Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sarađivaćemo, ali sa našim NVO

Objavljeno prije

na

Vlada Crne Gore u saradnji sa nedavno osnovanom nevladinom organizacijom Pravda na Balkanu: jednakost za seksualne manjine organizovala je početkom septembra međunarodnu konferenciju i trening o LGBT pravima pod nazivom Ka Evropi – ka jednakosti. Skupu u Danilovgradu prisustvovala je kompletna izvršna i sudska vlast, cijela tužilačka organizacija, veći dio diplomatskog kora, dio zakonodavne vlasti kao i ugledni gosti i LGBT aktivisti sa svih kontinenata. Na konferenciji nije bilo domaće LGBT zajednice kojoj je ovaj skup, prozvan istorijskim i neponovljivim, bio posvećen. Događaj je bojkotovalo i kompletno domaće civilno društvo. Sa njima se solidarisao i jedan broj predavača, panelista i NVO iz regiona i Evrope. Pri otvaranju konferencije vladini zvaničnici, jasnije nego ranije, saopštili su da seksualna orijentacija i rodni identitet predstavljaju sastavni dio ličnosti svakog pojedinca i ne smiju biti osnov diskriminacije i zloupotrebe. Podvučeno je da je to osnovni postulat vladine anti-diskriminacione politike. Pažljivim slušanjem zvaničnika nije teško registrovati vladinu poruku NVO sektoru da joj se ne miješa u posao i njene nadležnosti.

Četrdesetak vodećih domaćih organizacija iz oblasti ljudskih prava nije uzelo učešća na ovoj konferenciji u znak protesta zbog dosadašnjeg odnosa Vlade prema domaćem civilnom društvu i izostanka konkretnih rezultata u pogledu poboljšanja položaja LGBT populacije. Odluka Vlade da zanemari NVO sektor kada se kreiraju politike ili aktivnosti vezane za bolji položaj LGBT osoba je zabrinjavajuća, kaže za Monitor Ivana Vojvodić-Vujović, predsjednica Upravnog odbora Juventasa, organizacije koja je u posljednje dvije godine uspješno koordinirala rad nacionalne koalicije u kojoj učestvuju NVO, mediji i državne institucije.

,,Posebno imamo u vidu da Vlada nije prihvatila inicirani Akcioni plan za borbu protiv homofobije Koalicije Zajedno za LGBT prava”, kaže Vujović.

NVO sektor je uoči konferencije sa koje je izostao predstavio pet uslova za dalju saradnju sa Vladom: smjena ministra ljudskih i manjinskih prava Ferhata Dinoše, usvajanje Nacionalnog plana borbe protiv homofobije na bazi nacrta koji je uradila Koalicija Zajedno za LGBT prava i stvaranje uslova za njegovu implementaciju u saradnji sa NVO sektorom, politička podrška Paradi ponosa uz učešće u povorci i obraćanje javnosti visokog zvaničnika Vlade, uspostavljanje institucionalne saradnje sa NVO koje se bave pravima LGBT osoba i pružanje pomoći njihovom radu i procesuiranje i sankcionisanje svih primjera nasilja i mržnje nad LGBT osobama i ometanja socijalnog života LGBT zajednice.

Ostalo je otvoreno pitanje da li je krajnje vrijeme da Vlada napokon pruži šansu civilnom društvu i zajedno sa njim manifestuje novi politički kurs. Umjesto toga, Vlada, tolerišiću aktivnosti premijerovog savjetnika za borbu protiv diskriminacije dr Jovana Kojičića, odlučuje da ignoriše djelovanje i rezultate NVO sektora. Mimo elementarnih konsulatcija LGBT populacije i lokalnih NVO Vlada donosi odluku da organizuje konferenciju o seksualnim manjinama. Njen partner postaje tek osnovana NVO Pravda na Balkanu: jednakost za seksualne manjine. Pri slanju prvih poziva za skup, ova NVO nije ni bila okončala postupak registracije. Crnogorski propisi zabranjuju i sankcionišu takve aktivnosti.

Kasnija saznanja u vezi Pravde na Balkanu iznenadila su domaću i regionalnu javnost, kao i diplomatske krugove.

,,Tu niko u Vladi ne vidi konflikt interesa”, kaže za Monitor Zdravko Cimbaljević, direktor LGBT Foruma Progres, i dodaje: ,,Osnivači NVO javno tvrde da su NVO osnovali na poziv premijerovog savjetnika Kojičića. Potvrđuje se u medijima, nekoliko dana po izbijanju skandala, da je međunarodna konferencija, kojom posljednje tri godine predsjedava premijerov savjetnik, odlučila da se registruje u Podgorici. Postala je lokalna NVO i partner Vladi koja preko nje organizuje međunarodnu LGBT konferenciju i trening koju, opet ispred Vlade, organizuje Kojičić”, kaže Cimbaljević.

Vlada je saopštila da njen partner nije lokalna NVO već međunarodna istoimena konferencija. Poslije nekoliko dana osnivači su potvrdili da su NVO osnovali na poziv premijerovog savjetnika Kojičića. Kada je potvrđeno da finansiranje vladine konferencije ide preko ove NVO premijerov savjetnik je potvrdio osnivanje organizacije, tvrdeći da iza nje nije Vlada već konferencija kojom on predsjedava. Dodao je u izjavi medijima da je registrovanje u Podgorici ,,odavno bila namjera svih okupljenih unutar međunarodne akademske mreže”.

U LGBT Forumu Progres tvrde da Pravda na Balkanu nije osnovana u skladu sa poznatom upravnom praksom.

Ana Novaković, zamjenica predsjednika Savjeta za saradnju Vlade i NVO smatra da je Vlada trebala izbjeći partnerstvo sa tek osnovanom NVO. ,,Partnerstvo je uspostavljeno mimo jasnih kriterijuma. Vlada se, zbog visine potrošenog novca za konferenciju, trebala držati kriterijuma koji važe pri korišćenju svih javnih fondova, nikako mimo njih”, kaže Novaković.

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori ambasador Leopold Maurer na otvaranju danilovgradske konferencije je podvukao da borba protiv diskriminacije i netrpeljivosti protiv LGBT zajednice mora biti ojačana. On je Vladu i NVO pozvao na trajniji dijalog kako bi bilo uspostavljeno održivo partnerstvo radi zaštite i promocije ovih prava. Slične poruke Vladi i NVO sektoru uputili su i drugi evropski zvaničnici i diplomate, uključujući i međunarodne nevladine organizacije, poput Human Rights Watch-a.

U NVO sektoru ne žele da se njihove aktivnosti prepoznaju kao pokušaj kompromitacije Vlade i kabineta premijera Igora Lukšića. NVO insistiraju na brisanju iz registra NVO Pravda na Balkanu.

Cimbaljević vjeruje da će Vlada prepoznati kompletnu manipulaciju i interesno prikrivanje iza njenog institucionalnog autoriteta. ,,Vladi je pružena ruka saradnje civilnog društva i mi vjerujemo u skoro rukovanje i zajednički rad”. Nekoliko sagovornika iz NVO sektora potvrdili su Monitoru da se vode određeni razgovori sa Vladom koji bi se mogli uskoro uspješno okončati.

DUŠKO MARKOVIĆ, POTPREDSJEDNIK VLADE I MINISTAR PRAVDE
NVO prave propuste, ne Vlada

MONITOR: Smatrate li da je na strani Vlade bilo određenih propusta po pitanju organizovanja Konferencije „Ka Evropi – ka jednakosti”?
MARKOVIĆ: Smatram da je propust što dio civilnog sektora nije uzeo učešće. Moguće je da su postojali problemi u razumijevanju potrebe organizovanja ove konferencije. Ne mislim da je bilo propusta, a, ako ih je bilo, oni su u sjenci činjenice da je to prva konferencija koju organizuje jedna Vlada na prostoru Zapadnog Balkana, da su na njoj učestvovali eminentni svjetski stručnjaci iz ove oblasti predvođeni Vilijams institutom sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Kaliforniji, da je okupila profesore, advokate, sudije iz SAD, Kanade, Holandije, Poljske, Austrije. Niko od učesnika nije imao primjedbe na organizaciju konferencije i niko nije imao razumijevanja za civilni sektor koji je bojkotovao konferenciju.

MONITOR: Šta Vlada, premijer i vi lično trenutno radite kako bi sa NVO sektorom bilo obnovljeno povjerenje i saradnja?
MARKOVIĆ: Nevladin sektor je strateški partner Vlade Crne Gore u procesu evropskih intergacija. Vlada jača saradnju sa civilnim sektorom na sljedeći način. Vlada je donijela odluku o objavljivanju materijala sa svojih sjednica. Nacionalna komisija za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije je otvorila za javnost svoje sjednice; Usvojen je novi Zakon o NVO koji je utemeljen na poštovanju odredbi međunarodnih dokumenata i prakse Evropskog suda. On će značajno unaprijediti normativno-pravni okvir za razvoj i djelovanje NVO sektora. U proceduri je priprema Uredbe o bližem načinu i postupku ostvarivanja saradnje organa državne uprave i NVO i Uredbe o postupku i načinu sprovođenja javne rasprave u procesu pripreme zakona, koje priprema MUP. Takođe, Ministarstvo pravde pripremilo je nacrt Memoranduma o saradnji sa NVO i uskoro se planira zaključenje.

MONITOR: Sa kim u NVO sektoru najviše sarađujete i kako ste zadovoljni tom saradnjom?
MARKOVIĆ: Zbog prirode posla, sa jednim dijelom NVO sarađujem kao potpredsjednik Vlade i predsjednik Nacionalne komisije za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, a sa drugim NVO kao ministar pravde. Postoje NVO sa kojima sarađujem sa obje pozicije. Saradnjom sam u načelu zadovoljan, međutim, prostor njenog intenziviranja i unapređenja uvijek postoji.

Biljana ALKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo