Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pravi posao tek počinje

Objavljeno prije

na

Samo dan nakon što u Briselu bude predstavljen godišnji izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore, u Podgoricu će s dobrim vijestima doputovati evropski komesar za proširenje Štefan File. Već je sama najava dolaska visokog zvaničnika Unije značila da će EK gotovo izvjesno preporučiti Evropskom savjetu da na svom decembarskom samitu odredi Crnoj Gori datum za otvaranje pristupnih pregovora. Takav epilog će svi akteri na crnogorskoj političkoj sceni nastojati da predstave kao svoj uspjeh. SITNICE: Ali, razloga za prećerano zadovoljstvo ni u Podgorici ni u Briselu nema previše. Jer, i File će svojim domaćinima i čitavoj crnogorskoj javnosti jasno predočiti niz nedostataka i slabosti koje Crna Gora nije otklonila, a morala je. To će se viđeti u izvještaju, koji će biti veoma detaljan i pregledan, i iz kojeg će se moći lako zaključiti da na putu k EU Crna Gora sama sebe najviše usporava. Potvrda takvih stavova došla je, neočekivano, i od bivše ministarke za evropske integracije Gordane Đurović. Konstatujući da nije urađen nacrt programa integracije, osnovana komisija za pridruživanje i komisija za IPA fondove, ona je kazala da je u tom procesu Crna Gora izgubila punih šest mjeseci. „Sve to definitivno ukazuje da se u Vladi teže radi”, istakla je Đurovićeva. Čak je i vicepremijer Duško Marković morao ovih dana nevoljno priznati da nije dovoljno urađeno u borbi protiv korupcije. Administrativne kapacitete, prava manjina, pravosuđe, medije i ostale „sitnice”, aktuelni ministar pravde nije pominjao.

RUSIJA: Usporenim ispunjavanjem evropskih kriterijuma Crna Gora, međutim, dovodi u veliku opasnost upravo sebe, jer samo vladavina prava i demokratizacija obezbjeđuju opstanak crnogorske države. Alternativa je izgledna: trajno truljenje na evropskoj periferiji! EU istovremeno osigurava stabilnost i mobilnost čitavog crnogorskog društva, i jedini pravi građanski konsenzus. Zato je razumljivo ponovno nastojanje dijela zvaničnika da se zemlja, politički i ekonomski, okrene „majčici Rusiji” i projektovano hlađenje nacije od „evropskog entuzijazma”. „Oni ne žele u Evropu, jer ih kače zakoni”, kaže jedan podgorički analitičar. Na odgovor Moskve nije trebalo čekati: najavljen je dolazak specijalnog izaslanika premijera Vladimira Putina, ministra za vanredne situacije Sergeja Šojgua, kao i nova faktura za Kombinat aluminijuma od čak 130 miliona eura. To je tek početak! Naredne godine tražiće se nove subvencije za struju. Biće svakako interesantno posmatrati i energetske igre oko Morače i Pljevalja, a koje, preko trećih lica, čini se, vode Rusi. Na te scenarije, u Briselu i Vašingtonu već sumnjičavo vrte glavom. Bivši premijer i lider Demokratske partije socijalista Milo Đukanović ubrzano troši posljednje kredite na Zapadu. Stoga je ubrzavanje evropskih integracija od sudbinske važnosti za Crnu Goru. Uvjerenje da je mnogo važnije dovesti Evropu u Crnu Goru, nego napraviti od Crne Gore formalno državu članicu EU, dnevno će dobijati na značaju.

NJEMAČKA: Do decembarskog sastanka ostaje, međutim, još dosta vremena. Podgorica će opet morati da se pouzda prije svega u dobru volju i spremnost Berlina da Crnoj Gori progleda kroz prste. Jer, u Bundestagu će se krajem novembra voditi rasprava o Crnoj Gori nakon izvještaja koji će saveznom parlamentu podnijeti njemački parlamentarci koji će prethodno boraviti u našoj zemlji. S ukupnim stanjem u Crnoj Gori upoznali su se ovih dana i poslanici iz Bavarske. I novi njemački ambasador u Podgorici Pius Fišer je iz te njemačke savezne države, u kojoj je na vlasti već decenijama Hrišćansko-socijalna unija (CSU), sestrinska stranka Demohrišćanske unije (CDU) kancelarke Angele Merkel. To sve znači da će Crna Gora u narednom periodu biti pod još snažnijim monitoringom Njemačke, odnosno da odlazak ranijeg ambasadora Petera Platea, neće ništa promijeniti u odnosu zvaničnog Berlina prema Podgorici. Odluka da ,,pravosuđe i temeljna prava” bude prvo poglavlje koje će biti otvoreno u procesu pregovora, uz stalni zahtjev za suzbijanje korupcije na visokom nivou, predstavljaće težak izazov i zahtjevati ozbiljan politički napor u ,,evropskoj tranziciji” ove zemlje. Zato je nedavni boravak šefa njemačke diplomatije Gida Vestervelea u Podgorici i prijem premijera Igora Lukšića na najvišem nivou u Berlinu u rano proljeće bila jasna poruka onima u Podgorici koji su pokušali da blokiraju otvaranje pristupnih pregovora nametanjem identitetskih pitanja, kao i želja Njemačke da pomogne evropeizaciju Balkana. U svakom slučaju, od 12. oktobra za Crnu Goru predstoji naporniji dio posla. Jer, s približavanjem Uniji, zahtjevi, obaveze i izazovi postaju veći i složeniji.

Dobar učenik u problematičnom razredu

Nastavak procesa proširenja takođe je važan za Brisel, jer daje impuls kredibilnoj politici EU na Balkanu. Dobijanjem datuma za početak pregovora Crne Gore, koji bi mogli početi u drugoj polovini naredne godine, spriječava se predug diskontinuitet u politici proširenja, koji će nastupiti nakon prijema Hrvatske. Dakle, Balkan nastavlja svoje koprcanje prema evropeizaciji, a Crna Gora je, kako je rekao jedan član crnogorske parlamentarne delegacije u Briselu, „samo dobar učenik u razredu problematičnih učenika”.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo