2535.

„Ove koordinate izmjerene su provjerenim sistemom koji je poznat po nazivom WGS 84”, objašnjava stručno i uvjerljivo policijski službenik.

Sela o kojima je riječ, dodaje on, nalaze se na pograničnoj zoni Kosova i Crne Gore i na tim mjestima se vrši primopredaja ilegalno sječenje šume iz Crne Gore, koja se dalje transportuje za Peć.

„Jedan od tih puteva je i onaj koji vodi blizu graničnog prelaza Čakor ili Bjeluhe, koji nijesu otvoreni. Sada je sezona sječe, a šverceri koriste lažne papire i taj posao je potpuno ilegalan, sa velikim profitima”, kaže izvor iz policije.

Prema njegovim riječima ilegalnom sječom šume bave se porodice koje su porijeklom iz tih planinskih sela, kao što su Murići, Lajći i Nikci.

„Sa crnogorske strane u švercu drvnom građom vrlo su vješti neki privatnici iz Plava i sela Velika”, tvrdi policijski službenik

Monitor je ranije pisao da crnogorska policija više od deceniju raspolaže sa vrlo preciznim operativnim podacima koji ukazuju na to koje su osobe i firme uključene u ovu vrstu prekograničnog šverca. Policija takođe veoma pouzdano zna kojim ilegalnim putevima se kreću kamioni sa drvnom građom, ako se žele zaobići granični prelazi, kao i u kojim mjestima se sastaju šverceri i lageruje oblovina uvezena iz Crne Gore.

Na policijskoj mapi nezaobilazna tačka je i planinski prevoj označen pod nazivom Cafa e desmoreve. Crnogorskoj policiji nije nepoznato da se ti poslovi rade u dosluhu sa našim državljanima. Zna se takođe da se najčešće radi o stanovnicima Plava, Rožaja, Berana i Pljevalja.

Policijski izvori kažu da je najvažnija tačka do koje stiže drvna građa na Kosovu selo Raušići, gdje se praktično lageruje sva roba koja dolazi iz Crne Gore.

„Na teritoriji tog sela se nalazi pilana. Njen vlasnik je Hisen Kurtbogaj, čiji je nadimak Mali. On je i vlasnik preduzeća Tifi i jedan je od glavnih organizatora ilegalnih poslova u vezi sa drvnom građom iz Crne Gore”, priča policijski izvor.

Drugi značajan kosovski Albanac preko kojeg se odvija šverc drvne građe je Ram Keljmendi iz sela Hadžovići. Za Keljmendija se vjeruje da je čak od nekih privatnika u Crnoj Gori za velike svote novca otkupio koncesije na šume na duži period i da se ti poslovi u Crnoj Gori sada samo formalno vode na crnogorske građane.

„Sada na sjeveru Crne Gore imate koncesionare koji ne posjeduju ni sjekiru, a kamo li nešto više. To su ljudi, što bi naš narod rekao, sa tašnama i mašnama”, komentariše jedan nezadovoljni drvoprerađivač.

I Kurtbogaj i Keljmendi imaju svoje ljude u Crnoj Gori, posebno u Rožajama, koji za njih rade i koji im dovoze drvnu građu. Drvna građa se švercuje kamionima preko legalnih graničnih prelaza.

„Kada je to rizično i kada su pojačane kontrole na graničnim prelazima, onda se koriste ilegalni, zaobilazni putevi. Jedan od tih puteva kojim se zaobilazi Kula, izlazi u selo Radavac kod Peći. Tim putem može da prođe i šleper. Naravno, u periodu dok još nema snijega”, rekao nam je taj policajac.

Kada je novinar Monitora prošle godine u ovo vrijeme pokušao da otvori temu gazdovanja šumskim blagom na sjeveru i mahinacijama sa koncesijama, naišao je na zid ćutanja. Privatni preduzetnici koji nijesu dobili koncesije uglavnom su izbjegavali da javno pričaju ono što su bili spremni da vam kažu na uvo – da privilegovani i povlašćeni drvoprerađivači, mahom članovi, simpatizeri i finansijeri Demokratske partije socijalista, dobijaju kubik drveta na panju po cijeni i od osam eura, dok je cijena kubika oblovine na Kosovu od sto do sto dvadeset eura.

Ljudi iz drvoprerađivačke branše su objašnjavali da u Crnoj Gori zbog toga nema finalne proizvodnje, ali da zato čitava drvna industrija na Kosovu počiva na sirovini iz Crne Gore. Oni su još tada upozoravali da kosovski Albanci dolaze u Crnu Goru i nude da kupe preduzeća koja imaju koncesije, da za cijenu ne pitaju, kao što svojevremeno Rusi nijesu pitali za cijene nekretnina na primorju.

Jedan privatni preduzetnik iz Berana, u nedostatku drvne građe i posla, priča kako svakodnevno satima ispija kafu na Rudešu, pored magistralnog puta koji vodi od ovog grada prema Rožajama i graničnom prelazu Kula.

„U blizini su carina i špedicija. Pogledajte koliko kamiona tamo čeka. Ne morate vi ostati toliko koliko i ja. Budite sat vremena i brojte šlepere koji zatim prolaze natovareni drvnom građom najboljeg kvaliteta. Sve to zamiče za Kosovo. To treba da snimi televizija, i da se završi priča o tome da li se oblovina izvozi iz Crne Gore, dok zbog nedostatka sirovine ovdje propadaju privatnici koji nemaju veze u Upravi šuma ili nijesu bliski DPS-u”, kaže ovaj privatni preduzetnik.

On priča i kako je tim tragom stigao i do Suve Reke na Kosovu, gdje je jedno od velikih skladišta drvne građe iz Crne Gore.

„Znate li kakva je to slika. Desetine hiljada kubika lagerovano na jednom mjestu. Za tu građu pouzdano znam da je iz Plava. Znam i od kog privatnika. Koliko je još takvih mjesta i lagerišta na Kosovu?”, pita ovaj drvoprerađivač iz Crne Gore, čije mašine uglavnom miruju.

I drugi privatnici sa sjevera Crne Gore koji nemaju koncesije, smatraju da je najjednostavnija riječ sa kojom se to što se radi u šumarstvu može opisati – kriminal. Njima samo nije jasno zbog čega se ne povede šira policijska akcija i ne zaustavi prekogranični šverc drvne građe i kažu da to ne bi bilo teško provjerom i upoređivanjem podataka o tome koliko je kubika doznačeno za sječu u privatnim šumama, iz kojih je dozvoljen izvoz, a koliko se izveze.

„To vam je sigurno makar pet puta više”, tvrdi privatnik, koji kaže da bi u svoju firmu smio da se kladi da je taj podatak tačan.

Kada se radi o ilegalnim poslovima i prebacivanju drvne građe sporednim planinskim putevima, što se upravo sada radi, izvor iz policije smatra da bi i u tom slučaju stvari mogle jednostavno da se dovedu u red.

„Javno saopštavamo koordinate mjesta gdje se sastaju šverceri, pograničnih sela i šumskih puteva. Da li bi bilo teško to provjeriti? Evo i fotografija sa datumom i vremenom kada su snimljene. Zašto tamo nema graničnih patrola, to ne bih mogao da vam odgovorim”, kaže izvor iz policije.

Sve govori u prilog činjenici da se i prekogranični šverc drvne građe odvija sa znanjem i pod zaštitom države, koja od toga vjerovatno ima koristi. Sigurno je da će dugoročno štete biti nemjerljive kada nestane šuma i kada više ne bude imalo šta da se krade.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo