Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Na trulim daskama

Objavljeno prije

na

Na trulim daskama koje sudstvo znače u posljednje vrijeme sve je više akcije ali i reakcije. U Višem sudu doneseno je nekoliko odluka, koje mogu dovesti do ukidanja presuda u trenutno najznačajnijim slučajevima, već duže vremena u javnosti prepoznatim kao – skandalozni. Nikšićanin Milan Zindović zatražio je od Sudskog savjeta razrješenje predsjednika Višeg suda u Podgorici Mušike Dujovića zbog grubog kršenja Ustava i zakona. On je Sudskom savjetu zvanično podnio inicijativu za podnošenje predloga za razrješenje Dujovića. Kao razlog za to Zindović navodi postupanje Dujovića u predmetu Jadranska straža, gdje je njegov brat Dragan Zindović osuđen na 17 godina zatvora zbog ubistva. Zindović u prijavi tvrdi da je Dujović prekoračio granice službenog ovlašćenja tako što je predmet koji je metodom slučajne raspodjele dodijeljen sudiji Evici Durutović neovlašćeno uzeo kako bi sam sudio u tom procesu.

UKINUTE PRESUDE: I Apelacioni sud je potvrdio da je Dujović grubo prekršio zakon tako što je optuženima uskratio pravo na odbranu i na pravično suđenje, odlukom ukinuo presudu koju je izreklo vijeće na čijem je čelu bio. Sudija Svetlana Vujanović potpisala je rješenje o ukidanju.

No, nije Dujović jedini pod lupom javnosti. Dvije presude koje je donijela sudija Slavka Vukčević dovedene su pitanje zbog grubih grešaka. Radi se o presudi optuženima za ubistvo Slavoljuba Šćekića i optuženima za šverc 2,5 tone marihuane u predmetu Golubovi.

Kako će se ova dva slučaja završiti – uskoro ćemo znati. No, dosadašnje iskustvo govori da ljudi iz sudstva i tužilaštva, koji naprave prekršaje na svojim radnim mjestima, karijeru uspješno nastavljaju kao advokati i dalje ulazeći u sudnicu – samo sa druge strane.

FORMA ZADOVOLJENA: Šta god da su radili tokom svoje karijere u sudstvu i tužilaštvu, vrata advokature širom su im otvorena. Zdravko Begović,

predsjednik Advokatske komore Crne Gore u razgovoru za Monitor objašnjava: ,,U Zakonu o advokaturi jasno stoji da advokat može biti svako ko, pored ostaloga, nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim bavljenja advokaturom, što znači da i Advokatska komora u svoj registar upisuje sve one koji zadovoljavaju formalne uslove propisane zakonom i Kodeksom komore”. Begović objašnjava kako je nemoguće na osnovu sumnji nekome ne odobriti upis u registar i tako ga onemogućiti da postane advokat.

Pokušali su, još jednom, da provjere da li je u redu povratak sudija i tužilaca s greškama u sudnicu. No, nije im pošlo za rukom. ,,Mi smo, u Advokatskoj komori, za sve slučajeve razriješenih sudija i tužilaca, kada su tražili da ih upišemo u naš registar, tražili mišljenje nadležnih organa koji su odlučivali o njihovom razrješenju, kako bi provjerili da li su podobni”. No, kako kaže Begović, niko nikada im nije odgovorio na te upite pa su bili prinuđeni da bivše sudije i tužioce upišu u registar. Tako su oni, bez ikakvih prepreka, postali advokati.

SAMI OTIŠLI: Begović objašnjava i kako su svi koji se bave advokaturom itekako svjesni da su neki ljudi iz njihovih redova postali advokati nakon sudske ili tužilačke karijere, napustili sami te institucije nakon grešaka koje

su počinili, ne čekajući da budu razriješeni. A tek u tim slučajevima

Advokatska komora ne može da učini ništa i mora ih upisati u registar.

Begović tvrdi i da je sasvim izvjesno da među advokatima postoji odijum prema ljudima koji dolaze iz sudova i tužilaštava jer oni uglavnom misle da već imaju izgrađenu ,,infrastrukturu” u institucijama gdje su radili. Zato u nekim zemljama, čak i u okruženju, sudije kada pređu u advokaturu neko vrijeme ne mogu zastupati stranke pred sudovima u kojima su radili. No, kako tvrde u Advokatskoj komori, kod nas je to teško izvodljivo zbog toga što smo mala zemlja, s malo sudova, pa bi takvo zakonsko rješenje dovelo u neravnopravan položaj sve one koji ne bi mogli da se bave poslom koji žele.

No, osim advokatske karijere, nakon počinjenih grešaka u sudnici ,,otpisanima” sada na raspolaganju stoji i odlično plaćeni posao notara. Ipak, iz Ministarstva pravde su poručili da neće organizovati polaganje zakletve za notare sudiji Slavki Vukčević dok se ne ispita da li je prekršila zakon prilikom pisanja presuda za ubistvo policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića i u slučaju Golub, gdje je napravila greške. Sa druge strane – Vukčević tvrdi da se radi samo o tehničkim greškama i da vjeruje da će biti izabrana za notara.

ORGANIZACIJA: Predrag Bulatović iz SNP-a kaže: ,,Nije moguće da jedan, dvojica pa i trojica sudija naprave tolike propuste s tačkom i zarezom, a da su prethodno obezbijedili neka radna mjesta ili kasnije budu uspješni advokati i da se uopšte ne pokrene proces protiv njih. Osnovano sumnjam da tu postoji organizacija.”

Ministar pravde Duško Marković tvrdi: ,,Evidentno je da je bilo propusta i svi koji su griješili moraće da odgovaraju. Ali dajte da sačekamo da se stvar dovede do kraja. Te procedure su veoma brze.”

Pitanje je šta bi se desilo da mediji nijesu pokrenuli pitanje sudskih propusta i insistirali na odgovorima. U tom slučaju problema s polaganjem zakletve, vjerovatno, ne bi ni bilo. Pa bi u notarima završili oni kojima suđenje nije išlo od ruke. Kao što su se advokature latili Radovan Mandić ili Zoran Piperović. Ministarstvo pravde, koje sprovodi zakon o notarima, ne provjerava sudije, niti toga ima u zakonu. Jedina preporuka da neko postane notar je to što je bio sudija.

Zato ne treba da čudi reakcija Vesne Medenice na pitanja novinarke TV Vijesti o sudijskim greškama. Nije lako dirigovati raštimovanim orkestrom. Lakše je optužiti publiku da nema sluha.

Pritužbe

,,Na žalost , trenutno je mnogo disciplinskih prijava klijenata protiv advokata”, kaže Zdravko Begović. No, kako objašnjava, među prijavama je dosta i neosnovanih, koje su proizvod ljutnje klijenta jer je izgubio spor. ,,Najveći su problem kratki rokovi zastarjelosti pritužbi koje, po zakonu, moraju biti podnesene u roku od 60 dana od samog događaja na koji se klijent žali. Nakon tih 60 dana nastaje apsolutna zastarjelost”, objašnjava Begović. Upozorava da klijenti to često ne znaju pa čak i poslije nekoliko godina dolaze s pritužbama na rad advokata ,,što je neprihvatljivo po zakonu te takve pritužbe ne možemo ni uzeti u obzir”. Naravno, ima i ozbiljnih slučajeva gdje bi se zaista moglo ispostaviti da su advokati obmanuli klijente.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo