Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bugarin prodao tuđu zemlju

Objavljeno prije

na

Način na koji je državljanin Velike Britanije porijeklom iz Petrovca ostao bez atraktivne parcele u zaleđu plaže Lučice u Petrovcu, signal je vlasnicima nekretnina u Crnoj Gori da provjeravaju da li je imovina koju posjeduju i dalje u njihovom vlasništvu iako je ni na koji način nijesu otuđili. Advokat Branislav Suđić, rodom iz Škotske, potomak je poznate porodice Suđić iz Petrovca, koja u ovom primorskom mjestu posjeduje veći broj nekretnina, zemljište u Petrovcu i Lučicama, Buljarici i Svetom Stefanu i staru porodičnu kuću na obali u centru petrovačkog šetališta.

Roditelji advokata Suđića davno su se odselili u Veliku Britaniju, otac Milivoje Suđić radio je nakon Drugog svjetskog rata kao šef dopisništva Tanjuga u Londonu, dok je majka, Miroslava Suđić, bila novinar agencije BBC.

Njegov brat, poznati arhitekta Dejan Suđić, direktor Dizajn muzeja u Londonu, vjerovatno je jedini Crnogorac odlikovan visokim ordenom britanskog kraljevstva.

Suđići rijetko dolaze u Crnu Goru, ali se Branislav, rođen u Velikoj Britaniji u okrugu St. Albans 1941. godine, iznenada našao u situaciji da pred pravosudnim organima Crne Gore dokazuje svoj identitet i vlasništvo na atraktivnoj parceli u Lučicama, površine 1.563 kvadrata, koja je dio porodičnog nasljedstva.

OSTAO BEZ ZEMLJE: Bez znanja i odobrenja vlasnika Branislava Suđića dvije parcele u Lučicama promijenile su u ljeto 2008. godine vlasnika u kupoprodajnoj transakciji vrijednoj 400.000 eura koja po mnogo čemu podsjeća na neku od epizoda popularne britanske TV serije Prevaranti.

U Petrovcu se toga ljeta pojavljuje izvjesni Zlati Georgijevski, bugarski državljanin sa prebivalištem u Skoplju, koji se predstavio kao opunomoćenik lica sa istim imenom i prezimenom, Suđić Branislava iz Skoplja, u čije ime je tražio kupca za dvije parcele br. 1013 i 1014 u Lučicama.

Kao zainteresovani za kupovinu javljaju se Budvanin Goran Kovačević i Milan Kaloštrović iz Petrovca, koje sa Georgijevskim povezuje Tihomir Fatić, ugostitelj iz Petrovca i Ratomir Jovanović iz Beograda.

Ubrzo je postignut dogovor o prodaji zemlje za sumu od 400 hiljada eura, koju će kupci isplatiti u četiri jednake rate. Sklopljen je ugovor o kupoprodaji nepokretnosti između stranaka – Suđić Branislava iz Makedonije sa adresom u Skoplju, koga zastupa Zlati Georgijevski, takođe iz Skoplja, i kupaca Kovačevića i Kaloštrovića koji tako postaju novi vlasnici imanja Suđića.

Ugovor se bez ikakvih teškoća ovjeravaju u Osnovnom sudu na Cetinju 19. jula 2008. godine.

Na osnovu ovjerenog ugovora, kupci se glatko knjiže kao novi vlasnici u budvanskom katastru i počinju radove na raščišćavanju livade i pripreme za gradnju objekta na njoj u skladu sa urbanističkim planom za Lučice koji je u fazi izrade.

No radost kupovine bila je kratkog vijeka. Branislav Suđić iz Škotske doznaje da je njegovo zemljište prodato i nakon prvog šoka i konsultacija sa rođacima i advokatom Brankom Vuksanović iz Budve, podnosi tužbu Osnovnom sudu u Kotoru protiv virtuelnog Branislava Suđića iz Skoplja, Gorana Kovačevića i Milana Kaloštrovića, radi utvrđenja istine i ništavosti ugovora i vraćanje u posjed svog imanja.

No, ispostavilo se da to nije lak posao.

Pravi Branislav Suđić izjavljuje da nije nikada nikome dao punomoćje i nikada ni sa kim nije sklopio ugovor o kupoprodaji spornih parcela.

Georgijevski je raspolagao punomoćjem koje je, navodno, uredno ovjereno kod notara Lenke Micajkove iz Skoplja, priložio je i fotokopiju lične karte Branislava Suđića izdate u Skoplju, sa njegovim matičnim brojem i godinom rođenja. Georgijevski je posjedovao dva pasoša, makedonski i bugarski, i ličnu kartu izdatu u Skoplju.

Složio je priču kako je Suđić star i nemoćan čovjek koji je nekada živio u Škotskoj, o kome se on brine i od koga je dobio punomoćje da proda imanje u Lučicama, jer od rodbine ima samo sina u Engleskoj sa kojim je u zavadi.

Ni kupcima, ni Sudu na Cetinju, a ni službenicima budvanskog katastra nije bilo ničeg sumnjivog u tome što se podaci iz Lista nepokretnosti br. 414 autentičnog Branislava Suđića iz Škotske ne poklapaju sa podacima dvojnika iz Skoplja. Ni matični broj, ni datum rođenja, ni ime države u kojoj živi, nisu bili isti. Deset godina mlađem Branislavu Suđiću iz Škotske u vlasnički list unijet je kao matični broj onaj koji je utvrdila Uprava za nekretnine prilikom upisa prava svojine po osnovu rješenja o nasljeđivanju.

Zanimljiv je podatak da je rješenje o uknjižbi novih vlasnika, navodno, podigao i potpisao Branislav Suđić lično!

Iako kupci nikada uživo nisu vidjeli prodavca, niti je advokat Suđić iz Škotske to učinio. Uostalom, njegov potpis i paraf dvojnika iz Makedonije, drastično se razlikuju.

PAPIRIĆEM DO BOGATSVA: a pitanje novinara Monitora kako su mogli samo na osnovu jednog papira i fotokopije lične karte, bez želje da upoznaju vlasnika ili se makar čuju sa njim – iskeširati 400 hiljada eura nepoznatoj osobi, stranom državljaninu Zlati Georgijevskom, kupac Milan Kaloštrović kaže:

„Raspitivali smo se o Branislavu Suđiću i saznali da nikada nije dolazio u Petrovac i da je sve poslove obavljao preko punomoćnika, pa nismo posumnjali. Mi smo savjesni kupci, isplatili smo novac, platili porez i knjižili se. Dokumenta koje smo priložili prihvatio je i sud na Cetinju i Uprava za nekretnine, pa ako izgubimo spor tužićemo državu Crnu Goru, ove državne institucije i poresku upravu jer su dužne da uruče rješenja o uknjižbi i porezu i da dobiju povratnicu, a to nisu učinili”.

Partneri Kaloštrović i Kovačević smatraju da su Branislav Suđić iz Edinburga i ovaj iz Skoplja jedna te ista osoba, iako su na sudu potvrdili da osoba sa fotokopije lične karte ne liči na tužioca Suđića koji je prisutan ročištima na sudu u Kotoru.

Pokušaj prevare pripisuju njemu, jer „suština je u tome da hoće ovu zemlju dva puta da proda”, kaže Goran Kovačević.

Zanimljivo je da je uz sličnu argumentaciju Viši sud u Podgorici poništio dva rješenja o predlogu za izdavanje privremene mjere kojim se tuženima zabranjuje otuđenje, opterećenje i građenje na spornim parcelama do pravosnažnog okončanja sudskog postupka. Privremenu mjeru tražili su sudija Ranko Šćekić, i po drugi put, sudija Zoran Milić koji sude u ovom predmetu.

U obrazloženju ukidnog rješenja Viši sud je, pored ostalog, naveo mogućnost da je u liku tužioca i u liku tuženog sublimirano jedno lice, da se radi o istoj osobi i na strani tužioca i na strani tuženog.

VIRTUELNI DVOJNIK: U međuvremenu je od Ministarstva unutrašnjih poslova Makedonije stigao odgovor na zahtjev suda u kome se potvrđuje da u toj državi ne postoji Branislav Suđić, sa ličnim podacima i adresom koji su navedeni u kupoprodajnom ugovoru.

Što znači da su priložena dokumenta falsifikati. Bez traga je nestao i punomoćnik Georgijevski.

Advokat Suđić podnio je i krivičnu prijavu protiv aktera u ovom poslu Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, koje će u okviru istrage pribaviti dokumentaciju od notara iz Makedonije koji je izvršio ovjeru navodnog punomoćja kojim je prodaja izvršena.

„Sada kada je utvrđeno da nema Branislava Suđića u Makedoniji, nema prodavca, onda nema ni prodaje, pa ni ugovora”, kaže advokatica Vuksanović.

A Branislav Suđić koji se pojavljuje na suđenju nije ta osoba.

Korespondencija između Ministarstva pravde Crne Gore i Makedonije trajala je godinu dana, što je privuklo pažnju službenika britanske ambasade u Podgorici, ističe Branislav Suđić, koji se i njima obratio za pomoć.

Rečeno mu je da nije jedini britanski državljanin kome se tako nešto dogodilo.

Pravo je pitanje koliko je uopšte pouzdana evidencija stvarnih prava na nekretninama u Crnoj Gori i koliko su savjesni službenici ove državne ustanove.

Tokom investicione euforije u kojoj je naglo porasla vrijednost zemljišta na primorju, izgubile su se osnovne moralne vrijednosti u društvu. Razni mešetari, bliski rođaci i nasljednici jedni drugima pod raznim izgovorima otimaju zemlju, knjiže se na tuđu imovinu i prodaju je.

Sud u Kotoru pretrpran je predmetima sa bizarnim primjerima prevare u kojima stvarno pravo vlasništva dokazuju oštećeni građani koji su, zbog nemara ili sudjelovanja pojedinaca u nadležnim državnim institucijama, ostali bez svoje imovine.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVOLJE RADNIKA  KOMBINATA ALUMINIJUMA: Bez osnovnih radnih prava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

KAP je u stečaju već osam godina, a radnici nemaju pravo na godišnji odmor i druga osnovna prava. Radnik KAP-a Miroslav Jović, koji se pobunio zbog toga, prošao je kao Sandra Obradović prije šest godina. Dobio je otkaz. U Privrednom sudu kažu da je sve u skladu sa sudskom praksom

 

Miroslav Jović radnik Kombinata aluminijuma u Podgorici (KAP) dobio je otkaz 31. decembra. Tvrdi da je otkaz uslijedio kao odmazda zbog početka prikupljanja potpisa od strane radnika s ciljem da ostvare prava na godišnji odmor i druga prava koja im pripadaju po zakonu. Radnici KAP-a nemaju odmor od uvođenja stečaja u julu 2013. godine.

,,Nakon najave tužbe zbog godišnjih odmora, počeli su pritisci od strane mog nadređenog i generalnog menadžera, Nebojše Dožića. Striktni su da odmora ne može biti. Onda idu one priče da vlasnik Veselin Pejović drži KAP zbog nas da ne bi ostali na ulici i slično. Prijetili su otkazima. Meni su ga dali uz obrazloženje da sam otpušten zbog reorganizacije”, priča Jović za Monitor.

Stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić 31. decembra daje otkaz o radu Joviću, koji 5. januara podnosi prigovor Privrednom sudu. Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić odbija Jovovićevu žalbu krajem januara ove godine.

Jovanić u obrazloženju kreće otpočetka pa objašnjava da je stečaj u KAP-u otvoren  davne 2013, u julu mjesecu, a oktobru je donijeto rješenje o bankrotstvu. Navodi se dalje da je tokom 2014. imovina stečajnog dužnika prodata privrednom društvu Uniprom za 28 miliona eura.

Objašnjava da zbog imovinsko-pravnih odnosa nije mogao da se okonča postupak prodaje, koji bi podrazumijevao i preuzimanje radnika od strane kupca imovine. Umjesto toga potpisan je Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Članom pet ovog ugovora stečajni upravnik se obavezuje da se radnicima koji se radno angažuju zaključi ugovor o radu na određeno vrijeme sa mogućnošću raskida ugovora u slučaju prestanka proizvodnje ili na zahtjev Uniproma.

Jovanić u presudi navodi da radnici koji su nakon otvaranja stečajnog postupka angažovani od strane stečajnog upravnika svoja prava mogu ostvarivati isključivo u skladu sa Zakonom o stečaju kao lex specialis propisom koji se primjenjuje u stečajnom postupku. S toga, Jovanić objašnjava, da se ovdje ne primjenjuje Zakon o radu niti drugi radno-pravni propisi, jer radno angažovana lica imaju samo ona prava koja su utvrđena i priznata rješenjem stečajnog upravnika. Onda Jovanić objašnjava da ,,radno angažovanim licima u toku stečaja ne pripada pravo na godišnji odmor, pravo na plaćeno odustvo za vrijeme privremene spriječenosti za rad, pravo na plaćeno odsustvo za dane državnih i vjerskih praznika, pravo na uplatu doprinosa na ime benificiranog radnog staža i dr., kao i predviđena zaštita u slučaju otkazivanja ugovora o radnom angažmanu”.

Drugim riječima sem isplate plate, nemaju nikakvih drugih prava. Tako su radnici KAP-a već osam godina onemogućeni da koriste Ustavom i međunarodnim konvencijama zagarantovana radna prava. A stečaj, iako je jedna od prvih odredbi u Zakonu o stečaju načelo hitnosti, traje li traje, bez najave da će biti okončan.

Jovanić se u donošenju pomenute  odluke poziva na brojne sudske odluke u ovom stečajnom postupku i ističe presudu Apelacionog suda iz januara 2016. Radi se o presudi u slučaju Sandre Obradović, koja je 2015. godine kao predsjednica sindikata KAP-a tražila da radnici imaju godišnje odmore i zbog toga dobila otkaz, kao sada Jović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJA U VLADINOM PREDUZEĆU MORSKO DOBRO: Kako se krčmilo državno zemljište u zaštićenoj zoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među hiljadama nelegalnih objekata koji su izgrađeni u zoni morskog dobra nalaze se i vile i vikendice, kafići i restorani istaknutih političara, sudija, bankara i biznismena. Državni funkcioneri gradili su vile na pjeni od mora, gazila se Barselonska konvencija, UNESCO standardi, betonirala šetališta, staze, pristaništa, ali nikome iz JP Morsko dobro do danas, to nije zasmetalo

 

Po nalogu Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u utorak, 15. februara privedeno je više funkcionera Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, zbog osnovane sumnje za zloupotrebu službenog položaja u poslovima otuđenja djelova morske obale, koja je nizom pravnih vratolomija i nezakonitih radnji, prešla u privatno vlasništvo.

U Specijalnom tužilaštvu najavili su krajem prošle godine istragu o tome kako je značajan dio crnogorske obale, kojom gazduje JP Morsko dobro, na volšeban način uknjižen na pojedince i ko je sve u lancu donošenja odluka, tome doprinio.

Spektakularna akcija privođenja većeg broja funkcionera Vladinog preduzeća, odigrana je sticajem okolnosti opet u Budvi, u kojoj se nalazi sjedište JP Morsko dobro. Bila je to već viđena situacija na kakve su Budvani gotovo oguglali. Uhapšen je direktor preduzeća Predrag Jelušić, koji je istovremeno i prvi čovjek budvanskog DPS-a i član Glavnog odbora ove partije. Privedeni su i prethodni direktori Rajko Barović i Rajko Mihović, zatim bivši i sadašnji članovi Upravnog odbora MD Aleksandar Tičić, Boro Lazović, Ljubomirka Vidović i Selim Rsulbegović. Nalog za privođenje izdat je i za Zoricu Šarenac, Đura Marića,  Aleksandru Ivanović Kalezić i Ivana Kalezića.

Privedeni  funkcioneri JP Morsko dobro sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, dozvolili su nelegalnu gradnju objekata na morskoj obali i učestvovali u poslovima knjiženja pojedinih parcela na privatna lica.

U konkretnom slučaju radi se o nekretninama u Tivatskom zalivu, u prostoru Luke Bonići, u kojoj duži niz godina posluje brodogradilište i remontni centar za jahte,  kompanije Navar iz Herceg Novog, u vlasništvu poznatog bokeljskog privrednika Branka Zgradića.

Polovinom januara po nalogu SDT Zgradić je uhapšen i njemu je tada određen pritvor od 30 dana. Radi se o nastavku akcije u kojoj je krajem decembra prošle godine uhapšen direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević i Ana Lakićević Grdinić, kao i sudija kotorskog Osnovnog suda Marija Bilafer. Njima se stavlja na teret da su dio kriminalne organizacije koja je nelegalno upisivala pojedine objekte u zoni morskog dobra u katastar.

Specijalno tužilaštvo sumnjiči Zgradića za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja putem pomaganja u produženom trajanju i krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju, jer je poslovnim transakcijama kompanije Navar Doo, Herceg Novi, čiji je osnivač i vlasnik, sa preduzećem Morsko dobro, u periodu od 2009. do 2015. godine, upisao svoju firmu kao trajnog ili doživotnog korisnika parcela u zoni morskog dobra u Bonićima, površine od 14.500 kvadrata.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo