DRUŠTVO
Sarađivaćemo, ali sa našim NVO

Vlada Crne Gore u saradnji sa nedavno osnovanom nevladinom organizacijom Pravda na Balkanu: jednakost za seksualne manjine organizovala je početkom septembra međunarodnu konferenciju i trening o LGBT pravima pod nazivom Ka Evropi – ka jednakosti. Skupu u Danilovgradu prisustvovala je kompletna izvršna i sudska vlast, cijela tužilačka organizacija, veći dio diplomatskog kora, dio zakonodavne vlasti kao i ugledni gosti i LGBT aktivisti sa svih kontinenata. Na konferenciji nije bilo domaće LGBT zajednice kojoj je ovaj skup, prozvan istorijskim i neponovljivim, bio posvećen. Događaj je bojkotovalo i kompletno domaće civilno društvo. Sa njima se solidarisao i jedan broj predavača, panelista i NVO iz regiona i Evrope. Pri otvaranju konferencije vladini zvaničnici, jasnije nego ranije, saopštili su da seksualna orijentacija i rodni identitet predstavljaju sastavni dio ličnosti svakog pojedinca i ne smiju biti osnov diskriminacije i zloupotrebe. Podvučeno je da je to osnovni postulat vladine anti-diskriminacione politike. Pažljivim slušanjem zvaničnika nije teško registrovati vladinu poruku NVO sektoru da joj se ne miješa u posao i njene nadležnosti.
Četrdesetak vodećih domaćih organizacija iz oblasti ljudskih prava nije uzelo učešća na ovoj konferenciji u znak protesta zbog dosadašnjeg odnosa Vlade prema domaćem civilnom društvu i izostanka konkretnih rezultata u pogledu poboljšanja položaja LGBT populacije. Odluka Vlade da zanemari NVO sektor kada se kreiraju politike ili aktivnosti vezane za bolji položaj LGBT osoba je zabrinjavajuća, kaže za Monitor Ivana Vojvodić-Vujović, predsjednica Upravnog odbora Juventasa, organizacije koja je u posljednje dvije godine uspješno koordinirala rad nacionalne koalicije u kojoj učestvuju NVO, mediji i državne institucije.
,,Posebno imamo u vidu da Vlada nije prihvatila inicirani Akcioni plan za borbu protiv homofobije Koalicije Zajedno za LGBT prava”, kaže Vujović.
NVO sektor je uoči konferencije sa koje je izostao predstavio pet uslova za dalju saradnju sa Vladom: smjena ministra ljudskih i manjinskih prava Ferhata Dinoše, usvajanje Nacionalnog plana borbe protiv homofobije na bazi nacrta koji je uradila Koalicija Zajedno za LGBT prava i stvaranje uslova za njegovu implementaciju u saradnji sa NVO sektorom, politička podrška Paradi ponosa uz učešće u povorci i obraćanje javnosti visokog zvaničnika Vlade, uspostavljanje institucionalne saradnje sa NVO koje se bave pravima LGBT osoba i pružanje pomoći njihovom radu i procesuiranje i sankcionisanje svih primjera nasilja i mržnje nad LGBT osobama i ometanja socijalnog života LGBT zajednice.
Ostalo je otvoreno pitanje da li je krajnje vrijeme da Vlada napokon pruži šansu civilnom društvu i zajedno sa njim manifestuje novi politički kurs. Umjesto toga, Vlada, tolerišiću aktivnosti premijerovog savjetnika za borbu protiv diskriminacije dr Jovana Kojičića, odlučuje da ignoriše djelovanje i rezultate NVO sektora. Mimo elementarnih konsulatcija LGBT populacije i lokalnih NVO Vlada donosi odluku da organizuje konferenciju o seksualnim manjinama. Njen partner postaje tek osnovana NVO Pravda na Balkanu: jednakost za seksualne manjine. Pri slanju prvih poziva za skup, ova NVO nije ni bila okončala postupak registracije. Crnogorski propisi zabranjuju i sankcionišu takve aktivnosti.
Kasnija saznanja u vezi Pravde na Balkanu iznenadila su domaću i regionalnu javnost, kao i diplomatske krugove.
,,Tu niko u Vladi ne vidi konflikt interesa”, kaže za Monitor Zdravko Cimbaljević, direktor LGBT Foruma Progres, i dodaje: ,,Osnivači NVO javno tvrde da su NVO osnovali na poziv premijerovog savjetnika Kojičića. Potvrđuje se u medijima, nekoliko dana po izbijanju skandala, da je međunarodna konferencija, kojom posljednje tri godine predsjedava premijerov savjetnik, odlučila da se registruje u Podgorici. Postala je lokalna NVO i partner Vladi koja preko nje organizuje međunarodnu LGBT konferenciju i trening koju, opet ispred Vlade, organizuje Kojičić”, kaže Cimbaljević.
Vlada je saopštila da njen partner nije lokalna NVO već međunarodna istoimena konferencija. Poslije nekoliko dana osnivači su potvrdili da su NVO osnovali na poziv premijerovog savjetnika Kojičića. Kada je potvrđeno da finansiranje vladine konferencije ide preko ove NVO premijerov savjetnik je potvrdio osnivanje organizacije, tvrdeći da iza nje nije Vlada već konferencija kojom on predsjedava. Dodao je u izjavi medijima da je registrovanje u Podgorici ,,odavno bila namjera svih okupljenih unutar međunarodne akademske mreže”.
U LGBT Forumu Progres tvrde da Pravda na Balkanu nije osnovana u skladu sa poznatom upravnom praksom.
Ana Novaković, zamjenica predsjednika Savjeta za saradnju Vlade i NVO smatra da je Vlada trebala izbjeći partnerstvo sa tek osnovanom NVO. ,,Partnerstvo je uspostavljeno mimo jasnih kriterijuma. Vlada se, zbog visine potrošenog novca za konferenciju, trebala držati kriterijuma koji važe pri korišćenju svih javnih fondova, nikako mimo njih”, kaže Novaković.
Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori ambasador Leopold Maurer na otvaranju danilovgradske konferencije je podvukao da borba protiv diskriminacije i netrpeljivosti protiv LGBT zajednice mora biti ojačana. On je Vladu i NVO pozvao na trajniji dijalog kako bi bilo uspostavljeno održivo partnerstvo radi zaštite i promocije ovih prava. Slične poruke Vladi i NVO sektoru uputili su i drugi evropski zvaničnici i diplomate, uključujući i međunarodne nevladine organizacije, poput Human Rights Watch-a.
U NVO sektoru ne žele da se njihove aktivnosti prepoznaju kao pokušaj kompromitacije Vlade i kabineta premijera Igora Lukšića. NVO insistiraju na brisanju iz registra NVO Pravda na Balkanu.
Cimbaljević vjeruje da će Vlada prepoznati kompletnu manipulaciju i interesno prikrivanje iza njenog institucionalnog autoriteta. ,,Vladi je pružena ruka saradnje civilnog društva i mi vjerujemo u skoro rukovanje i zajednički rad”. Nekoliko sagovornika iz NVO sektora potvrdili su Monitoru da se vode određeni razgovori sa Vladom koji bi se mogli uskoro uspješno okončati.
DUŠKO MARKOVIĆ, POTPREDSJEDNIK VLADE I MINISTAR PRAVDE
NVO prave propuste, ne Vlada
MONITOR: Smatrate li da je na strani Vlade bilo određenih propusta po pitanju organizovanja Konferencije „Ka Evropi – ka jednakosti”?
MARKOVIĆ: Smatram da je propust što dio civilnog sektora nije uzeo učešće. Moguće je da su postojali problemi u razumijevanju potrebe organizovanja ove konferencije. Ne mislim da je bilo propusta, a, ako ih je bilo, oni su u sjenci činjenice da je to prva konferencija koju organizuje jedna Vlada na prostoru Zapadnog Balkana, da su na njoj učestvovali eminentni svjetski stručnjaci iz ove oblasti predvođeni Vilijams institutom sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Kaliforniji, da je okupila profesore, advokate, sudije iz SAD, Kanade, Holandije, Poljske, Austrije. Niko od učesnika nije imao primjedbe na organizaciju konferencije i niko nije imao razumijevanja za civilni sektor koji je bojkotovao konferenciju.
MONITOR: Šta Vlada, premijer i vi lično trenutno radite kako bi sa NVO sektorom bilo obnovljeno povjerenje i saradnja?
MARKOVIĆ: Nevladin sektor je strateški partner Vlade Crne Gore u procesu evropskih intergacija. Vlada jača saradnju sa civilnim sektorom na sljedeći način. Vlada je donijela odluku o objavljivanju materijala sa svojih sjednica. Nacionalna komisija za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije je otvorila za javnost svoje sjednice; Usvojen je novi Zakon o NVO koji je utemeljen na poštovanju odredbi međunarodnih dokumenata i prakse Evropskog suda. On će značajno unaprijediti normativno-pravni okvir za razvoj i djelovanje NVO sektora. U proceduri je priprema Uredbe o bližem načinu i postupku ostvarivanja saradnje organa državne uprave i NVO i Uredbe o postupku i načinu sprovođenja javne rasprave u procesu pripreme zakona, koje priprema MUP. Takođe, Ministarstvo pravde pripremilo je nacrt Memoranduma o saradnji sa NVO i uskoro se planira zaključenje.
MONITOR: Sa kim u NVO sektoru najviše sarađujete i kako ste zadovoljni tom saradnjom?
MARKOVIĆ: Zbog prirode posla, sa jednim dijelom NVO sarađujem kao potpredsjednik Vlade i predsjednik Nacionalne komisije za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, a sa drugim NVO kao ministar pravde. Postoje NVO sa kojima sarađujem sa obje pozicije. Saradnjom sam u načelu zadovoljan, međutim, prostor njenog intenziviranja i unapređenja uvijek postoji.
Biljana ALKOVIĆ
Komentari
DRUŠTVO
DRŽAVA I FALSIFIKOVANE DIPLOME: U redu je to

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić ponovo nas je upozorila na činjenicu da ,,stručnjaka” u javnoj upravi, policiji, obrazovanju, zdravstvu i ostalim oblastima u kojima bilježimo nenapredak ima na hiljade. I nikom ništa
Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić razobličila je svu nemoć države i institucija da se uhvate u koštac sa armijom zaposlenih u državnim institucijama kojima na osnovu kupljenih ili falsifikovanih uvjerenja dobijaju posao i napreduju u službi.
O kakvom se haosu i nekoordinaciji između državnih službi radi govori podatak da je Pavličić za 12 godina koliko radi u IJZ konstantno napredovala u službi i radila na poslovima koji zahtijevaju stručnost. Pored falsifikovane diplome, niko u njenoj ustanovi ali ni u nadležnim ministarstvima kao da nije znao da je ona početkom 2014. proglašena krivom zbog krivičnog djela falsifikovanja isprave.
Prema presudi iz 2014, Pavličić je na sudu priznala krivično djelo lažiranja diplome Hemijskog fakulteta u Beogradu. Sud je tada ocijenio da je ona ,,bila svjesna svog djela, čije je izvršenje htjela, postupajući sa direktnim umišljajem”. I pored toga sud je cijeneći olakšavajuće okolonosti ,,izrekao uslovnu osudu kojom je utvrdio kaznu zatvora od četiri mjeseca i istovremeno je odredio rok provjeravanja od dvije godine, odnosno da se utvrđena kazna neće izvršiti ako okrivljena za vrijeme od dvije godine od pravosnažnosti presude ne učini krivično djelo”. Kako su sud i ostali provjeravali, dovoljno govori podatak da je Pavličić napredovala u službi i došla do mjesta pomoćnice direktora. Možda bi bila izabrana i za direktoricu da nije bilo višemjesečnog istraživanja novinarki Vijesti koje su razobličile ovaj slučaj.
Da sve nije prošlo bez odjeka, potvrđuje ostavka dosadašnjeg direktora Instituta za javno zdravlje Igora Galića. ,,Vezano za navode iz medija gdje se pominju falsifikovane diplome, želim jasno da stavim do znanja da se principijelno protivim svakom vidu malverzacija i molim da se istrage u ovom pravcu nastave u cijelom državnom sistemu”, saopštio je Galić.
I kako to obično biva nakon skandala ovakvih razmjera, iz Ministarstva prosvjete i ostalih su najavili da će sada podrobnije ispitivati diplome a iz tužilaštva da će prilježnije ispitati ovaj i ostale slučajeve lažnih diploma.
Za sada se tužilaštvu ne žuri u ispitivanju i kažnjavanju ovakve prakse. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su nakon izbijanja afere upozorili da su posljednjih godina podnijeli desetine krivičnih prijava protiv lica za koje je dobijena potvrda da su njihove diplome nevalidne, ali da nijedan slučaj nije procesuiran.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
OŽIVLJAVANJE PRAVOSUĐA: Deblokada počela od Ustavnog suda

Ministar pravde Andrej Milović (PES) tražio je nedavno od šefa Skupštine Andrije Mandića (ZBCG) da se hitno pokrene dijalog unutar parlamentarne većine, ali i organizuju uporedni sastanci s opozicijom o popuni ključnih pozicija u pravosuđu – jednog mjesta u Ustavnom sudu, tri u Sudskom savjetu, te pozicije vrhovnog državnog tužioca (VDT)
Poslanici Skupštine Crne Gore su u drugom krugu sa 56 glasova izabrali Faruka Resulbegovića za sudiju Ustavnog suda. Tako je omogućeno da Ustavni sud, poslije višegodišnje krize, ponovo radi u punom sastavu, sa sedam sudija.
Lokalni izbori prošle godine pokazali su neophodnost funkcionalnog Ustavnog suda (US). Četiri opštine nisu mogle da proglase rezultate izbora i formiraju vlast nakon što su odbijene žalbe, podnijete opštinskoj izbornoj komisiji, došle do Ustavnog suda. US nije mogao odlučiti po žalbama jer je nekoliko mjeseci ranije ostao bez kvoruma za odlučivanje, sa samo troje sudija.
Nakon mnogo odugovlačenja i pritisaka međunarodne zajednice, prije svega Evropske komisije (EK), početkom ove godine izabrano je troje sudija US. Poslanici su izabrali Snežanu Armenko, Momirku Tešić i Draganu Đuranović. Alija Beganović i Faruk Resulbegović nijesu dobili dovoljan broj poslaničkih glasova. Izabrane sudije bile su kompromis između tehničke Vlade, Dritana Abazovića, i velikih koalicija okupljenih oko Demokratske partije socijalista (DPS), Za budućnost Crne Gore i Demokrata.
Kako nije izabran sedmi sudija, Ustavni sud u nekim slučajevima nije mogao imati većinu. Tako u slučaju ukaza bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da raspusti Skupštinu, Ustavni sud nije mogao da se izjasni da li je on prekršio Ustav. Odluka o ocjeni ustavnosti izostala jer je troje sudija glasalo da je riječ o pojedinačnom pravnom aktu, a troje je bilo protiv.
“Ustavni sud Crne Gore, u sastavu: predsjednik Budimir Šćepanović i sudije – Snežana Armenko, Dragana Đuranović, Milorad Gogić, Desanka Lopičić i Momirka Tešić, u predmetu U-II broj 11/23, nije donio Odluku, jer predlog sudije izvjestioca nije dobio Ustavom propisanu potrebnu većinu”, saopšteno je iz Ustavnog suda.
Nakon formiranja nove vlasti, lideri vladajuće koalicije istakli su da je reforma pravosuđa prioritet. Za izbor sudije Ustavnog suda potrebna je dvotrećinska većina (54) u prvom krugu, ili tropetinska (49) u drugom. Ubrzo je pokrenuta procedura i na red je ponovo došlo glasanje o rukovodiocu ulcinjskog tužilaštva Faruku Resulbegoviću. Bošnjačka stranka (BS) je tražila da sedmi član US bude Bošnjak. Lider Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović, je kazao da Bošnjaka nema u Sudskom i Tužilačkom savjetu, Državnoj revizorskoj instituciji, Centralnoj banci Crne Gore… “Da li Bošnjak može da vjeruje u institucionalni i pravni sistem Crne Gore? Pozivam vas da ne glasate za sedmog sudiju, nego da otvorimo dijalog”, rekao je Ibrahimović.
Poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj, ocijenio je da je funkcionalan Ustavni sud prioritet. Kaže da je iznenađen stavovima Bošnjačke stranke. “Nešto što pripada manjinama ne pripada po difoltu najjačoj manjinskoj starnci. U suprotnom bi u našim dokumentima pisalo da ta mjesta pripadaju BS-u”, smatra Camaj.
Skupština je u drugom krugu, glasovima 56 poslanika izabrala Ruselbegovića za sedmog sudiju Ustavnog suda. Uzdržani su bili poslanici iz redova Demokratske partije socijalista i Bošnjačke stranke. Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić objasnio je stav DPS: “Upravo iz odgovornosti prema politici multietničke demokratije u Crnoj Gori. Ta odgovornost pripada predstavnicima manjinskih naroda, a ton na današnjoj sjednici je pokazao da saglasnosti nema”.
Poslanik sa liste vladajuće i najjače partije u ovom sazivu Pokreta Evropa sad Seid Hadžić, kazao je da je on Bošnjak i da će se uvijek boriti da predstavnici tog naroda budu na pozicijama gdje se odlučuje. Tvrdi da je nezadovoljan što „izvjesni period“ u Ustavnom sudu neće biti Bošnjaka. „Ali, nije problem u današnjem kandidatu, nego u prethodnih šest. Mizerno je pričati oko kvota za manjine. Ne interesju me kvote, ako imamo stabilne kandidate – zašto ne bi bilo sedam kandidata koji su Albanci, koji su Bošnjaci”, upitao je.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
ŠEŠELJ, CRNA GORA I ODJECI: Da se ne zaboravi

Ohrabrujuće su brojne reakcije osude knjige ratnog zločinca Vojislava Šešelja o Draginji Vuksanović Stanković, bivšoj poslanici i liderki SDP. Ali treba poslušati savjet bivšeg premijera Duška Markovića i “tvrdo upamtiti ko nije osudio ovaj sramni napad”. Pa ne zaboraviti ni ko je otćutao mnoge ranije slične napade. I koje su politike izrodile raznorazne šešelje, a koje ih još podržavaju
Da, nevjerovatno je što je knjiga sa takvim naslovom uopšte ugledala svjetlost dana, primijetili su neki. Nije prva koju je isti autor, ratni zločinac, sa raznim vulgarnim naslovima lansirao u javni prostor. Autor je odavno upisan u mračne i krvave stranice regionalne istorije: Vojislav Šešelj, predsjednik Srpske radikalne stranke (SRS) i haški osuđenik. Naslov njegovog uratka, objavljenog ove godine, nije za pristojne, a kamoli profesionalne medije. Pa ni sa mnogo zvjezdica.. Ovoga puta ne meti je bivša poslanica i liderka Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković.
Knjigu je izdala Šešeljeva izdavačka kuća Velika Srbija, a zavedena je u Narodnoj biblioteci Srbije, sa tiražom od hiljadu primjeraka i predmetnom odrednicom – Srbi – Progoni – Crna Gora – 21. v. Prije tri godine, u julu 2020 godine, ista izdavačka kuća izdala je Šešeljevu knjigu sličnog naziva. Meta je tada bila Aleksandra Jerkov, funkcionerka tamošnje Demokratske stranske. Ta stranka i Stranka slobode i pravde tada su zahtijevale od srpskog tužilaštva da hitno zabrani njenu distribuciju i prodaju. Ništa. Šešelj je nastavio. Na meti njegovih uradaka prethodno su bili i pokojna predsjednica Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM) Biljana Kovačević – Vučo, funkcionerka Stranke slobode i pravde Marinika Tepić, lider Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak…
Jerkov je prije objavljivanja Šešeljeve knjige prijavila prijetnje koje je dobila od lidera SRS. Ona je saopštila tada da je “ohrabruje međunarodna i domaća podrška”, ali da ona ne može da “zameni to što nadležni već treći dan ne reaguju na pretnje”. Šešelj joj je uputio prijetnje putem društvene mreže Tviter pošto se javno upitala zašto lideru radikala ni godinu dana posle pravosnažne presude za ratne zločine nije oduzet poslanički mandat u Skupštini Srbije.
I Draginja Vuksanović Stanković je prije objavljivanja posljednjeg Šešeljevog naslova, bila na njegovoj meti. Zbog uvreda koje je na njen račun saopštio u programu beogradske TV Hepi u januaru 2022, televizije koja je pod kontrolom Šešeljevog nekadašnjeg partijskog saborca, danas predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Agencija za elektronske medije (AEM) je privremeno zabranila emitovanje programa te televizije u Crnoj Gori.
Objavljivanje Šešeljeve knjige o Vuksanović Stanković naišlo je na brojne osude u Crnoj Gori. Reakcije su stigle sa gotovo svih adresa. Oglasile su se partije na vlasti, ministri, predsjednik države, opozicione partije, civilni sektor…Pokrenuta je i onlajn peticija kojom se od ministra spoljnih poslova Crne Gore Filipa Ivanovića traži da uputi protestnu notu Srbiji zbog objavljenje knjige Vojislava Šešelja sa uvredljivim, mizoginim naslovom.
“Ovo je nažalost samo posljednji u nizu primjera Šešeljevih vulgarnih i uvredljivih javnih objava. On je i prije gospođe Vuksanović-Stanković na sličan način pokušavao da našteti i ženama prisutnim u javnom životu Srbije, političarkama, novinarkama i aktivistkinjama koje mu nijesu bile po volji, uključujući i Povjerenicu za zaštitu ravnopravnosti Republike Srbije koja je više puta kritikovala njegove ispade kao nezakonite. Tačno je i da se Šešelj jednako vulgarno obrušavao i na svoje neistomišljenike, muškarce, kako iz Srbije tako i iz inostranstva”, navodi se u saopštenju Akcije za ljudska prava (HRA) i Centra za ženska prava (CŽP).
Ove organizacije ističu da “koliko god Šešelj bio personalno groteskna i primitivna figura, ne smije se potcijeniti da je on suštinski na vlasti u Srbiji i da ima sistemsku medijsku i drugu podršku države, što i ovaj i sve prethodne slučajeve čini još ozbiljnijim”.
Takođe, ocjenjuju da “brojnost negativnih reakcija na crnogorskoj javnoj sceni povodom ovog događaja “ohrabruje”.
Primijećena su, međutim, i neka ćutanja. Nakon što se predsjednik parlamenta i jedan od lidera ZBCG nije oglasio ovim povodom, reagovao je DPS tvrdeći da je to ćutanje odobravanje.
„Postoje stvari koje se ne komentarišu i koje su ispod svakog nivoa a to je situacija u kojoj se u knjizi Vojislava Šešelja pominje bivša poslanica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković” kazao je kasnije Mandić upitan da to prokomentariše, Šešeljevo djelo. “Gospođa Vuksanović Stanković se više ne bavi politikom i primijetio sam da pojedini to sada žele da nametnu kao temu. Ovolika povika u Crnoj Gori je želja što više nametnuti tu temu ne vodeći računa o ugledu gospođe Vuksanović Stanković. Niti ću to čitati niti ću to komentarisati. Ja ne želim da namećem tu temu i ponavljam, to je ispod nivoa komentarisanja”, preczirao je Mandić
Na portalu Borba, koji se vezuje za bivši Demokratski front, međutim, više nego komentarišu Šešeljevu knjigu. Oni su nakon reakcija i osuda Šešeljevog uratka, objavili i njegovu izjavu tim povodom i dali mu priliku da dodatno vrijeđa bivšu poslanicu SDP-a. Na kraju teksta ogradili su se konstatcijom da Šešeljev stav „nije stav redakcije“. Šteta je, naravno, učinjena.
Zanimljive su i reakcije koje su došle iz Demokratske partije socijalista. Iz te partije su kazali da nije prvi put da autor tog ogavnog nedjela napada na ono, u Crnoj Gori, najsvetije – ženu, i to ne bilo koju nego jednu iz reda onih koji su život podredile odbrani vlastite kuće i njenog dostojanstva od „ovih i ovakvih, jadnih i bijednih, kakav je ovaj mrzitelj svega crnogorskoga“.
Neki od napada na “ono najsvetije – ženu”, dolazili su iz krugova bliskih upravo dugogodišnje partije na vlasti. Uz gromoglasno ćutanje poslanika i funkcionera te partije. Poput slučaja Vanje Ćalović Marković, recimo.
Interesantan je i savjet bivšeg DPS premijera Duška Markovića, nekadašnjeg dugogodišnjeg šefa tajne službe:“… Da manje bilježimo ko je dao podršku Draginji, već dobro i tvrdo da upamtimo ko nije osudio ovaj sramni napad”.
Ohrabrujuće su brojne reakcije osude knjige ratnog zločinca Vojislava Šešelja o Draginji Vuksanović Stanković, bivšoj poslanici i liderki SDP. Ali treba poslušati Markovića i “tvrdo upamtiti ko nije osudio ovaj sramni napad”. I ne zaboraviti ko je otćutao mnoge ranije slične napade. I koje su politike izrodile raznorazne šešelje, a koje ih još podržavaju.
Milena PEROVIĆ
Komentari
-
DRUŠTVO4 sedmice
UNIVERZITET CG-FAKULTET LIKOVNIH UMJETNOSTI TUŽENI ZA MOBING: Kazna zbog iznošenja mišljenja
-
FOKUS3 sedmice
MINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu
-
FOKUS2 sedmice
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
Izdvojeno4 sedmice
MONITOROVA ANKETA: Test tek slijedi
-
DRUŠTVO3 sedmice
PLJEVLJA, BUDVA, ZETA…: Na tragu saoizacije ?
-
FOKUS4 sedmice
PROGRAM NOVE VLADE: Nepročitana bajka
-
Izdvojeno4 sedmice
SLUČAJ ANDRIJE MANDIĆA: Pragmatični vojvoda
-
Izdvojeno4 sedmice
MIJEŠANJE VLASTI SRBIJE U CRNOGORSKI POPIS STANOVNIŠTVA: Studenti i Dodik na istom zadatku są crkvom