Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Svako svoju akademiju

Objavljeno prije

na

Ministarka nauke Crne Gore Sanja Vlahović obznanila je ove nedjelje da je spajanje dvije crnogorske akademije nemoguće. Fizički i pravno, objasnila je Vlahovićeva. Ministarka je imala dobru volju da udruži podijeljene crnogorske akademike. Početkom godine prezentirala je vladinu ideju predsjednicima Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Momiru Đuroviću i Božidaru Nikoliću. No, u zemlji dvojnog identiteta, zemlji sa dvije crkve, sa dva sindikata… ideja o objedinjavanju bilo čega često se doživi kao jeres.

,,To je nonsens, jer se nigdje u svijetu nacionalna institucija ne udružuje sa nevladinom organizacijom”, poručio je predsjednik CANU Đurović i ponovio da su ,,nezapamćena ikakva udruživanja nacionalne akademije sa nevladinim organizacijama”.

S druge strane, iz DANU ponavljaju da su uvijek bili spremni za saradnju sa CANU.

Božidar Nikolić, predsjednik DANU, u više navrata istakao je da smatra da na malom prostoru kakva je Crna Gora ne treba razdvajati ni naučnike ni institucije, već svi treba da rade u interesu države.

,,Za potrebe Crne Gore je neophodno objediniti sve naučne potencijale na jedno mjesto”, kaže Nikolić.

Iz DANU su kazali i da su spremni da se objedinjena akademija zove Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU), dodajući da se ne boje utapanja DANU u novu koncepciju.

U Ministarstvu prosvjete ističu da će u okviru pregovora sa Evropskom unijom među prvima biti otvoreno i poglavlje 25, koje se tiče nauke i istraživanja. Jedna od preporuka EU (Lisabonska strategija je) je ,,više istraživanja i inovacija: zajednički pristup”. Teško da će razjedinjeni naučni potencijal u dvije akademije pomoći ažurnosti u zatvaranju ovog predpristupnog poglavlja.

Iako se iz Ministarstva nauke ponavlja da se država neće miješati u odnose dvije akademije, najavljeno je da će izmjenama Zakona o Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti pokušati da pronađu adekvatno rješenje kako bi ta institucija sarađivala sa DANU.

,,Mi ćemo u narednom periodu nastojati da kroz novi zakon nađemo kompromisno rješenje gdje će se naučni potencijal obje akademije staviti u funkciju ostvarivanja zajedničkog cilja. Potrebno je i korisno da naučnici iz obje institucije sarađuju, jer će se tako lakše sprovoditi strateški projekti važni za Crnu Goru”, rekla je ministarka Vlahović, ističući da je jedan od prioritetnih projekata i enciklopedija Crne Gore.

Upravo na kapitalnom projektu Enciklopedije Crne Gore, čija izrada s prekidima traje skoro pola vijeka, radile su obje akademije. Bezuspješno.

Nakon što je 1991. ukinut Leksikografski zavod Crne Gore, ogromna građa i trotomni Alfabetar predati su CANU. Finansiranje ponovnog rada na enciklopediji počelo je tek 1996. godine. Para nije manjkalo pa je CANU za izradu Enciklopedije dobila ogromne novce. Nije ih najbolje iskoristila, jer do 2000. godine, kada je Vlada prestala da finansira izradu Enciklopedije, prvi tom je, tvrde u CANU, bio u završnoj fazi. Malo je falilo da ga štampaju, umjesto toga, za utjehu, objavljena je knjiga Priređivanje enciklopedije Crne Gore. Kao i do tada rad na Enciklopediji uglavnom su usporavali različiti stavovi prema nacionalnoj kulturi.

Zebeći da bi CANU, koja je 1987. organizovala naučni skup Društvena svojina kao osnova produkcionih odnosa u samoupravnom socijalizmu, a samo tri godine kasnije Kosovski boj u istoriji, tradiciji i stvaralaštvu Crne Gore, mogla nešto pogriješiti, posebno što se tiče nacionalne kulture i istorije, vlast je rad na Enciklopediji povjerila novoformiranoj Dukljanskoj akademiji nauka i umjetnosti. Iako Vlada nije zvanično obustavila finansiranje CANU kao nosioca ovog projekta, prestala je da im za njega daje novac i postala jedan od sponzora DANU.

Sreten Perović, akademik DANU, glavni urednik Enciklopedije, ranije je u Vijestima objasnio da je DANU za tri godine, sa šezdesetak saradnika, napravila za jednotomnu bilingvalnu Enciklopediju oko 60 odsto jedinica.

,,Ali nijesmo bili u stanju ni to da objavimo. Ipak, oko 600 enciklopedijskih jedinica je objavljeno u Crnogorskom književnom listu”, kazao je Perović.

On je izračunao da je takva, jednotomna Enciklopedija, trebalo da ima najmanje 4,5 hiljada jedinica i da bi, ako se objavi samo na crnogorskom jeziku, mogla da košta oko 800 hiljada eura.

Kako su zbog krize manjkale pare, finansiranje ovog projekta je obustavljeno 2005. Od tada u radu akademija nema kapitalnih projekata ako se izuzme kolosalno zamišljena prošlogodišnja studija Crna Gora u 21. vijeku u eri kompetitivnosti. Projekat koji je koštao blizu milion eura i na kome je 15 mjeseci radilo 10 autora i oko 150 saradnika, po objavljivanju je pretrpio brojne kritike. U strategiji koju je CANU izradila na zahtjev Vlade tretirana su pitanja energetike, životne sredine i održivog razvoja, integracija u evropske i evroatlantske strukture, izgradnja i funkcionisanje Crne Gore, populacioni aspekti, pitanja vrijednosti, kulturno okruženje, obrazovanje, nauka i tehnologija i ekonomija. Jedan od zaključaka do kojih su akademici došli prezentirao je predsjednik Đurović preporukom da treba ponovo aktuelizovati priču o potapanju Tare: „Primjer možda najkarakterističniji jeste pitanje preispitivanja Deklaracije o zaštiti rijeke Tare, kao i preispitivanje daljeg postojanja zabrane na korišćenje nuklearne energije za energetske svrhe.”

Dok CANU za ovakve i slične projekte dobija dodatni novac iz budžeta, DANU, od jula 2005, ne dobija redovnu pomoć ni od sponzora ni od države. Djela im se uglavnom publikuju ako dobiju sredstva preko konkursa za projekte Ministarstva kulture. CANU u vrijeme krize ima milionski budžet – ovogodišnji je preko milion i 300.000 eura, dok je prošlogodišnji bio nešto manje od dva miliona.

Za CANU je krajem prošle godine počela gradnja nove zgrade. Biće izgrađena za 15 mjeseci, površine 6.000 kvadrata, cijena preko šest miliona eura. Interesantno je da se gradi u dvorištu postojeće zgrade Medicinsko-regrutnog centra u Podgorici, u okviru kompleksa od tri zasebna objekta u kojima će pored CANU biti smješteni Ministarstvo odbrane i Generalštab.

Ministarka nauke Vlahovićeva je više puta istakla da je naučni potencijal s kojim raspolažu članovi obje akademije izuzetan, ali i da je velika šteta što dvije akademije naučni potencijal troše na razmirice i sukobljavanja. CANU ima 40 članova u radnom sastavu (redovnih 31 i vanrednih devet) i 28 dopisnih članova. Od 24 stalna člana u radnom sastavu Dukljanske akademiji 22 je dobitnika 13-julske nagrade.

Kada je došla na čelo Ministarstva nauke Sanja Vlahović je saopštila da Ministarstvo nema ingerencije da zadire u samostalnost naučnih institucija, ali da se Evropi moramo predstaviti kao homogena naučno-istraživačka zajednica. Posljednje izjave za medije govore da je ministarka shvatila da akademici, kao ni cjelokupno društvo, još nijesu stasali za bilo kakvu vrstu zajedništva.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo