Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bugarin prodao tuđu zemlju

Objavljeno prije

na

Način na koji je državljanin Velike Britanije porijeklom iz Petrovca ostao bez atraktivne parcele u zaleđu plaže Lučice u Petrovcu, signal je vlasnicima nekretnina u Crnoj Gori da provjeravaju da li je imovina koju posjeduju i dalje u njihovom vlasništvu iako je ni na koji način nijesu otuđili. Advokat Branislav Suđić, rodom iz Škotske, potomak je poznate porodice Suđić iz Petrovca, koja u ovom primorskom mjestu posjeduje veći broj nekretnina, zemljište u Petrovcu i Lučicama, Buljarici i Svetom Stefanu i staru porodičnu kuću na obali u centru petrovačkog šetališta.

Roditelji advokata Suđića davno su se odselili u Veliku Britaniju, otac Milivoje Suđić radio je nakon Drugog svjetskog rata kao šef dopisništva Tanjuga u Londonu, dok je majka, Miroslava Suđić, bila novinar agencije BBC.

Njegov brat, poznati arhitekta Dejan Suđić, direktor Dizajn muzeja u Londonu, vjerovatno je jedini Crnogorac odlikovan visokim ordenom britanskog kraljevstva.

Suđići rijetko dolaze u Crnu Goru, ali se Branislav, rođen u Velikoj Britaniji u okrugu St. Albans 1941. godine, iznenada našao u situaciji da pred pravosudnim organima Crne Gore dokazuje svoj identitet i vlasništvo na atraktivnoj parceli u Lučicama, površine 1.563 kvadrata, koja je dio porodičnog nasljedstva.

OSTAO BEZ ZEMLJE: Bez znanja i odobrenja vlasnika Branislava Suđića dvije parcele u Lučicama promijenile su u ljeto 2008. godine vlasnika u kupoprodajnoj transakciji vrijednoj 400.000 eura koja po mnogo čemu podsjeća na neku od epizoda popularne britanske TV serije Prevaranti.

U Petrovcu se toga ljeta pojavljuje izvjesni Zlati Georgijevski, bugarski državljanin sa prebivalištem u Skoplju, koji se predstavio kao opunomoćenik lica sa istim imenom i prezimenom, Suđić Branislava iz Skoplja, u čije ime je tražio kupca za dvije parcele br. 1013 i 1014 u Lučicama.

Kao zainteresovani za kupovinu javljaju se Budvanin Goran Kovačević i Milan Kaloštrović iz Petrovca, koje sa Georgijevskim povezuje Tihomir Fatić, ugostitelj iz Petrovca i Ratomir Jovanović iz Beograda.

Ubrzo je postignut dogovor o prodaji zemlje za sumu od 400 hiljada eura, koju će kupci isplatiti u četiri jednake rate. Sklopljen je ugovor o kupoprodaji nepokretnosti između stranaka – Suđić Branislava iz Makedonije sa adresom u Skoplju, koga zastupa Zlati Georgijevski, takođe iz Skoplja, i kupaca Kovačevića i Kaloštrovića koji tako postaju novi vlasnici imanja Suđića.

Ugovor se bez ikakvih teškoća ovjeravaju u Osnovnom sudu na Cetinju 19. jula 2008. godine.

Na osnovu ovjerenog ugovora, kupci se glatko knjiže kao novi vlasnici u budvanskom katastru i počinju radove na raščišćavanju livade i pripreme za gradnju objekta na njoj u skladu sa urbanističkim planom za Lučice koji je u fazi izrade.

No radost kupovine bila je kratkog vijeka. Branislav Suđić iz Škotske doznaje da je njegovo zemljište prodato i nakon prvog šoka i konsultacija sa rođacima i advokatom Brankom Vuksanović iz Budve, podnosi tužbu Osnovnom sudu u Kotoru protiv virtuelnog Branislava Suđića iz Skoplja, Gorana Kovačevića i Milana Kaloštrovića, radi utvrđenja istine i ništavosti ugovora i vraćanje u posjed svog imanja.

No, ispostavilo se da to nije lak posao.

Pravi Branislav Suđić izjavljuje da nije nikada nikome dao punomoćje i nikada ni sa kim nije sklopio ugovor o kupoprodaji spornih parcela.

Georgijevski je raspolagao punomoćjem koje je, navodno, uredno ovjereno kod notara Lenke Micajkove iz Skoplja, priložio je i fotokopiju lične karte Branislava Suđića izdate u Skoplju, sa njegovim matičnim brojem i godinom rođenja. Georgijevski je posjedovao dva pasoša, makedonski i bugarski, i ličnu kartu izdatu u Skoplju.

Složio je priču kako je Suđić star i nemoćan čovjek koji je nekada živio u Škotskoj, o kome se on brine i od koga je dobio punomoćje da proda imanje u Lučicama, jer od rodbine ima samo sina u Engleskoj sa kojim je u zavadi.

Ni kupcima, ni Sudu na Cetinju, a ni službenicima budvanskog katastra nije bilo ničeg sumnjivog u tome što se podaci iz Lista nepokretnosti br. 414 autentičnog Branislava Suđića iz Škotske ne poklapaju sa podacima dvojnika iz Skoplja. Ni matični broj, ni datum rođenja, ni ime države u kojoj živi, nisu bili isti. Deset godina mlađem Branislavu Suđiću iz Škotske u vlasnički list unijet je kao matični broj onaj koji je utvrdila Uprava za nekretnine prilikom upisa prava svojine po osnovu rješenja o nasljeđivanju.

Zanimljiv je podatak da je rješenje o uknjižbi novih vlasnika, navodno, podigao i potpisao Branislav Suđić lično!

Iako kupci nikada uživo nisu vidjeli prodavca, niti je advokat Suđić iz Škotske to učinio. Uostalom, njegov potpis i paraf dvojnika iz Makedonije, drastično se razlikuju.

PAPIRIĆEM DO BOGATSVA: a pitanje novinara Monitora kako su mogli samo na osnovu jednog papira i fotokopije lične karte, bez želje da upoznaju vlasnika ili se makar čuju sa njim – iskeširati 400 hiljada eura nepoznatoj osobi, stranom državljaninu Zlati Georgijevskom, kupac Milan Kaloštrović kaže:

„Raspitivali smo se o Branislavu Suđiću i saznali da nikada nije dolazio u Petrovac i da je sve poslove obavljao preko punomoćnika, pa nismo posumnjali. Mi smo savjesni kupci, isplatili smo novac, platili porez i knjižili se. Dokumenta koje smo priložili prihvatio je i sud na Cetinju i Uprava za nekretnine, pa ako izgubimo spor tužićemo državu Crnu Goru, ove državne institucije i poresku upravu jer su dužne da uruče rješenja o uknjižbi i porezu i da dobiju povratnicu, a to nisu učinili”.

Partneri Kaloštrović i Kovačević smatraju da su Branislav Suđić iz Edinburga i ovaj iz Skoplja jedna te ista osoba, iako su na sudu potvrdili da osoba sa fotokopije lične karte ne liči na tužioca Suđića koji je prisutan ročištima na sudu u Kotoru.

Pokušaj prevare pripisuju njemu, jer „suština je u tome da hoće ovu zemlju dva puta da proda”, kaže Goran Kovačević.

Zanimljivo je da je uz sličnu argumentaciju Viši sud u Podgorici poništio dva rješenja o predlogu za izdavanje privremene mjere kojim se tuženima zabranjuje otuđenje, opterećenje i građenje na spornim parcelama do pravosnažnog okončanja sudskog postupka. Privremenu mjeru tražili su sudija Ranko Šćekić, i po drugi put, sudija Zoran Milić koji sude u ovom predmetu.

U obrazloženju ukidnog rješenja Viši sud je, pored ostalog, naveo mogućnost da je u liku tužioca i u liku tuženog sublimirano jedno lice, da se radi o istoj osobi i na strani tužioca i na strani tuženog.

VIRTUELNI DVOJNIK: U međuvremenu je od Ministarstva unutrašnjih poslova Makedonije stigao odgovor na zahtjev suda u kome se potvrđuje da u toj državi ne postoji Branislav Suđić, sa ličnim podacima i adresom koji su navedeni u kupoprodajnom ugovoru.

Što znači da su priložena dokumenta falsifikati. Bez traga je nestao i punomoćnik Georgijevski.

Advokat Suđić podnio je i krivičnu prijavu protiv aktera u ovom poslu Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, koje će u okviru istrage pribaviti dokumentaciju od notara iz Makedonije koji je izvršio ovjeru navodnog punomoćja kojim je prodaja izvršena.

„Sada kada je utvrđeno da nema Branislava Suđića u Makedoniji, nema prodavca, onda nema ni prodaje, pa ni ugovora”, kaže advokatica Vuksanović.

A Branislav Suđić koji se pojavljuje na suđenju nije ta osoba.

Korespondencija između Ministarstva pravde Crne Gore i Makedonije trajala je godinu dana, što je privuklo pažnju službenika britanske ambasade u Podgorici, ističe Branislav Suđić, koji se i njima obratio za pomoć.

Rečeno mu je da nije jedini britanski državljanin kome se tako nešto dogodilo.

Pravo je pitanje koliko je uopšte pouzdana evidencija stvarnih prava na nekretninama u Crnoj Gori i koliko su savjesni službenici ove državne ustanove.

Tokom investicione euforije u kojoj je naglo porasla vrijednost zemljišta na primorju, izgubile su se osnovne moralne vrijednosti u društvu. Razni mešetari, bliski rođaci i nasljednici jedni drugima pod raznim izgovorima otimaju zemlju, knjiže se na tuđu imovinu i prodaju je.

Sud u Kotoru pretrpran je predmetima sa bizarnim primjerima prevare u kojima stvarno pravo vlasništva dokazuju oštećeni građani koji su, zbog nemara ili sudjelovanja pojedinaca u nadležnim državnim institucijama, ostali bez svoje imovine.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

 

 

rošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru.  U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu  je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.

„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.

U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.

Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.

Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

RATNI ZLOČINI: Crna Gora još bez optužnica protiv ,,vikend ratnika”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Specijalno državno tužilaštvo je  do sada podiglo samo tri optužnice zbog učeća dobrovoljaca iz Crne Gore u ratnim zločinima u BiH i na Kosovu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije učinilo dovoljno u istragama o učešću tzv. vikend ratnika iz Crne Gore u ratnim zločinima i pljačkama počinjenim u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu tokom ratova devedesetih, tvrde sagovornici BIRN-a.

Izraz ,,vikend ratnici” se često koristi da opiše dobrovoljce koji su iz Crne Gore i Srbije putovali u BiH i učestvovali u ratnim zločinima tokom devedesetih.

Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava (HRA), Bojana Malović, tvrdi da SDT još nije samoinicijativno istraživalo djelovanje tzv. vikend ratnika, iako indicije o učešću crnogorskih državljana u silovanjima u istočnoj Bosni postoje od 1996. kada je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu podignuta prva optužnica zbog seksualnog zlostavljanja.

,,Specijalno državno tužilaštvo od novembra 2020. izviđa dokazni materijal koji se može odnositi na ‘vikend ratnike’, budući da obuhvata više od 15 crnogorskih državljana osumnjičenih za teške zločine − uključujući ubistvo, mučenje, seksualno ropstvo i silovanje na području Foče. Međutim, kako je taj postupak u fazi izviđaja njihovi identiteti nisu poznati javnosti”, kazala je Malović BIRN-u.

Crna Gora je, kao dio Jugoslavije, direktno učestvovala u ratovima devedesetih u Hrvatskoj i BiH, a cnogorski građani su, kao pripadnici Vojske Jugoslavije, učestvovali u ratu na Kosovu. U Crnoj Gori nije bilo ratnih dejstava, ali su na njenoj teritoriji zabilježeni ratni zločini.

U sudskim procesima u BiH, na Kosovu i Hrvatskoj pominju se crnogorski državljani koji su u tim državama kao dobrovoljci učestvovali u ratnim zločinima i pljačkama. U Crnoj Gori su do sada podignute tri optužnice protiv crnogorskih državljana zbog ratnih zločina u susjednim državama, od kojih se jedna završila osuđujućom presudom.

Apelacioni sud je u decembru 2019. potvrdio presudu kojom je bivši pripadnik Vojske Jugoslavije iz Nikšića, Vlado Zmajević, osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva 4 albanska civila u selu Žegra kod Gnjilana tokom rata na Kosovu 1999.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA POSLIJE IZBORA: Poslovi ne smiju da stanu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve. Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini

 

 

Deset dana nakon lokalnih izbora u Budvi i proglašenja konačnih rezultata, nema naznaka da se uskoro može očekivati dogovor političkih grupacija koje su učestvovale na njima. Postupci dvije vodeće stranke, koalicija Demokratskog fronta koju predvodi kandidat za predsjednika Opštine, Mladen Mikielj i grupa građana Budva naš grad, Nikole Jovanovića, takođe pretendenta za fotelju gradonačelnika, istovjetni su onima koje su vodili nakon majskih izbora, na kojima je rezultat u broju mandata bio neriješen. Njihove liste osvojile su oba puta po devet odborničkih mjesta u Skupštini grada, nedovoljno da same formiraju izvršnu vlast.

Pregovore pokreće Jovanović, uz uslov da njemu pripada predsjednička fotelja. On  poziva  na dogovore pojedine partije iz DF  SNP i Demokratsku narodnu partiju.. Prošlog puta  iz DF-a mu je stavljeno do znanja da to neće proći. Sasvim izvjesno neće ni sada.

Upućeni tvrde da Jovanović ima podršku aktuelnog predsjednika Opštine Mila Božovića iz pritvorske jedinice u Spužu. To je i podrška moćnog građevinskog lobija, zainteresovanog da unosni poslovi ne presahnu.

Za eventualno  pravljenje postizborne koalicije sa DPS-om, Jovanović bi morao ubijediti odbornike sa svoje liste, Budva naš grad, nekadašnje sledbenike jedinstvenog DF-a. Tokom junskih pregovora to mu nije pošlo za rukom, nekoliko njih odbilo je takvu saradnju. Sada je dovoljno  da tri odbornika to učine,  da otpadne mogućnost  povratka DPS-a u izvršnu vlast u Budvi, poslije osam godina.

Upućeni navode da je uslov DPS-a koji donosi sedam mandata, da dobije opštinska preduzeća na upravljanje. Treći partner, Evropski savez, sa dva mandata, čiji je lider Petar Odžić traži funkciju predsjednika lokalnog parlamenta. Fotelja predsjednika Opštine Budva bila bi Jovanovićeva.

Iz te vruće stolice tri gradonačelnika turističke metropole završila su u Spužu. Prva dvojica, Rajko Kuljača i Lazar Rađenović kao pripadnici OKG Budva, pravosnažno su osuđeni. Milo Božović, uhapšen u aprilu 2023. godine i dalje je predsjednik Opštine i čeka ishod sprovedenog istražnog postupka u pritvoru.

Uprkos svemu, u gradu bez parlamenta i funkcionalne vlasti, unosni poslovi nimalo ne trpe. Ugovore o javnim nabavkama za izvođenje raznih građevinskih radova, po odobrenju Višeg suda u Podgorici, potpisivao je u Spužu, predsjednik Milo Božović, sve do imenovanja potpredsjednice Opštine Jasne Dokić.

Pregled podataka Službe javnih nabavki, pokazuje kako su pojedine građevinske firme postale stalni pretplatnici na opštinski budžet. Obećane ekskluzivne  kapitalne investicije u gradu svele su se na izgradnju lokalnih puteva i ostale saobraćajne infrasturkture. Na razne atmosferske kanale, podmorske ispuste, sanaciju ili modernizaciju postojećih trotoara i saobraćajnica. Samo u 2024. godini na pomenute radove utrošeno je oko šest miliona eura. Većinu ugovora parafirala je potrpedsjednica Dokić.

Privilegovane firme, odabrane na tenderima na kojima se po pravilu pojavljuju kao jedini i najpovoljniji ponuđači, jesu poznati Bemax sa podugovaračem BB Solar, u vlasništvu Blaža Đukanovića, sina bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, zatim kompanija Carat vlasnika Dragana Perovića, kuma i poslovnog partnera Mila Božovića. Tu je i neizbježna firma Asfalt beton gradnja iz Podgorice, bliska bivšem predsjedniku Marku Batu Careviću, Hidromont inženjering iz Podgorice i druge.

Tokom 2024. godine firma Asfalt-Beton, koju zastupa izvjesni Vladimir Mirković, realizovala je osam ugovora o javnim nabavkama, vrijednim oko 3,5 miliona eura, bez obračunatog PDV. Ova firma debitovala je u Budvi u doba predsjednikovanja Bata Carevića. Asfalt beton gradnja u jednoj godini od Carevića je dobila poslove vrijedne preko 2 miliona eura. Kako bi se u posao, kao podizvođač, ugradila firma Carinvest. Asfalt beton gradnja od tada čvrsto drži monopol u izvođenju javnih radova na teritoriji Opštine.  Carević javno podržava  Jovanovića i njegov tim.

Pojedinačno najjači ugovor u tekućoj godini dodijeljen je kompaniji Hidromont za sanaciju ispusta u Bečićima i na Zavali, vrijedan 2,5 miliona eura.

Potpredsjednica Dokić potpisala je početkom novembra drugi ugovor sa Bemaxom o izradi atmosferskog kanala u centru Budve, kod gradske Pošte, vrijedan 720 hiljada eura. Podugovarač BB Solar dobija svojih 1,2 procenta za izvođenje elektrotehničkih radova.

Podsjećamo, u decembru 2023. godine, Božović je potpisao prvi ugovor sa Bemax-om  vrijedan 2.924.681 eura za rekonstrukciju ulice 22 Novembar i Mediteranske, u centru Budve. Podugovarač u ovom poslu bila je firma mladog Đukanovića BB Solar, koja je na ime procenta od 16,27 odsto inkasirala 488.000 eura. Nakon završenih radova koji su trajali tokom turističke sezone, glavni problem tog dijela grada, stvaranje velikih poplava tokom obilnih padavina, nije riješen. Poplave su i dalje tu, ulice su neprohodne nakon prvih kiša uprkos utrošenim milionima.

Bemax je ponovo angažovan, da napravi novi atmosferski kanal koji će vodu sa ulice odvesti dalje, u more. Za popravni rad, Bemax i BB Solar prihodovaće 600.000 eura.

Najvrjedniji ugovor u poslednje dvije godine parafirao je predsjednik Božović u julu 2023., tri mjeseca nakon hapšenja, sa konzorcijumom kojeg čine firme Carat doo, Asfalt-Beton doo, Geotim MNE doo,  za izvođenje radova na komunalnom opremanju za izgradnju tri saobraćajnice u naselju Dubovica. Vrijednost ovog posla je vrtoglavih 4,5 miliona eura.

Istog dana Perović i Božović potpisuju još jedan ugovor za igradnju saobraćajnice A 75-75 u Bečićima, na iznos od 347.000 eura. U jednom danu blizu 5 miliona eura iz gradske budžeta prelilo se u ruke budvanskog biznismena Dragana Perovića.

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve.

Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo