Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Profesija ispisivač parola

Objavljeno prije

na

Ni mnogi Andrijevčani nijesu znali đe je i šta radi njihov sugrađanin Milan Kastratović, poznatiji po kumstvu sa Milom Đukanovićem, dok nije nedavno penzionerki iz Pljevalja, koja je protestovala ispred upravne zgrade Rudnika uglja, rekao da „kada napravi zube može da ga ujede za k… i g…”. Penzionerka je tvrdila da je Kastratović najvjerovatnije bio pijan, a njenu priču potvrdili su i svjedoci, kolege bivši rudari, koji su izjavili da im je Milan zvani Mane, istovremeno priprijetio da se pomjere „jer će ih sve pogaziti automobilom”.

Tada se saznalo da je ovaj Milov kolega sa studija, rodom iz Konjuha kod Andrijevice, zaseok Dulipolje, trenutno dobro plaćeni član Odbora direktora Rudnika uglja, u kojem predstavlja kapital Aca Đukanovića.

Konflikt sa penzionerkom počeo je navodno tako što je Mane stariju gospođu pitao šta će tu kada nikada ništa nije radila, na šta mu je ona odgovorlila – „šta si ti uradio za ove dvije godine, evo do čega si me doveo”. Uslijedilo je Manetov pravdeni gnijev.

Ubrzo se saznalo da taj ispad nije prvi zbog kojeg Maneta u javnosti prozivaju. Lani su ga osmorica radnika pljevaljskog rudnika optužili da ih je ucjenjivao i prijetio da neće biti poslovođe ako na lokalnim izborima ne glasaju za DPS ili ne apstiniraju. Kastratović je u sudskom postupku koji je uslijedio osuđen na novčanu kaznu od hiljadu i dvjesta eura, ali je Viši sud u Bijelom Polju vratio predmet na ponovno suđenje. Epilog ove priče još nije poznat.

Mane je iz Andrijevice otišao prije dvadeset godina, ali je tu uredno bio pred svake izbore. Profesionalno, moglo bi se reći. Milan Kastratović, ekonomista, bio je vlasnik preduzeća za pisanje parola. Komično, ali istinito. Kum Milo angažovao ga je da sa svojim preduzećem lijepi postere DPS –a po izlozima diljem Crne Gore. I da ispisuje parole i grafite po fasadama i na potpornim zidovima pored puteva.

„Jednom sam ga uhvatio kako lično šara moj kiosk. Mislim da je sve to rađeno pod budnim okom tadašnje državne bezbjednosti, čiji su službenici bili u blizini i posmatrali, da ne kažem obezbjeđivali posao. Unezgodio se kada smo ga uhvatili, ali se vadio da, navodno, nije znao da je naša, i nekako smo to izgladili”, priča vlasnik kioska iz Berana.

Znao je Mane, tako kažu, da zloupotrijebi kumstvo i prijateljstvo sa Đukanovićima. Jedno vrijeme mu je najdraži posao bio da ide sa sveskom ispod miške i da bilježi probleme građana.

„Ne brinite, riješićemo to”, obećavao je.

Poslije je, opet navodno, bio upozoren da ne ide tako daleko, pa je prestao to da radi.

Epizoda iz Pljevalja poklopila se sa dešavanjima u Andrijevici, gdje je upravo ovih dana Demokratska partija socijalista prvi put poslije raskola u DPS-u 1997. godine, preuzela lokalnu vlast.

Zanimljiva je to storija. Počelo je sa Manetom i nekolicinom članova takozvanog koordinacionog odbora koji je Đukanović formirao i u ovoj opštini. Depeesovci su se tada u Andrijevici mogli prebrojati na prstima dvije ruke. Onda su počele uporne kampanje, prekovremeni noćni rad po selima i zaseocima, asfaltiranja u režiji DPS-a do pred pragove kuća svojih simpatizera i članova o čemu je Monitor pisao, kada je predsjednik opštine Veselin Bakić podnio krivične prijave za političku korupciju protiv vladine Direkcije za javne radove.

Stvari su upornim partijskim djelovanjem danas postale bitno drugačije. Javnost se sjeća andrijevačkog sela Seoce, čiji mještani su nakon referenduma, razočarani, oglasili čitavo naselje na prodaju i kolektivnu seobu za Srbiju. To je selo na posljednjim izborima po glasovima potpuno podijeljeno između DPS-a i SNP-a. Kada je palo Seoce, morala je pasti i Andrijevica.

Nakon što je Bakiću istekao mandat, Demokratska partija socijalista konačno je za predsjednika opštine izabrala svog čovjeka, Srđana Mašovića. Za njegov izbor glasalo je 15 odbornika DPS-a i bivši odbornik PZP Uroš Čukić, koji je ranije napustio tu partiju i priklonio se odborničkom klubu Demokratske partije socijalista, ali su iznenađenje predstavljala još dva glasa preko toga.

Na sjednicu SO koju je zakazao novoizabrani predsjednik lokalnog parlamenta Zvonko Vuković (DPS) , neočekivano su se pojavili sada bivši predsjednik SO Veselin Radenović i odbornik NOVE Miro Ugrenović, koji su podržali izbor Mašovića za predsjednika opštine.

Dojučerašnji ljuti protivnik, Radenović, bio je među prvima koji je nakon izbora predsjednika prišao Mašoviću i razmijenio sa njim poljupce i čestitke. „Čuo sam da je miljenik Vlade, što znači da će razvojni projekti sa područja naše opštine imati prioritet”, rekao je Radenović kroz osmijeh. Na primjedbu da tako nije pričao do prije nekoliko dana, odgovorio je samo – „to je nešto drugo”.

Time je okončana politička rašomonijada u varošici, koja je počela odmah nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora na kojim su DPS i koalicija „Bolja Crna Gora” osvojili po petnaest mandata, dok je jedan mandat osvojila SDP. Odbornik te partije Veselin Radenović se neočekivano priklonio koaliciji „Bolja Crna Gora”, tako da je SNP sa partnerima zadržao vlast. Radenović je isključen iz SDP ali je zadržao odbornički mandat.

Kasnije su prevođenjem odbornika PZP Uroša Čukića, koji je mandat dobio unutar koalicije Bolja Crna Gora, u klub DPS-a, stvoreni uslovi da DPS ipak preuzme vlast. Sudbina krivične prijave koju je Nebojša Medojević podnio specijalnom tužiocu protiv Čukića zbog političke korupcije, nije poznata.

Odbornici DPS-a su, uz podršku Čukića, početkom ljeta održali dvije sjednice SO u restoranu hotela Komovi, na kojima su smijenili predsjednika parlamenta Veselina Radenovića i na to mjesto izabrali dr Zvonka Vukovića.

Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave, formiralo je specijalnu Komisiju za sagledavanje situacije i rješavanje političke krize u Andrijevici. Ova komisija, u izvještaju koji je Vlada usvojila prije dvije sedmice konstatovala je da su obije sjednice DPS u sali hotela Komovi bile legitimne, i naložila predavanje vlasti Demokratskoj partiji socijalista.

U koaliciji „Bolja Andrijevica, bolja Crne Gora”, koju predvodi SNP smatraju, da se Vlada ovakvim stavovima direktno svrstala na stranu DPS –a i da je njen akt o primopredaji vlasti u Andrijevici suprotan zakonu i neprihvatljiv. Zaludno.

Milan Kastratović je tri dana nakon što je izvrijeđao penzionerku Rudnika uglja Ekremu Džanović podnio ostavku na funkciju člana odbora direktora. U saopštenju za javnost on je naveo da ostavku podnosi kao lični čin, bez bilo kakvih pritisaka sa bilo čije strane, „osim od pojedinih medija u Crnoj Gori”.

„Prije svega ostavku podnosim kako bih sačuvao dignitet ličnosti vlasnika i porodice čiji sam akcijski kapital zastupao u Rudniku uglja”, naveo je Kastratović.

Mane mirno može da se, ako želi, vrati u svoju Andrijevicu, i izabere mjesto na kojem bi želio da radi. Mogao bi i da aktivira svoje staro preduzeće i da, za početak, prekreči sve one DPS parole koje u varošici još stoje po fasadama. Neka bude čisto.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo