Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Dr, mr i s.r.

Objavljeno prije

na

Dr Miomir Mugoša i mr Raško Konjević nastavili su ove nedjelje dvoboj, koji je bio utihnuo za vrijeme ferija nakon što se rasplamsao početkom ljeta. Bivši predsjednik podgoričkog parlamenta, sadašnji poslanik, Raško Konjević zatražio je od vrhovne državne tužitelje Ranke Čarapić da ispita njegovu sumnju da je neko u službi Skupštine Glavnog grada falsifikovao njegov potpis i takvu odluku dostavio Službenom listu. U Službenom listu objavljena je odluka o izboru Miomira Mugoše za gradonačelnika sa potpisom Konjevića.

Konjević sumnja i da je moguće da su u Službenom listu odlučili da odluku o Mugošinom izboru objave, iako im je iz lokalnog parlamenta taj dokument dostavljen bez njegovog potpisa. On je izjavio da se smatra oštećenim, jer je njegovo ime zloupotrijebljeno pa se zvanično požalio i svom partijskom kolegi, ministru unutrašnjih poslova Ivanu Brajoviću.

Gradonačelnik Mugoša nije lično odgovarao. Konjeviću je otpisao direktor Službenog lista i odbornik DPS-a Momčilo Vujošević. Odluka o izboru Miomira Mugoše u broju 28, od 13. septembra ove godine, je greška koja je ispravljena u sljedećem 29. broju Službenog lista, objasnio je Vujošević.

Greška se sastoji u tome da na zapisniku sa sjednice parlamenta nije stajao svojeručni potpis Konjevića, već samo njegovo ime i prezime. Zapisnik je potpisan samo sa ,,predsjednik mr Raško Konjević”.

,,U međuvremenu smo utvrdili da se potkrala ta tehnička greška – da je poslije njegovog imena stavljeno s.r. (svojeručni potpis), pa smo u broju 29. Službenog lista, koji je već na sajtu, ispravili tu grešku, znači nema više s.r.”, kazao je Vujošević.

Da Konjević traži ,,dlaku u jajetu” i da to s.r. i nije toliko važno potvrdio je i podgorički Biro za odnose sa javnošću. Iz PG Biroa podsjećaju da je Mugošin izbor potpisima potvrdila Komisija za glasanje, pa i sam Konjević, koji je predsjedavao Komisijom.

Naglasili su i da je sekretar Skupštine Glavnog grada, preko dostavljača pošte i kasnije na prijemnu kancelariju Skupštine Crne Gore, uputio Konjeviću odluku o izboru gradonačelnika Glavnog grada, ali da je on nije potpisao. To, tvrde u PG Birou, ne može dovesti u pitanje legitimnost Mugošinog izbora, već samo ukazuje da Konjević nije ,,poštovao princip vladavine prava”!

Odbornik u podgoričkom parlamentu i pravni savjetnik u Centru za građansko obrazovanje Boris Marić kazao je da je odluka o izboru Mugoše, na način na koji je objavljena u Službenom listu, ,,nepostojeći akt i kao takav ne egzistira u pravnom prometu”. ,,Tu nema što više da se kaže, osim da se javnost podsjeti da su kršenja zakona od strane gradonačelnika Podgorice i skupštinske većine, u kojoj je učestvovao SDP kao koalicioni partner, bila toliko brojna da su kao ishod imala praktično potpunu devastaciju Skupštine Glavnog grada koja je suštinski davno izgubila legitimitet”, kaže Marić.

I sam Konjević je priznao da nije prvi put da sudovi odlučuju o radnjama koje su suprotne zakonu u radu lokalne samouprave u Podgorici, i objasnio: ,,Akt nijesam potpisao zato što sam podnio ostavku prije polaganja svečane izjave novoizabranog gradonačelnika… Da sam na mjestu Vujoševića, bio bih mnogo oprezniji u primjeni propisa”.

O tome koliko je upravi Glavnog grada i samom gradonačelniku na srcu vladavina prava ne treba trošiti slova. Uostalom, i sam reizbor Mugoše na sjednici lokalnog parlamenta 19. jula kada je izabran glasovima DPS-a, Narodne stranke, Demokratske srpske stranke i bivšeg odbornika Nove srpske demokratije (Nova), jedan su od trijumfa takve vladavine i prava. Iz SDP-a time tada nijesu bili oduševljeni, pa su Konjević i ostali SDP funkcioneri u glavnom gradu demonstrativno podnijeli ostavke.

I tada se Konjević nadao i očekivao da će se „policija i tužilaštvo baviti tim poslom, jer im je to zakonska obaveza, a očigledno je da je bilo političke korupcije”. Lamentirao je Konjević da je načinom na koji je ponovo izabran „Mugoša udario u temelje Vlade Igora Lukšića” te da će i koalicija DPS-SDP na državnom nivou poslije svega funkcionisati ,,na aparatima”.

Čitavu buku su morali da smiruju predsjednici partija Milo Đukanović i Ranko Krivokapić. Pojedini opozicioni lideri i analitičari su tada prognozirali da je to početak kraja koalicije DPS-SDP, te da ih čeka vruća koaliciona jesen. Jesen dođe, a vrhovnici dvije vladajuće partije, sve sa zaslužnim intelektualcima, skupa glavobolje brojne nacionalne i identitetskih brige.

Konjević je nakon izbora Mugoše obećao da će ,,neki drugi put” objaviti šta mu je Mugoša sve politički nudio i da će pojasniti kako je njemu ,,nudio više nego drugima”. Do danas Konjević nije objasnio te ,,danajske” ponude.

Mugoša je tada na pitanje šta je nudio odbornicima i predsjedniku Skupštine Konjeviću da bi glasali za njega, kazao: ,,Ponuda je bila – pružena ruka za saradnju”. Poslije je detaljnije obrazložio da je Konjeviću rekao da ,,ako ne bude korektan i ako se ne bude sprovodio sporazum, upotrijebio sam jedan malo oštriji termin, politički dozvoljen: ‘Očistiću te sa tog mjesta”.

Nakon ,,čišćenja”, Konjević je u Skupštini Glavnog grada poručio Mugoši: ,,Ti si pred penzijom. Bolje je biti mlad, jer tada svašta možete, a u godinama teško”.

Dr Miomir Mugoša za prošlost i sadašnjost, a mr Raško Konjević za budućnost, s.r. daju svoj doprinos vladavini prava.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo