Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Dr, mr i s.r.

Objavljeno prije

na

Dr Miomir Mugoša i mr Raško Konjević nastavili su ove nedjelje dvoboj, koji je bio utihnuo za vrijeme ferija nakon što se rasplamsao početkom ljeta. Bivši predsjednik podgoričkog parlamenta, sadašnji poslanik, Raško Konjević zatražio je od vrhovne državne tužitelje Ranke Čarapić da ispita njegovu sumnju da je neko u službi Skupštine Glavnog grada falsifikovao njegov potpis i takvu odluku dostavio Službenom listu. U Službenom listu objavljena je odluka o izboru Miomira Mugoše za gradonačelnika sa potpisom Konjevića.

Konjević sumnja i da je moguće da su u Službenom listu odlučili da odluku o Mugošinom izboru objave, iako im je iz lokalnog parlamenta taj dokument dostavljen bez njegovog potpisa. On je izjavio da se smatra oštećenim, jer je njegovo ime zloupotrijebljeno pa se zvanično požalio i svom partijskom kolegi, ministru unutrašnjih poslova Ivanu Brajoviću.

Gradonačelnik Mugoša nije lično odgovarao. Konjeviću je otpisao direktor Službenog lista i odbornik DPS-a Momčilo Vujošević. Odluka o izboru Miomira Mugoše u broju 28, od 13. septembra ove godine, je greška koja je ispravljena u sljedećem 29. broju Službenog lista, objasnio je Vujošević.

Greška se sastoji u tome da na zapisniku sa sjednice parlamenta nije stajao svojeručni potpis Konjevića, već samo njegovo ime i prezime. Zapisnik je potpisan samo sa ,,predsjednik mr Raško Konjević”.

,,U međuvremenu smo utvrdili da se potkrala ta tehnička greška – da je poslije njegovog imena stavljeno s.r. (svojeručni potpis), pa smo u broju 29. Službenog lista, koji je već na sajtu, ispravili tu grešku, znači nema više s.r.”, kazao je Vujošević.

Da Konjević traži ,,dlaku u jajetu” i da to s.r. i nije toliko važno potvrdio je i podgorički Biro za odnose sa javnošću. Iz PG Biroa podsjećaju da je Mugošin izbor potpisima potvrdila Komisija za glasanje, pa i sam Konjević, koji je predsjedavao Komisijom.

Naglasili su i da je sekretar Skupštine Glavnog grada, preko dostavljača pošte i kasnije na prijemnu kancelariju Skupštine Crne Gore, uputio Konjeviću odluku o izboru gradonačelnika Glavnog grada, ali da je on nije potpisao. To, tvrde u PG Birou, ne može dovesti u pitanje legitimnost Mugošinog izbora, već samo ukazuje da Konjević nije ,,poštovao princip vladavine prava”!

Odbornik u podgoričkom parlamentu i pravni savjetnik u Centru za građansko obrazovanje Boris Marić kazao je da je odluka o izboru Mugoše, na način na koji je objavljena u Službenom listu, ,,nepostojeći akt i kao takav ne egzistira u pravnom prometu”. ,,Tu nema što više da se kaže, osim da se javnost podsjeti da su kršenja zakona od strane gradonačelnika Podgorice i skupštinske većine, u kojoj je učestvovao SDP kao koalicioni partner, bila toliko brojna da su kao ishod imala praktično potpunu devastaciju Skupštine Glavnog grada koja je suštinski davno izgubila legitimitet”, kaže Marić.

I sam Konjević je priznao da nije prvi put da sudovi odlučuju o radnjama koje su suprotne zakonu u radu lokalne samouprave u Podgorici, i objasnio: ,,Akt nijesam potpisao zato što sam podnio ostavku prije polaganja svečane izjave novoizabranog gradonačelnika… Da sam na mjestu Vujoševića, bio bih mnogo oprezniji u primjeni propisa”.

O tome koliko je upravi Glavnog grada i samom gradonačelniku na srcu vladavina prava ne treba trošiti slova. Uostalom, i sam reizbor Mugoše na sjednici lokalnog parlamenta 19. jula kada je izabran glasovima DPS-a, Narodne stranke, Demokratske srpske stranke i bivšeg odbornika Nove srpske demokratije (Nova), jedan su od trijumfa takve vladavine i prava. Iz SDP-a time tada nijesu bili oduševljeni, pa su Konjević i ostali SDP funkcioneri u glavnom gradu demonstrativno podnijeli ostavke.

I tada se Konjević nadao i očekivao da će se „policija i tužilaštvo baviti tim poslom, jer im je to zakonska obaveza, a očigledno je da je bilo političke korupcije”. Lamentirao je Konjević da je načinom na koji je ponovo izabran „Mugoša udario u temelje Vlade Igora Lukšića” te da će i koalicija DPS-SDP na državnom nivou poslije svega funkcionisati ,,na aparatima”.

Čitavu buku su morali da smiruju predsjednici partija Milo Đukanović i Ranko Krivokapić. Pojedini opozicioni lideri i analitičari su tada prognozirali da je to početak kraja koalicije DPS-SDP, te da ih čeka vruća koaliciona jesen. Jesen dođe, a vrhovnici dvije vladajuće partije, sve sa zaslužnim intelektualcima, skupa glavobolje brojne nacionalne i identitetskih brige.

Konjević je nakon izbora Mugoše obećao da će ,,neki drugi put” objaviti šta mu je Mugoša sve politički nudio i da će pojasniti kako je njemu ,,nudio više nego drugima”. Do danas Konjević nije objasnio te ,,danajske” ponude.

Mugoša je tada na pitanje šta je nudio odbornicima i predsjedniku Skupštine Konjeviću da bi glasali za njega, kazao: ,,Ponuda je bila – pružena ruka za saradnju”. Poslije je detaljnije obrazložio da je Konjeviću rekao da ,,ako ne bude korektan i ako se ne bude sprovodio sporazum, upotrijebio sam jedan malo oštriji termin, politički dozvoljen: ‘Očistiću te sa tog mjesta”.

Nakon ,,čišćenja”, Konjević je u Skupštini Glavnog grada poručio Mugoši: ,,Ti si pred penzijom. Bolje je biti mlad, jer tada svašta možete, a u godinama teško”.

Dr Miomir Mugoša za prošlost i sadašnjost, a mr Raško Konjević za budućnost, s.r. daju svoj doprinos vladavini prava.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo