Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Svako svoju akademiju

Objavljeno prije

na

Ministarka nauke Crne Gore Sanja Vlahović obznanila je ove nedjelje da je spajanje dvije crnogorske akademije nemoguće. Fizički i pravno, objasnila je Vlahovićeva. Ministarka je imala dobru volju da udruži podijeljene crnogorske akademike. Početkom godine prezentirala je vladinu ideju predsjednicima Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Momiru Đuroviću i Božidaru Nikoliću. No, u zemlji dvojnog identiteta, zemlji sa dvije crkve, sa dva sindikata… ideja o objedinjavanju bilo čega često se doživi kao jeres.

,,To je nonsens, jer se nigdje u svijetu nacionalna institucija ne udružuje sa nevladinom organizacijom”, poručio je predsjednik CANU Đurović i ponovio da su ,,nezapamćena ikakva udruživanja nacionalne akademije sa nevladinim organizacijama”.

S druge strane, iz DANU ponavljaju da su uvijek bili spremni za saradnju sa CANU.

Božidar Nikolić, predsjednik DANU, u više navrata istakao je da smatra da na malom prostoru kakva je Crna Gora ne treba razdvajati ni naučnike ni institucije, već svi treba da rade u interesu države.

,,Za potrebe Crne Gore je neophodno objediniti sve naučne potencijale na jedno mjesto”, kaže Nikolić.

Iz DANU su kazali i da su spremni da se objedinjena akademija zove Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU), dodajući da se ne boje utapanja DANU u novu koncepciju.

U Ministarstvu prosvjete ističu da će u okviru pregovora sa Evropskom unijom među prvima biti otvoreno i poglavlje 25, koje se tiče nauke i istraživanja. Jedna od preporuka EU (Lisabonska strategija je) je ,,više istraživanja i inovacija: zajednički pristup”. Teško da će razjedinjeni naučni potencijal u dvije akademije pomoći ažurnosti u zatvaranju ovog predpristupnog poglavlja.

Iako se iz Ministarstva nauke ponavlja da se država neće miješati u odnose dvije akademije, najavljeno je da će izmjenama Zakona o Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti pokušati da pronađu adekvatno rješenje kako bi ta institucija sarađivala sa DANU.

,,Mi ćemo u narednom periodu nastojati da kroz novi zakon nađemo kompromisno rješenje gdje će se naučni potencijal obje akademije staviti u funkciju ostvarivanja zajedničkog cilja. Potrebno je i korisno da naučnici iz obje institucije sarađuju, jer će se tako lakše sprovoditi strateški projekti važni za Crnu Goru”, rekla je ministarka Vlahović, ističući da je jedan od prioritetnih projekata i enciklopedija Crne Gore.

Upravo na kapitalnom projektu Enciklopedije Crne Gore, čija izrada s prekidima traje skoro pola vijeka, radile su obje akademije. Bezuspješno.

Nakon što je 1991. ukinut Leksikografski zavod Crne Gore, ogromna građa i trotomni Alfabetar predati su CANU. Finansiranje ponovnog rada na enciklopediji počelo je tek 1996. godine. Para nije manjkalo pa je CANU za izradu Enciklopedije dobila ogromne novce. Nije ih najbolje iskoristila, jer do 2000. godine, kada je Vlada prestala da finansira izradu Enciklopedije, prvi tom je, tvrde u CANU, bio u završnoj fazi. Malo je falilo da ga štampaju, umjesto toga, za utjehu, objavljena je knjiga Priređivanje enciklopedije Crne Gore. Kao i do tada rad na Enciklopediji uglavnom su usporavali različiti stavovi prema nacionalnoj kulturi.

Zebeći da bi CANU, koja je 1987. organizovala naučni skup Društvena svojina kao osnova produkcionih odnosa u samoupravnom socijalizmu, a samo tri godine kasnije Kosovski boj u istoriji, tradiciji i stvaralaštvu Crne Gore, mogla nešto pogriješiti, posebno što se tiče nacionalne kulture i istorije, vlast je rad na Enciklopediji povjerila novoformiranoj Dukljanskoj akademiji nauka i umjetnosti. Iako Vlada nije zvanično obustavila finansiranje CANU kao nosioca ovog projekta, prestala je da im za njega daje novac i postala jedan od sponzora DANU.

Sreten Perović, akademik DANU, glavni urednik Enciklopedije, ranije je u Vijestima objasnio da je DANU za tri godine, sa šezdesetak saradnika, napravila za jednotomnu bilingvalnu Enciklopediju oko 60 odsto jedinica.

,,Ali nijesmo bili u stanju ni to da objavimo. Ipak, oko 600 enciklopedijskih jedinica je objavljeno u Crnogorskom književnom listu”, kazao je Perović.

On je izračunao da je takva, jednotomna Enciklopedija, trebalo da ima najmanje 4,5 hiljada jedinica i da bi, ako se objavi samo na crnogorskom jeziku, mogla da košta oko 800 hiljada eura.

Kako su zbog krize manjkale pare, finansiranje ovog projekta je obustavljeno 2005. Od tada u radu akademija nema kapitalnih projekata ako se izuzme kolosalno zamišljena prošlogodišnja studija Crna Gora u 21. vijeku u eri kompetitivnosti. Projekat koji je koštao blizu milion eura i na kome je 15 mjeseci radilo 10 autora i oko 150 saradnika, po objavljivanju je pretrpio brojne kritike. U strategiji koju je CANU izradila na zahtjev Vlade tretirana su pitanja energetike, životne sredine i održivog razvoja, integracija u evropske i evroatlantske strukture, izgradnja i funkcionisanje Crne Gore, populacioni aspekti, pitanja vrijednosti, kulturno okruženje, obrazovanje, nauka i tehnologija i ekonomija. Jedan od zaključaka do kojih su akademici došli prezentirao je predsjednik Đurović preporukom da treba ponovo aktuelizovati priču o potapanju Tare: „Primjer možda najkarakterističniji jeste pitanje preispitivanja Deklaracije o zaštiti rijeke Tare, kao i preispitivanje daljeg postojanja zabrane na korišćenje nuklearne energije za energetske svrhe.”

Dok CANU za ovakve i slične projekte dobija dodatni novac iz budžeta, DANU, od jula 2005, ne dobija redovnu pomoć ni od sponzora ni od države. Djela im se uglavnom publikuju ako dobiju sredstva preko konkursa za projekte Ministarstva kulture. CANU u vrijeme krize ima milionski budžet – ovogodišnji je preko milion i 300.000 eura, dok je prošlogodišnji bio nešto manje od dva miliona.

Za CANU je krajem prošle godine počela gradnja nove zgrade. Biće izgrađena za 15 mjeseci, površine 6.000 kvadrata, cijena preko šest miliona eura. Interesantno je da se gradi u dvorištu postojeće zgrade Medicinsko-regrutnog centra u Podgorici, u okviru kompleksa od tri zasebna objekta u kojima će pored CANU biti smješteni Ministarstvo odbrane i Generalštab.

Ministarka nauke Vlahovićeva je više puta istakla da je naučni potencijal s kojim raspolažu članovi obje akademije izuzetan, ali i da je velika šteta što dvije akademije naučni potencijal troše na razmirice i sukobljavanja. CANU ima 40 članova u radnom sastavu (redovnih 31 i vanrednih devet) i 28 dopisnih članova. Od 24 stalna člana u radnom sastavu Dukljanske akademiji 22 je dobitnika 13-julske nagrade.

Kada je došla na čelo Ministarstva nauke Sanja Vlahović je saopštila da Ministarstvo nema ingerencije da zadire u samostalnost naučnih institucija, ali da se Evropi moramo predstaviti kao homogena naučno-istraživačka zajednica. Posljednje izjave za medije govore da je ministarka shvatila da akademici, kao ni cjelokupno društvo, još nijesu stasali za bilo kakvu vrstu zajedništva.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo