Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zločini koji su se Đukanoviću isplatili

Objavljeno prije

15 godina

na

milo-momo1

Prvog oktobra 1991. u Podgoricu je bez najave stigao zamjenik lorda Karingtona pod čijim se predsjedavanjem u to vrijeme, u Hagu, održavala konferencija za uspostavljanje mira u Jugoslaviji. Karingtonovog izaslanika Vejsansa interesovalo je samo jedno od crnogorskih zvaničnika: ,,Da li će danas početi napad JNA i crnogorske Teritorijalne odbrane na Dubrovnik”? Tadašnji predsjednik Crne Gore Momir Bulatović uvjeravao je Vejsansa da je to čista dezinformacija! To mu je potvrdio i tadašnji ministar inostranih poslova Nikola Samardžić.

,,Ja sam g.Vejsansa uporno uvjeravao da se takav napad ne može dogoditi i da JNA nikada neće napasti mirni i pun istorijskih starina i kulturnih spomenika – Dubrovnik”, svjedočio je kasnije Samardžić, pod zakletvom, pred Haškim tribunalom.

Gost je ispraćen sa podgoričkog aerodroma, a Samardžić hitno pozvan u Vladu. Tamo su, u velikoj sali, zasjedali članovi Vlade i Predsjedništva Crne Gore sa grupom generala i oficira JNA.

,,Bio sam šokiran. General Pavle Strugar i Momir Bulatović tvrdili su da 30 hiljada ustaša nastupa iz pravca Dubrovnika da zauzmu Boku, da smo napadnuti i da se moramo braniti. Donesena je odluka da Teritorijalna odbrana Crne Gorte uđe u vojni sastav i da bude pod komandom armije. Donesena je odluka da se izvrši opšta mobilizacija muškog stanovništva”, ispričao je Samardžić haškom tužiocu.

Tog dana, u rano jutro, rezervisti brigade Veljko Vlahović već su bili na hrvatskoj teritoriji. Prvo su ušli u Dubravku, pa, bez ikakvog otpora, krenuli u dalje osvajanje Konavala…

Milo Đukanović, tadašnji premijer, desetak godina nakon agresije na Dubrovnik tvrdio je da nije znao šta se dešava u dubrovačkoj regiji: ,,Ne, ja to nijesam znao kao što to nije mogao znati niko iz tadašnjeg crnogorskog rukovodstva”.

Momir Bulatović je, godinama kasnije, uvjeravao da je pohod na Dubrovnik ,,bio jedini način da se zaustavi prelivanje sukoba u Crnu Goru” i da je crnogorska vlast od vojnog vrha dobijala pogrešne informacije.

Dok su Momir i Milo sa ratnim saveznikom Slobodanom Miloševićem slali svoje građane u ,,rat za mir”, organizovani su antiratni protesti, ali i ofanziva protiv – dezertera.

Građanski odbor za mir 17. jula 1991. na centralnom gradskom trgu U Titogradu organizovao je antiratni protest Stop fašizmu. U proglasu je pisalo: ,,Ne idite u taj krvavi bratoubilački sukob i učinite sve da drugi to ne čine. Za Crnu Goru i Jugoslaviju danas nema višeg i važnijeg cilja od mira i života dostojnog ljudi. Danas je junaštvo ne ići u rat”.

Patriotska Pobjeda o tome je svjedočila ovako: ,,Prekjuče je Trg Ivana Milutinovića u srcu Titograda i Crne Gore doživio nesvakidašnje, bar na ovim prostorima nezabilježeno poniženje. Okupili su se na njemu probrani ‘borci za mir’…”

Tih dana sa cetinjskog trga, na mitingu opozicije predvođene liberalima se uzvikivalo: „Sa Lovćena vila kliče,oprosti nam Dubrovniče”.

Pripadnici manjinskog antiratnog pokreta, surovo su proganjani i žigosani kao izdajnici. Tadašnji ministar odbrane Božidar Babić žestoko se obrušio: ,,Oni su napali nas”.

Zahvaljujući nepokolebljivim borcima za mir kasnije se čuo i glas protesta zbog opsade Sarajeva, bombardovanja Vukovara, genocida u Srebrenici, deportovanja bosanskih izbjeglica, etničkog čišćenja Bukovice…

Dvije decenije kasnije, tih antiratnih heroja malo se ko sjeća. Mnogi su zbog višegodišnjeg kritikovanja Đukanovićevog režima zato što je Crnu Goru pretvorio u privatnu državu obilježeni kao – državni neprijatelji. Među njima je i redakcija Monitora. Nepoželjni svjedoci strašnog vremena skupo plaćaju. Oni koji su vatreno podržavali velikosrpske ratne projekte, danas su uglednici na raznim poljima. Daleko su dogurali pojedini borci sa dubrovačkog ratišta – Ranko Mujović do juče je bio dekan Pravnog fakulteta, Slobodan Leković je predsjednik Komisije za sprečavanje konflikta interesa, Predrag Sekulić je ministar turizma… Nijedan od njih nije javno osudio pohod na Dubrovnik. Dobro su se razmjestili i novinari i književnici ratni huškači. Novak Kilibarda je postao mirotvorac od formata.

U udžbenicima istorije nema lekcija o ,,oslobađanju” Dubrovnika, deportaciji izbjeglica, etničkom čišćenju Bukovice… Uzalud su o tome udžbenik pripremili istoričari Šerbo Rastoder, Dragutin Papović i Sait Šabotić. Zabranjen je. Kako i ne bi kad se u njemu može pročitati da su Bulatović, Đukanović i Marović odveli Crnu Goru u rat. To je svetogrđe.

Pošto nije bilo političke volje da se u Crnoj Gori sprovede lustracija i država suoči sa neslavnom prošlošću uspješno je izvedeno potiranje ratne istine. Nekad antiratni SDP spriječio je donošenje zakona o lustraciji.

Na dubrovačkom ratištu poginulo je 166 crnogorskih rezervista. Zbog granatiranja Dubrovnika u Hagu su na kazne zatvora osuđeni general Pavle Strugar i admiral Miodrag Jokić. Niko od državnih čelnika, propagatora i organizatora rata nije optužen.

,,U trenutnoj političkoj konstelaciji nije realno očekivati da će bilo ko biti osuđen za zločine počinjene u Crnoj Gori tokom 1990-tih”, kaže za Monitor dr Srđa Pavlović, profesor univerziteta Alberte u Kanadi i autor knjige Prevazići bratoubistvo: političke mitologije, pomirenje, i budućnost u bivšoj Jugoslaviji, koja se bavi problematikom post-konfliktnih situacija na prostoru bivše SFRJ.

,,Agitpropovski igrokazi, koje crnogorska vlast prodaje kao legitimne sudske procese za zločine u logoru Morinj, deportaciju izbjeglica, i etničko čišćenje pljevaljske Bukovice, su manifestacije bježanja od istine. Sve dok se pažnja domaće i međunarodne javnosti fokusira na operativce, nalogodavci mogu mirno da spavaju”, ocjenjuje Pavlović.

Računajući na učinak organizovanog zaborava, crnogorska vlast laži preokreće u istinu, od dželata pravi mirotvorce, a od žrtava zločince.

Podsjećajući da državni mediji nameću kolektivni zaborav, tadašnji lider Socijaldemokratske partije Crne Gore Žarko Rakčević, ovako je na petu godišnjicu ,,rata za mir” varirao DPS-ov predizborni slogan Sigurno: ,,Sigurno je da je jedini imperijalni rat, rat za tuđe interese i tuđe teritorije, koji je Crna Gora vodila u ovom vijeku izgubljen. Oni koji su pozivali u rat za mir, kažu da su i pored desetina i stotina mrtvih i ranjenih građana Crne Gore – sačuvali mir”.

Nedavno je Svetozar Marović, preko Pobjede ukorio predsjednika Srbije Borisa Tadića što se u posjeti hrvatskom predsjedniku Ivu Josipoviću nije sjetio da pomene da su lideri Crne Gore vodili „politiku pomirenja”. Pranje biografija je disciplina u kojoj se izvanredno snalazi crnogorska vlast.

Veselin Veljović, direktor Uprave policije, nedavno je tvrdio da nije bilo zločina u Bukovici. On je u sudnici kazao da je tokom njegovog boravka u Pljevljima devedesetih godina, na mjestu komandira policije, sve rađeno po – pravilima službe.

Momir Bulatović je na prošlogodišnjem suđenju suštinski priznao da je deportacija bh izbjeglica – državni zločin. Nije imao pred kim. Valjda će neko buduće tužilaštvo, najodgovornije za taj zločin dovesti pred lice pravde. Put ravno vodi do Đukanovića i njega.

Ratni zločini ne zastarijevaju. Svjedoka, uprkos svemu, još ima, da ne dozvole da Crna Gora ostane masovna grobnica za istinu.

„Vrlo je vjerovatno da lobotomisti misle da će koristeći privilegije neograničene moći privatizovanog policijskog i sudskog aparata uspješno odstraniti neugodne djelove svojih biografija tako što će šikanirati svjedoke, kontrolisati medije i u obrazovni sistem plasirati udžbenike istorije svojih podložnika-istoričara”, kazao je nedavno za Monitor dr Filip Kovačević.

U bibliotekama je neko pocijepao ratnohuškačke stranice Pobjede i počistio iz arhive Televizije Crne Gore snimke iz ratnog perioda. Međutim, haška optužnica sadrži faktografski dosije o Dubrovniku, a dio je objavio i naš list.

Krunski argument za umiješanost crnogorskih vlasti u napad na Dubrovnik nije samo u tome što su na Dubrovnik upućene jedinice crnogorske TO. Crnogorska vlast je tamo uputila i svoju policiju, dakle ,,unutrašnju vojsku”. Specijalnim jedinicama komandovao je Damjan Turković. Policijski odred crnogorskih specijalaca prvi je upao u Cavtat. Slobodan Pejović je jedini policijski inspektor iz Herceg Novog koji je odbio da se pridruži toj specijalnoj jedinici.

Prirodno je što je politička elita naših ,,ratnika za mir” završila u kriminalu. Krupnom i organizovanom, kao što je bio krupan i organizovan sramotni napad na Dubrovnik.


Dr Šerbo Rastoder
Kontrolisana pravda

– U fazi ,,kontrolisane” i ,,dozirane” pravde, sudovi se trude da ostave utisak institucija posvećenih pravu i pravdi, a u suštini često rade i protiv prava i pravde. Dovoljno je u tom smislu osvrnuti se na ,,slučaj Bukovica ” i tzv. ,,slučaj deportacija”, koji se mogu analizirati kroz četiri faze.

Prva faza – priznaj zločin.To je država uradila i u jednom i u drugom slučaju. Parama poreskih obveznika se obnavljaju kuće u Bukovici, a srodnicima deportacija će se isplatiti novčane nadoknade za pretrpljeni gubitak najmilijih. Kada sam svojevremeno reagovao protiv ovakvog licemjerja, bio sam maltene anatemisan. Tvrdio sam tada i sada, to nije novac za nadoknadu gubitka bližnjih, već utvrđivanje novčane cijene zločina koji će platiti i oni (poreski obveznici) koji nijesu niti imaju bilo kakve veze sa ovim zločinima.

Druga faza – priznati zločin ne znači da postoje i ljudi odgovorni za njega. Najbolji dokaz ove teze je epilog sudskih procesa u kojima su osumnjičeni oslobođeni krivice.To onda znači ili da su sudski procesi bili režirana farsa za domaću ili međunarodnu javnost ili da na optuženičku klupu nijesu izvedeni pravi ljudi.

Treća faza – relativizuj zločin. Unosi se konfuzija i relativiziraju postojeća saznanja. Tek poslije ovih presuda je postala jasna pozadina napada na udžbenik istorije u kojem su spomenuti ovi slučajevi kao i uloga inicijatora napada. Posebno je postala jasna suština i žestina napada na svjedoka deportacija – Slobodana Pejovića.

Četvrta faza – dekoriši i politički kapitalizuj zločine. U ovom poslu učestvuju političke elite koje u suštini samo prave maglu u kojoj ne treba vidjeti osnovno – da sve dok se ne identifikuju i pravno procesuiraju počinitelji zločina – zločin je moguće osporiti.

Dr Srđa Pavlović
Mrlja

– Napad na Dubrovnik, kao i učešće Crne Gore u ratovima iz 1990-tih, ostaće tamna mrlja na kolektivnoj savjesti Crne Gore sve dok se crnogorska Skupština i drugi državni organi zvanično ne odrede prema naporima crnogorske ratno-profiterske političke elite da sakrije svoje prljave tragove iz tih mračnih godina. Neophodna je skupštinska rezolucija koja će se bazirati na istini o tome da je Crna Gore bila aktivni učesnik u ratnim operacijama u Hrvatskoj. Takva rezolucija bi trebalo da bude početak procesa istinske lustracije. Njome bi se uokvirili zločini počinjeni u logoru Morinj, deportacija izbjeglica iz Bosne, kao i ostala crnogorska nepočinstva iz ratnih godina.

Tako je govorio Đukanović

– Hrvatska vlast je po svaku cijenu željela rat – i ima ga.

– Ovog puta ćemo završiti zajednički život s njima i raskinuti sve kontakte, nadam se za sva vremena…Još ću vam samo ovo reći: Crnom Gorom teče Zeta, uskoro će i Neretva.

– Pohod na Dubrovnik je svrsishodan i svako suprotno stanovište je izdajničko.

– Sve opozicione separatističke stranke u Crnoj Gori govore da smo vodili besmisleni rat, a ni jedna za to nema argumente.

– Milošević je nešto najbolje što se moglo desiti Jugoslaviji u ovom trenutku, kada povampirene fašističke snage u Hrvatskoj i Sloveniji pokušavaju da unište sve ono što je stvoreno od 1945. godine do sada. Ponosan sam da u ovim istorijskim trenucima mogu da budem rame uz rame sa njim u odbrani tekovina revolucije.

Pobjedin patriotizam

Kako je Pobjeda pripremila ,,rat za mir” dovoljno govore i naredni naslovi njenih ratnih izvještaja:
– Crnogorce sramote poturice i slična nekrst; Srbi se najbolje brane kad su napadnuti; Crna Gora će biti sjutra mnogo veća; Zbogom razbraćo; Suditi izdajnicima; Šahovnica se neće vijoriti; Dobro bi došle i dobrovoljke; Liberali su naše prokletstvo; Bitka za Muslimaniju; Sve spremno na oružje; Hrvatska vlast je fitilj i opasnost za Evropu; Dobrovoljac zbog pravoslavlja; Razočarao sam se ponašanjem reformista; Danas ratuju patriote; Lijepa njihova gori; Tražimo nove borbene zadatke; Sprženo sve u okolini Dubrovnika; I s pjesmom kreću u novu borbu, u smrt, u pobjedu; Smrt izdajnicima i izrodima; Ravno će zaista biti ravno; Kad se udruže puška i gusle; Borci spremni, oružje podmazano; Valja napasti Dubrovnik; Crna Gora brani svoju čast; Ston mora pasti; Jevremu i Slavku – i oca i majku…

Tereza Vladi Crne Gore

Skoro pa u povodu jubileja, dvadeset godina od napada Crnogoraca na Dubrovnik, u Podgorici je zapjevala Tereza Kesovija. Nije što pjeva, nego – kome pjeva. Od 380 slobodnih mjesta u Crnogorskom narodnom pozorištu u slobodnoj prodaji bilo je svega 25 karata. Direktor CNP-a Janko Ljumović je tim povodom kazao da je pozorište ,,uvijek pitanje odabranih i elita”. Jasno je ko je odabran. Pokrovitelj koncerta je Vlada Crne Gore, koja je za ovaj događaj izdvojila 20.000 eura, a sponzor je Prva banka Crne Gore. Upitana kada će se odužiti publici koja nije bila u prilici da dođe do karata za koncert hrvatska pjevačica je kazala da će to učiniti na nekom od narednih nastupa u Crnoj Gori. U intervjuu Vijestima prije nekoliko mjeseci, Kesovija je kazala da ovaj koncert duguje Vladi Crne Gore. Tereza Kesovija, čiju su kuću u vrijeme napada na Dubrovnik spalili crnogorski rezervisti, kazala je da u Podgoricu nikada ne bi ponovo došla da je ,,okrenuta ka prošlosti”. Veoma je široko njeno srce. U četvrtak popodne, kad Monitor ide u štampu, čeka se istorijska slika: uz zvuke pjesme Prijatelji stari gdje ste, Milo Đukanović ne zna da li da prije poljubi Terezu ili šahovnicu. Gostovanje u Podgorici u okviru festivala Odakle zovem, hrvatski novinari Boris Dežulović i Predrag Lucić su početkom jula iskoristili za komentar najavljeno gostovanje Tereze Kesovije. ,,Na koncertu u Podgorici će vjerovato biti oni isti ljudi koji su bili tada sa druge strane. To je zapravo karneval licemjerstva i hipokrizije i to je na kraju potpuno privatna stvar.” U odlomku pjesme posvećene Kesovijinom koncertu, Dežulović i Lucić navode: “…Vujanović oj Filipe, jeb’o bazen i Ćilipe, Đukanović druže Milo, jebeš sada šta je bilo. Bez granate i bez metka, krenućemo iz početka…”

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

ŠKOLE NA SJEVERU: Za deceniju 4000 manje osnovaca

Objavljeno prije

7 dana

na

24 Oktobra, 2026

Objavio:

U osnovnim školama 2016/2017. školske godine upisano je 68.276 učenika, a  ove  školske godine je 69.295 osnovaca u Crnoj Gori. Na sjeveru – 4.114 manje nego prije deceniju. Za razliku od sjevernog regiona, južni bilježi porast od 2.956 učenika osnovnih škola u odnosu na 2016, a centralni 1.343

 

 

Školska statistika koju vodi Ministarstvo prosvjete, nauke i inovcacija pruža uvid u trednove u obrazovanju u posljednjoj deceniji. Od 2016. do danas otvoreno je malo novih obrazovnih ustanova, trend smanjenja učenika na sjeveru se nastavio, a skoro trećina predškolske djece, osnovaca i srednjoškolaca je u Podgorici.

U osnovnim školama 2016/2017. upisano je 68.276 učenika, školske 2025/2026. je 69.295 osnovaca u Crnoj Gori. Na sjeveru je ove školske godine upisano 4.114 manje osnovaca nego prije deceniju. Za razliku od sjevernog regiona, južni bilježi porast od 2.956 učenika osnovnih škola u odnosu na 2016, a centralni 1.343.

U centralnom regionu 2016. upisano je 33.350, a 2025. 34.693 učenika,  na jugu je odnos 16.224 prema19.180 ove školske godine, dok je na sjeveru, koji je 2016. imao više osnovaca nego južni region – 18.506, ove školske godine upisano 14.392 učenika.

Skoro nepromijenjeno je u Podgorici, u kojoj osnovnu školu pohađa skoro trećina učenika, 2016. – 21.386, 2015. – 21.717.

Koliko se ulagalo u obrazovanje govori i podatak da je, prema statistici Ministarstva prosvjete, broj osnovnih škola za deceniju sa 166 porastao na 169. Od toga samo je jedna novootvorena državna osnovna škola, a statistiku su popravile privatne škole.

Na sjeveru su u posljednjih deset godina zatvorene dvije osnovne škole,  2016. je bilo 75,  a sada 73. Na jugu se stanje nije mjenjalo, tamo radi 31 osnovna škola, 28 državnih i 3 privatne. U centralnom regionu broj osnovnih škola je porastao sa 60 na 65, državnih škola bilo je 59 i jedna privatna, dok ih je sada 60 državnih i pet privatnih. I ova jedna državna, „Novka Ubović“ u Podgorici, izgrađena je privatnim kapitalom.

Broj aktivnih područnih jedinica državnih osnovnih škola u školskoj 2018/2019. bio je najveći na sjeveru i iznosio je 159, u centralnoj regiji 47, a na jugu 35. Ove školske godine broj područnih jedinica na sjeveru je 135, centralnom djelu na 34, a na jugu 27. Ministarstvo prosvjete je objavilo podatak da ove školske godine u čak 98 područnih odjeljenja u Crnoj Gori nije upisan nijedan prvak.

Na početku ove školske godine predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić upozorio je javnost da u tom gradu nema upisanih prvaka. „Nijedno. To nije statistički podatak. To nije broj u tabeli. To je upozorenje. To je alarm koji bi morao da se čuje mnogo dalje od Šavnika“, kazao je Jakić.

Za razliku od državnih, broj privatnih škola je porastao duplo, sa četiri na osam, a znatno je više i učenika koji pohađaju privatne škole – prije deceniju samo 196, sada 1030.

Znatno se povećao i broj učenika stranih državljana u osnovnim školama. Školske 2016/2017. upisano ih je 2.164 u državnim, dok je u privatnim školama bilo 169 osnovaca, ove školske godine javne škole pohađa 5.194, a privatne 698.

Kao i kod osnovnih, i kod srednjih škola, što se tiče samih objekata, statistiku poboljšavaju privatne škole. U Crnoj Gori se nastava odvija u 58 srednjih škola. Na sjeveru i jugu stanje se nije mijenjalo, na sjeveru radi 19 škola, a na jugu 13 – 11 državnih i dvije privatne. U centralnom regionu je 26 srednjih škola – 21 državna i pet privatnih. Država je u posljednjoj deceniji izgradila samo jednu Srednju mješovitu školu u Golubovcima, a broj privatnih srednjih škola je porastao za četiti, posljednja otvorena u septembru ove godine je Gimnazija „Sveti Sava“ u Podgorici.

Za razliku od osnovaca, broj srednjoškolaca, na nivou Crne Gore, je u posljednjoj deceniji smanjen za hiljadu. U srednje škole je u školskoj 2016/2017 upisano 27.666 učenika, a prošle školske godine 26.597. Najveći pad zabilježen na sjeveru države – 2016. upisano 7.592 srednjoškolaca, a 2025. – 6.208, razlika 1.384.

U Gimnaziju ,,Tanasije Pejatović” u Pljevljima ove školske godine upisano je svega 40 učenika. Jednu od najboljih gimnazija u Crnoj Gori koja je prije dvije decenije brojala oko 600 učenika, sada pohađa ukupno njih 184.

U centralnoj regiji broj srednjoškolaca je povećan (2016. upisano 13.787, a prošle godine 13.856), kao i na jugu (2016. – 6.287, a prošle 6.533). Najviše srednjoškolaca, trećina od ukupnog broja, pohađa škole u Podgorici, njih 8.663.

Na sjeveru države nema privatnih niti osnovnih škola. U centralnom regionu u privatne srednje škole ide 278 učenika, 2016. samo dva učenika su pohađala privatnu osnovnu školu, a u južnom 129, u odnosu na 104 iz 2016. godine.

Učenika stranih državljana 2016. u srednjim školama je bilo 519, od toga pet u privatnim. Prošle školske godine srednjoškolaca stranih državljana je upisano 1.392, od toga u privatnim školama 157.

U posljednjih deset godina broj djece u predškolskim ustanovama je značajno porastao – 2016. upisano je 18.660, a prošle 26.786. Predškolsko obrazovanje je jedino koje bilježi poboljšanje što se tiče broja djece u vrtićima i na sjeveru – prije deset godina u vrtiće je išlo 4.059 djece, a 2025. njih 4.450.

U odnosu na osnovno i srednje obrazovanje broj vrtića je značajno porastao u posljednjoj deceniji. Broj predškolskih ustanova školske 2018/19. godine u Crnoj Gori iznosio je 47, od tog broja državnih vrtića je bilo najviše u sjevernoj regiji – 10, južnoj 6, a centralnoj 5. Privatnih na sjeveru nije bilo, u centralnoj regiji radilo je 15, a južnoj 11.

Školske 2025/2026. godine broj predškolskih ustanova je povećan za 10 i iznosi 57. Na sjeveru je otvoren jedan državni vrtić pa ih je sada ukupno 11. Broj državnih vrtića u centralnoj regiji je povećan sa 5 na 7, ali je zato znatno uvećan broj privatnih sa 15 na 22. U južnoj regiji broj državnih vrtića je ostao isti – 6 kao i broj privatnih – 11.

 

Manjak nastavnika

Pored demografske, obrazovni sistem se suočava i sa kadrovskom krizom. Latentni problem je nedostatak nastavnika, naročito prirodnih nauka.

Podaci Ministarstva prosvjete govore da trećina nastavnika prirodnih nauka nema odgovarajuću kvalifikaciju za predmet koji predaje. Podaci pokazuju da se od 1.232 nastavnika matematike, fizike i hemije čak 423 za to nijesu školovala. „Nastavu često izvode inženjeri ili ljudi koji imaju medicinsko obrazovanje, a zbog različitih životnih okolnosti ti ljudi često biraju drugu profesiju i opredjeljuju se za honorarni rad u nastavi. Po nekim našim procjenama, oko 75 odsto nastavnika je stručno osposobljeno za obavljanje tog rada, a ostali potiču upravo iz ovih oblasti za koje smo rekli da često nemamo kadra, pa škole moraju drugim kadrom da te deficite popunjavaju“, kazala je za RTCG Jasna Jovanović, generalna direktorica Direktorata za cjeloživotno učenje.

Samostalna savjetnica i prosvjetna nadzornica za hemiju Dragana Celić za Vijesti je izjavila da Zavod za školstvo, na osnovu podataka Ministarstva prosvjetekontinuirano prati stručnu zastupljenost nastave. Prema podacima koje je iznijela, u posljednje tri godine stručna nezastupljenost nastave kretala se između 25 i 30 odsto. Nastavu hemije često izvode nastavnici hemijske tehnologije, metalurgije, biologije, ekologije i zaštite životne sredine, dok matematiku i fiziku predaju i elektroinženjeri, mašinski inženjeri, ekonomisti, penzioneri i studenti.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović upozorio je da se nedostatak nastavnika sve više osjeća i u drugim oblastima obrazovanja. Prema njegovim riječima, na konkurse se često prijavi jedan kandidat, dvoje kandidata ili – niko. Mladi sve manje upisuju nastavničke fakultete, a dio onih koji završe  nakon određenog vremena napušta profesiju.

Božović je naveo da je istraživanje Sindikata prosvjete o zadovoljstvu nastavnika pokazalo da bi oko 50 odsto ispitanika rado promijenilo posao kada bi im se ukazala dobra prilika. Kao razloge za sve manje interesovanje mladih za nastavnički poziv izdvojio je niske zarade, stres, sve zahtjevnije uslove rada, preopterećena odjeljenja, izazove u radu sa učenicima i nedovoljnu pravnu sigurnost prosvjetnih radnika.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA IZMEĐU DVA MEĐUNARODNA KONKURSA: Za ideje utrošeno 300.000 a promenada i dalje čeka

Objavljeno prije

7 dana

na

24 Oktobra, 2026

Objavio:

Projekat koji je jedinstveni Demokratski front započeo prije četiri godine, u sadašnjoj NSD riješili su da dovedu do kraja. Ponovo je, u susret važnim parlamentarnim izborima, aktuelizovana priča o izgradnji šetališta. Uključuje se Ministarstvo ministra Slavena Radunovića sa idejom da Vlada u saradnji sa Morskim dobrom izgradi promenadu Lungo mare na najatraktvinijem dijelu budvanskog akvatorijuma

 

 

Ministarstvo planiranja prostora, urbanizma i državne imovine raspisalo je 6. oktobra 2026. međunarodni konkurs za urbanističko-arhitektonsko idejno rješenje glavnog šetališta u Budvi duž Slovenske plaže.

„Predmet konkursa je izrada urbanističko-arhitekotnskog rješenja dijela obalnog pojasa u Budvi, u zahvatu Prostornog plana posebne namjene za obalno područje. Ukupna površina zahvata iznosi cca 42,7 ha, od čega kopneni dio iznosi 15,8 ha.

Cilj konkursa je dobijanje visokokvalitetnog urbanističko-arhitektonskog rješenja koje će prostor obalnog pojasa transformisati u jedinstven reprezentativan i funkcionalno integrisan javni prostor. Rješenje treba da poveže urbano zaleđe grada i turističke kapacitete, šetalište, proširenu pješčanu plažu i Luku Budva uz očuvanje vizura prema moru i Starom gradu”, navodi se u šturom obrazloženju razloga za raspisivanje konkursa.

Rok za predaju konkursnih radova ističe 15. decembra ove godine. Nagradni fond iznosi 99.000 eura.

Vijest ne bi bila neobična da nije u pitanju drugi konkurs za lokaciju za koju je Opština Budva već sprovela međunarodni konkurs sa istom namjenom prostora, na kome su odabrani i plaćeni najbolji konkursni radovi, za šta je iz gradske kase utrošeno 300.000 eura.

Tako se u razmaku od četiri godine za budvansko šetalište, kapitalni projekat od ogromnog značaja za grad, čiju su realizaciju obećavale mnoge političke partije u predizbornim kampanjama, po drugi put raspisuje međunarodni konkurs, dok od gradnje još nema ništa.

U kampanji za lokalne izbore u oktobru 2022. godine tadašnji predsjednik Opštine Budva Milo Božović, nosilac izborne liste jedinstvenog DF i ministar ekonomije i turizma Goran Đurović (URA), na zajedničkoj konferenciji za medije spektakularno su najavili da će započeti ostvarenje decenijskog sna mnogih Budvana, izgradnju promenade duž Slovenske obale. Radi se o savremenom šetalištu koje će trajno izmijeniti vizuelni identitet turističkog grada i donijeti kvalitetniji život njegovim građanima.

U susret izborima koji su održani dvije sedmice kasnije, najavljeno je da će Opština 10. oktobra raspisati međunarodni urbanističko-arhitektonski konkurs za projekat izgradnje šetališta, sa nagradnim fondom od 223.000 eura. Posao vrijedan 40 miliona eura za izgradnju promenade od Avale do Zavale u dužini od 4 km, pod nazivom Budvanska školjka, time je formalno krenuo sa mrtve tačke.

Planiran je kao zajednička investicija Opštine, JP Morsko dobro i Vlade Crne Gore. To je važilo dok se partneri nisu politički mimoišli. Nakon njihovog razlaza javni prostor u Budvi i započeti projekti postali su taoci političkih razmirica i sporova između države i Opštine.

Konkurs je završen 2023, odabrani su konkursni radovi, što je zajedno sa drugim troškovima koji se ne navode, Opštinu Budva, odnosno građane, koštalo 300.000 eura. Bio je to jedan od najskupljih međunarodnih konkursa u istoriji grada u kome je prvonagrađeni rad grupe autora NORMOTIC FZE plaćen 90.000 eura.

I to je od Opštine bilo sve. Posao na izradi glavnog projekta nije nastavljen a dokumentaciju sa konkursa lokalna uprava nije htjela da dijeli sa bivšim partnerima, preduzećem Morsko dobro i Vladom. U Morskom dobru najavili su spremnost da preuzmu investiciju i nastave poslove oko izgradnje šetališta, međutim ni nakon više urgencija nijesu od Opštine dobili traženu dokumentaciju sa odabranim idejnim rješenjima sa konkursa. Takođe, u opštinskim planovima investicija u godinama nakon završetka konkursa, nije bilo šetališta niti opredijeljenih sredstava za realizaciju projekta.

Ono što je jedinstveni Demokratski front započeo prije četiri godine, u sadašnjoj NSD riješili su da dovedu do kraja. Ponovo je, u susret važnim parlamentarnim izborima aktuelizovana priča o izgradnji šetališta. Uključuje se Ministarstvo ministra Slavena Radunovića sa idejom da Vlada u saradnji sa Morskim dobrom izgradi promenadu Lungo mare na najatraktvinijem dijelu budvanskog akvatorijuma.

Drugi konkurs zahvata gotovo duplo veću površinu od prvog. Novo idejno rješenje treba da poveže obalu, šetalište, proširenu pješčanu plažu, urbano zaleđe i Luku Budva.

„Novo šetalište i uređena luka treba da postanu novi centri gradskog života i prostori koji će se koristiti tokom cijele godine. Vlada Crne Gore, Ministarstvo prostornog planiranja i Morsko dobro opredijeliće više od 30 miliona eura za realizaciju ovog projekta. Uz to, saradnjom sa Vladom obezbijeđeno je više od 300 miliona eura za različite razvojne i infrastrukturne projekte u Budvi. Uz obilaznicu, novo šetalište, modernu Luku i druge infrastrukturne projekte, Budva će u narednim godinama dobiti potpuno nove uslove za život, rad i razvoj turizma”, kazao je direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj.

Cilj je da Budva dobije infrastrukturu i javne prostore dostojne jedne od najznačajnijih turističkih destinacija Jadrana i da svoju poziciju zadrži i u decenijama koje dolaze.

„Pokazuje se ko radi u interesu građana i sprovodi projekat, a ko priča prazne priče, ko će uložiti stotine miliona u Budvu, a kome nedostaje novca na računu, a od obećanih projekata nema ni traga. Budva je danas u nikad boljoj poziciji kada su veliki infrastrukturni projekti u pitanju. Započeti projekti moraju biti i završeni i biće završeni na korist građana Budve i Crne Gore”, zaključio je Mikijelj.

Opština Budva uputila je veoma oštro saopštenje za javnost nakon raspisivanja novog konkursa. Predsjednik Nikola Jovanović sada pokazuje spremnost za saradnju i nudi kompletnu konkursnu dokumentaciju Morskom dobru i Ministarstvu prostornog planiranja.

„Ministarstvo ponovo pokreće postupak za posao koji je Opština Budva već završila, umjesto da se postojeće idejno rješenje iskoristi kao osnova za dalju realizaciju projekta. Takav pristup otvara ozbiljno pitanje opravdanosti novog trošenja javnog novca, posebno u trenutku kada su Budvi potrebni konkretni radovi, a ne ponavljanje već sprovedenih procedura… Stav Opštine Budva je jasan. Nema opravdanja za dupliranje već plaćenog posla bez konkretnih i dokazivih razloga. Postojeće idejno rješenje treba staviti u funkciju, eventualne stručne i pravne prepreke transparentno razriješiti, a raspoloživa sredstva usmjeriti ka izradi glavnog projekta i izvođenju radova”, navodi se u saopštenju.

Opština je pozvala predstavnike Ministarstva i Morskog dobra na sastanak radi dogovora o narednim koracima, rokovima i načinu finansiranja realizacije šetališta.

Neizgrađena promenada od Avale do Zavale postaje više od neostvarenog urbanističkog projekta. Ona otvara pitanje kome odgovara postojeće stanje uz obalu, ko ostvaruje korist i da li je dugoročni javni interes potisnut pred interesima vlasti i pojedinačnih korisnika prostora.

Jedan od mogućih razloga zašto lokalna uprava nije nastavila posao oko izrade glavnog projekta i realizacije ove investicije je zadržavanje statusa kvo na šetalištu koje godinama putem raspodjele lokacija za privremene objekte predstavlja sredstvo sticanja političke podrške. Šetalište u Budvi je ruglo grada, prostor na kome ne važe nikakva pravila. Program privremenih objekata za teritoriju Opštine odavno je van snage, lokalna uprava nema ni zakonskog osnova za naplatu zakupnina. Milioni eura vrte se na ovom prostoru tezgi, šatri, kioska, ugostiteljskih radnji, bez inspekcijske kontrole, što vladajućoj većini u potpunosti odgovara i donosi veliki broj glasova na izborima.

Privremeni objekti – trajni politički interes, formula je upravljanja javnim prostorom u Budvi.

Uređena moderna promenada donosi promjene u načinu korišćenja prostora uz uklanjanje postojećih jeftinih sadržaja. To mnogima ne odgovara.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRI DALA DVOSTRUKO NEGATIVNO MIŠLJENJE MINISTARSTVU ZDRAVLJA: Milioni bez potpunog revizorskog traga

Objavljeno prije

7 dana

na

24 Oktobra, 2026

Objavio:

Nalazi ukazuju na nepravilnosti u upravljanju javnim novcem, računovodstvenim evidencijama, poreskom izvještavanju, naknadama zaposlenima, službenim putovanjima, javnim nabavkama i državnoj imovini

 

 

Državna revizorska institucija (DRI) dala je negativno mišljenje na Godišnji finansijski izvještaj Ministarstva zdravlja za 2025. godinu i negativno mišljenje na pravilnost poslovanja tog resora, kojim rukovodi Vojislav Šimun. Konačni izvještaj usvojen je 19. oktobra 2026. godine, a nalazi ukazuju na nepravilnosti u upravljanju javnim novcem, računovodstvenim evidencijama, poreskom izvještavanju, naknadama zaposlenima, službenim putovanjima, javnim nabavkama i državnoj imovini.

Ukupni izdaci Ministarstva u 2025. godini iznosili su 8.722.739,03 eura, dok je materijalnost za finansijske izvještaje utvrđena na 110.778,79 eura, odnosno 1,27 odsto ukupnih izdataka. Prema ocjeni DRI, godišnji finansijski izvještaj nije, u svim materijalno značajnim aspektima, sastavljen u skladu sa važećim okvirom finansijskog izvještavanja.

Posebno se izdvaja višemilionski projekat „Jačanje sistema zdravstva u Crnoj Gori“, za koji je Ministarstvo godinama prenosilo budžetska sredstva Programu Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), a da revizori nijesu mogli da uspostave potpun revizorski trag o njihovom konačnom utrošku.

Jedan od ključnih nalaza odnosi se na 3.633.000 eura koje je Ministarstvo u decembru 2025. godine prenijelo UNDP-u za realizaciju projekta unapređenja zdravstvenog sistema. Taj iznos evidentiran je na računu 4319 – „Ostali transferi institucijama“, što, prema ocjeni revizora, ne odgovara ekonomskoj suštini projektnih aktivnosti.

Projekat obuhvata razvoj zdravstvenog informacionog sistema, digitalizaciju zdravstvenih usluga, nabavku opreme i softverskih rješenja, kao i konsultantske i druge usluge. Od 2017. do kraja 2025. godine Ministarstvo je UNDP-u prenijelo ukupno 8.227.736,72 eura. Prema podacima UNDP-a kojima su revizori raspolagali, dobavljačima i konsultantima plaćeno je 2.401.838 eura, dok 5.825.898,72 eura nije bilo realizovano kroz projektne aktivnosti.

Ovi podaci sami po sebi ne znače da je novac nestao ili da je nenamjenski potrošen. Međutim, DRI nije imala neposredan pristup cjelokupnoj izvornoj finansijskoj, tenderskoj i ugovornoj dokumentaciji koja se nalazi kod UNDP-a, zbog čega nije mogla da utvrdi konačni utrošak svih prenesenih sredstava, stanje neutrošenog novca na kraju 2025. godine niti da u potpunosti poveže isplate sa realizovanim aktivnostima i rezultatima projekta.

Revizori su preporučili Ministarstvu da uspostavi dokumentovan sistem upravljanja i nadzora, redovno prati realizaciju projekta i stanje neutrošenih sredstava te izradi plan održivosti informacionih sistema razvijenih kroz projekat.

Problemi su utvrđeni i u računovodstvenim evidencijama. Ministarstvo nije obezbijedilo potpune i ažurne podatke o imovini i obavezama, zbog čega revizori nijesu mogli da potvrde stanje neizmirenih obaveza na dan 31. decembra 2025. godine. Uočene su i slabosti u planiranju budžeta, praćenju preusmjeravanja sredstava i evidentiranju sredstava tekuće budžetske rezerve.

Utvrđeno je da poslovanje Ministarstva u značajnom dijelu nije bilo usklađeno sa zakonima i drugim propisima. Nepravilnosti su zabilježene u obračunu zarada i naknada, poreskom izvještavanju, ugovorima o dodatnom angažovanju, službenim putovanjima, finansiranju nevladinih organizacija, upravljanju državnom imovinom i javnim nabavkama.

Za period od maja do decembra 2025. godine Ministarstvo nije dostavilo IOPPD obrasce, dok je na analitičkoj kartici poreskog obveznika bila iskazana pretplata od 3.938.858,89 eura. Prema DRI, taj iznos zbog neusaglašenih podataka i izmjena obrazaca iz ranijih perioda nije odražavao stvarno stanje.

Revizori su utvrdili i da Ministarstvo nije donijelo interne kriterijume za ostvarivanje prava na varijabilni dio zarade. U pojedinim slučajevima zabilježeno je istovremeno ostvarivanje varijabilnog dodatka i naknade po osnovu dodatnog angažovanja.

Tokom 2025. godine zaključeno je 56 ugovora o dopunskom radu, za koje je isplaćeno ukupno 21.536,40 eura bruto. Pojedini ugovori zaključivani su retroaktivno, a revizori su ukazali i na korišćenje ugovora o djelu za poslove koji se obavljaju kontinuirano i imaju obilježja redovnih poslova Ministarstva. Nalazi otvaraju pitanje urednosti pravnog osnova, vremena zaključivanja ugovora i dokumentovanja izvršenih obaveza.

Kod službenih putovanja utvrđene su nepravilnosti u obračunu dnevnica, nepotpuna dokumentacija i nedostatak analitičke evidencije akontacija, što otežava provjeru opravdanosti troškova i usklađenosti isplata sa propisima.

Na posebnom deviznom računu Ministarstva kod poslovne banke na kraju 2025. godine nalazilo se 734.974,37 američkih dolara, vraćenih nakon umanjenja cijene vakcina protiv kovida-19. Prema DRI, taj novac nije bio uključen u sistem upravljanja državnim sredstvima preko Konsolidovanog računa državnog trezora.

Nepravilnosti su utvrđene i u finansiranju nevladinih organizacija. Za njihove programe preko UNDP-a preneseno je 579.647 eura, ali sporazumima nije bila obezbijeđena obaveza dostavljanja potpune dokumentacije o izboru korisnika, kriterijumima raspodjele, dodijeljenim iznosima i ostvarenim rezultatima. Zbog toga nije bilo moguće u potpunosti provjeriti način raspodjele novca i ostvarenje planiranih ciljeva.

DRI je utvrdila i da popisom nijesu obuhvaćeni cjelokupna imovina i obaveze Ministarstva. Dio novonabavljene opreme nije bio evidentiran u popisnim listama, dok podaci dostavljeni nadležnom organu za državnu imovinu nijesu bili potpuni i blagovremeni.

U oblasti javnih nabavki, Ministarstvo je usluge avio-prevoza nabavljalo iznad zakonskog praga za jednostavne nabavke, bez sprovođenja odgovarajućeg postupka. Dobavljaču Zinza Group za te usluge isplaćeno je 23.756 eura, čime su izostali propisani mehanizmi za obezbjeđivanje transparentnosti i konkurencije.

Među konkretnim nepravilnostima je i dvostruko plaćanje tri fakture dobavljaču „Budvanska rivijera“, zbog čega je isplaćeno 6.753,31 euro više nego što je trebalo. Prema nalazu DRI, do završetka revizije nijesu bile preduzete aktivnosti radi povraćaja novca.

Na osnovu sprovedene revizije, DRI je Ministarstvu zdravlja dala 32 preporuke: četiri u okviru finansijske revizije, 27 u okviru revizije pravilnosti i jednu sistemsku preporuku Vladi Crne Gore i Ministarstvu finansija.

Ministarstvo je dužno da do 19. novembra 2026. godine dostavi akcioni plan za sprovođenje 32 preporuke DRI, a do 19. maja 2027. godine izvještaj o preduzetim aktivnostima.

 

Ministarstvo osporava dio nalaza

Iz Ministarstva zdravlja saopštili su da uvažavaju nezavisnost DRI, ali smatraju da izvještaj ne odražava u dovoljnoj mjeri dokumentaciju i pojašnjenja dostavljena revizorima.

Osporavajući nalaz da nije bilo potpunog uvida u trošenje novca preko UNDP-a, naveli su da planiraju projektne aktivnosti, nadziru njihovo sprovođenje i odobravaju plaćanja, dok se pojedinačni ugovori sa dobavljačima nalaze kod UNDP-a zbog ugovorenog modela realizacije projekta.

„Netačan je nalaz da Ministarstvo zdravlja nema uvid i nadzor nad korišćenjem prenesenih sredstava“, saopštili su, dodajući da je projektna dokumentacija dostavljena DRI. Naveli su i da su sredstva evidentirana u skladu sa važećim pravilnikom te da će sa Ministarstvom finansija razmotriti preporuke za unapređenje računovodstvenih evidencija.

Ministarstvo tvrdi da je opravdalo ugovore o dopunskom radu povećanim obimom posla i obavezama iz evropske agende. Naveli su da na mjesečnom nivou postoje četiri takva ugovora i da se dopunski rad razlikuje od varijabilnog dijela zarade.

U vezi sa dvostrukim plaćanjem faktura, Ministarstvo tvrdi da je riječ o administrativnim greškama koje su otklonjene i da nije bilo gubitka javnog novca. Kašnjenje u dostavljanju poreskih obrazaca objasnili su tehničkim problemima prilikom uvođenja portala Poreske uprave IRMS, navodeći da su oni u međuvremenu riješeni.

Ministarstvo je poručilo da je novac utrošen u unapređenje zdravstvenog sistema, u skladu sa zakonom i strateškim dokumentima.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo