Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Profesija ispisivač parola

Objavljeno prije

na

Ni mnogi Andrijevčani nijesu znali đe je i šta radi njihov sugrađanin Milan Kastratović, poznatiji po kumstvu sa Milom Đukanovićem, dok nije nedavno penzionerki iz Pljevalja, koja je protestovala ispred upravne zgrade Rudnika uglja, rekao da „kada napravi zube može da ga ujede za k… i g…”. Penzionerka je tvrdila da je Kastratović najvjerovatnije bio pijan, a njenu priču potvrdili su i svjedoci, kolege bivši rudari, koji su izjavili da im je Milan zvani Mane, istovremeno priprijetio da se pomjere „jer će ih sve pogaziti automobilom”.

Tada se saznalo da je ovaj Milov kolega sa studija, rodom iz Konjuha kod Andrijevice, zaseok Dulipolje, trenutno dobro plaćeni član Odbora direktora Rudnika uglja, u kojem predstavlja kapital Aca Đukanovića.

Konflikt sa penzionerkom počeo je navodno tako što je Mane stariju gospođu pitao šta će tu kada nikada ništa nije radila, na šta mu je ona odgovorlila – „šta si ti uradio za ove dvije godine, evo do čega si me doveo”. Uslijedilo je Manetov pravdeni gnijev.

Ubrzo se saznalo da taj ispad nije prvi zbog kojeg Maneta u javnosti prozivaju. Lani su ga osmorica radnika pljevaljskog rudnika optužili da ih je ucjenjivao i prijetio da neće biti poslovođe ako na lokalnim izborima ne glasaju za DPS ili ne apstiniraju. Kastratović je u sudskom postupku koji je uslijedio osuđen na novčanu kaznu od hiljadu i dvjesta eura, ali je Viši sud u Bijelom Polju vratio predmet na ponovno suđenje. Epilog ove priče još nije poznat.

Mane je iz Andrijevice otišao prije dvadeset godina, ali je tu uredno bio pred svake izbore. Profesionalno, moglo bi se reći. Milan Kastratović, ekonomista, bio je vlasnik preduzeća za pisanje parola. Komično, ali istinito. Kum Milo angažovao ga je da sa svojim preduzećem lijepi postere DPS –a po izlozima diljem Crne Gore. I da ispisuje parole i grafite po fasadama i na potpornim zidovima pored puteva.

„Jednom sam ga uhvatio kako lično šara moj kiosk. Mislim da je sve to rađeno pod budnim okom tadašnje državne bezbjednosti, čiji su službenici bili u blizini i posmatrali, da ne kažem obezbjeđivali posao. Unezgodio se kada smo ga uhvatili, ali se vadio da, navodno, nije znao da je naša, i nekako smo to izgladili”, priča vlasnik kioska iz Berana.

Znao je Mane, tako kažu, da zloupotrijebi kumstvo i prijateljstvo sa Đukanovićima. Jedno vrijeme mu je najdraži posao bio da ide sa sveskom ispod miške i da bilježi probleme građana.

„Ne brinite, riješićemo to”, obećavao je.

Poslije je, opet navodno, bio upozoren da ne ide tako daleko, pa je prestao to da radi.

Epizoda iz Pljevalja poklopila se sa dešavanjima u Andrijevici, gdje je upravo ovih dana Demokratska partija socijalista prvi put poslije raskola u DPS-u 1997. godine, preuzela lokalnu vlast.

Zanimljiva je to storija. Počelo je sa Manetom i nekolicinom članova takozvanog koordinacionog odbora koji je Đukanović formirao i u ovoj opštini. Depeesovci su se tada u Andrijevici mogli prebrojati na prstima dvije ruke. Onda su počele uporne kampanje, prekovremeni noćni rad po selima i zaseocima, asfaltiranja u režiji DPS-a do pred pragove kuća svojih simpatizera i članova o čemu je Monitor pisao, kada je predsjednik opštine Veselin Bakić podnio krivične prijave za političku korupciju protiv vladine Direkcije za javne radove.

Stvari su upornim partijskim djelovanjem danas postale bitno drugačije. Javnost se sjeća andrijevačkog sela Seoce, čiji mještani su nakon referenduma, razočarani, oglasili čitavo naselje na prodaju i kolektivnu seobu za Srbiju. To je selo na posljednjim izborima po glasovima potpuno podijeljeno između DPS-a i SNP-a. Kada je palo Seoce, morala je pasti i Andrijevica.

Nakon što je Bakiću istekao mandat, Demokratska partija socijalista konačno je za predsjednika opštine izabrala svog čovjeka, Srđana Mašovića. Za njegov izbor glasalo je 15 odbornika DPS-a i bivši odbornik PZP Uroš Čukić, koji je ranije napustio tu partiju i priklonio se odborničkom klubu Demokratske partije socijalista, ali su iznenađenje predstavljala još dva glasa preko toga.

Na sjednicu SO koju je zakazao novoizabrani predsjednik lokalnog parlamenta Zvonko Vuković (DPS) , neočekivano su se pojavili sada bivši predsjednik SO Veselin Radenović i odbornik NOVE Miro Ugrenović, koji su podržali izbor Mašovića za predsjednika opštine.

Dojučerašnji ljuti protivnik, Radenović, bio je među prvima koji je nakon izbora predsjednika prišao Mašoviću i razmijenio sa njim poljupce i čestitke. „Čuo sam da je miljenik Vlade, što znači da će razvojni projekti sa područja naše opštine imati prioritet”, rekao je Radenović kroz osmijeh. Na primjedbu da tako nije pričao do prije nekoliko dana, odgovorio je samo – „to je nešto drugo”.

Time je okončana politička rašomonijada u varošici, koja je počela odmah nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora na kojim su DPS i koalicija „Bolja Crna Gora” osvojili po petnaest mandata, dok je jedan mandat osvojila SDP. Odbornik te partije Veselin Radenović se neočekivano priklonio koaliciji „Bolja Crna Gora”, tako da je SNP sa partnerima zadržao vlast. Radenović je isključen iz SDP ali je zadržao odbornički mandat.

Kasnije su prevođenjem odbornika PZP Uroša Čukića, koji je mandat dobio unutar koalicije Bolja Crna Gora, u klub DPS-a, stvoreni uslovi da DPS ipak preuzme vlast. Sudbina krivične prijave koju je Nebojša Medojević podnio specijalnom tužiocu protiv Čukića zbog političke korupcije, nije poznata.

Odbornici DPS-a su, uz podršku Čukića, početkom ljeta održali dvije sjednice SO u restoranu hotela Komovi, na kojima su smijenili predsjednika parlamenta Veselina Radenovića i na to mjesto izabrali dr Zvonka Vukovića.

Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave, formiralo je specijalnu Komisiju za sagledavanje situacije i rješavanje političke krize u Andrijevici. Ova komisija, u izvještaju koji je Vlada usvojila prije dvije sedmice konstatovala je da su obije sjednice DPS u sali hotela Komovi bile legitimne, i naložila predavanje vlasti Demokratskoj partiji socijalista.

U koaliciji „Bolja Andrijevica, bolja Crne Gora”, koju predvodi SNP smatraju, da se Vlada ovakvim stavovima direktno svrstala na stranu DPS –a i da je njen akt o primopredaji vlasti u Andrijevici suprotan zakonu i neprihvatljiv. Zaludno.

Milan Kastratović je tri dana nakon što je izvrijeđao penzionerku Rudnika uglja Ekremu Džanović podnio ostavku na funkciju člana odbora direktora. U saopštenju za javnost on je naveo da ostavku podnosi kao lični čin, bez bilo kakvih pritisaka sa bilo čije strane, „osim od pojedinih medija u Crnoj Gori”.

„Prije svega ostavku podnosim kako bih sačuvao dignitet ličnosti vlasnika i porodice čiji sam akcijski kapital zastupao u Rudniku uglja”, naveo je Kastratović.

Mane mirno može da se, ako želi, vrati u svoju Andrijevicu, i izabere mjesto na kojem bi želio da radi. Mogao bi i da aktivira svoje staro preduzeće i da, za početak, prekreči sve one DPS parole koje u varošici još stoje po fasadama. Neka bude čisto.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

 

 

rošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru.  U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu  je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.

„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.

U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.

Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.

Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

RATNI ZLOČINI: Crna Gora još bez optužnica protiv ,,vikend ratnika”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Specijalno državno tužilaštvo je  do sada podiglo samo tri optužnice zbog učeća dobrovoljaca iz Crne Gore u ratnim zločinima u BiH i na Kosovu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije učinilo dovoljno u istragama o učešću tzv. vikend ratnika iz Crne Gore u ratnim zločinima i pljačkama počinjenim u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu tokom ratova devedesetih, tvrde sagovornici BIRN-a.

Izraz ,,vikend ratnici” se često koristi da opiše dobrovoljce koji su iz Crne Gore i Srbije putovali u BiH i učestvovali u ratnim zločinima tokom devedesetih.

Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava (HRA), Bojana Malović, tvrdi da SDT još nije samoinicijativno istraživalo djelovanje tzv. vikend ratnika, iako indicije o učešću crnogorskih državljana u silovanjima u istočnoj Bosni postoje od 1996. kada je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu podignuta prva optužnica zbog seksualnog zlostavljanja.

,,Specijalno državno tužilaštvo od novembra 2020. izviđa dokazni materijal koji se može odnositi na ‘vikend ratnike’, budući da obuhvata više od 15 crnogorskih državljana osumnjičenih za teške zločine − uključujući ubistvo, mučenje, seksualno ropstvo i silovanje na području Foče. Međutim, kako je taj postupak u fazi izviđaja njihovi identiteti nisu poznati javnosti”, kazala je Malović BIRN-u.

Crna Gora je, kao dio Jugoslavije, direktno učestvovala u ratovima devedesetih u Hrvatskoj i BiH, a cnogorski građani su, kao pripadnici Vojske Jugoslavije, učestvovali u ratu na Kosovu. U Crnoj Gori nije bilo ratnih dejstava, ali su na njenoj teritoriji zabilježeni ratni zločini.

U sudskim procesima u BiH, na Kosovu i Hrvatskoj pominju se crnogorski državljani koji su u tim državama kao dobrovoljci učestvovali u ratnim zločinima i pljačkama. U Crnoj Gori su do sada podignute tri optužnice protiv crnogorskih državljana zbog ratnih zločina u susjednim državama, od kojih se jedna završila osuđujućom presudom.

Apelacioni sud je u decembru 2019. potvrdio presudu kojom je bivši pripadnik Vojske Jugoslavije iz Nikšića, Vlado Zmajević, osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva 4 albanska civila u selu Žegra kod Gnjilana tokom rata na Kosovu 1999.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA POSLIJE IZBORA: Poslovi ne smiju da stanu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve. Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini

 

 

Deset dana nakon lokalnih izbora u Budvi i proglašenja konačnih rezultata, nema naznaka da se uskoro može očekivati dogovor političkih grupacija koje su učestvovale na njima. Postupci dvije vodeće stranke, koalicija Demokratskog fronta koju predvodi kandidat za predsjednika Opštine, Mladen Mikielj i grupa građana Budva naš grad, Nikole Jovanovića, takođe pretendenta za fotelju gradonačelnika, istovjetni su onima koje su vodili nakon majskih izbora, na kojima je rezultat u broju mandata bio neriješen. Njihove liste osvojile su oba puta po devet odborničkih mjesta u Skupštini grada, nedovoljno da same formiraju izvršnu vlast.

Pregovore pokreće Jovanović, uz uslov da njemu pripada predsjednička fotelja. On  poziva  na dogovore pojedine partije iz DF  SNP i Demokratsku narodnu partiju.. Prošlog puta  iz DF-a mu je stavljeno do znanja da to neće proći. Sasvim izvjesno neće ni sada.

Upućeni tvrde da Jovanović ima podršku aktuelnog predsjednika Opštine Mila Božovića iz pritvorske jedinice u Spužu. To je i podrška moćnog građevinskog lobija, zainteresovanog da unosni poslovi ne presahnu.

Za eventualno  pravljenje postizborne koalicije sa DPS-om, Jovanović bi morao ubijediti odbornike sa svoje liste, Budva naš grad, nekadašnje sledbenike jedinstvenog DF-a. Tokom junskih pregovora to mu nije pošlo za rukom, nekoliko njih odbilo je takvu saradnju. Sada je dovoljno  da tri odbornika to učine,  da otpadne mogućnost  povratka DPS-a u izvršnu vlast u Budvi, poslije osam godina.

Upućeni navode da je uslov DPS-a koji donosi sedam mandata, da dobije opštinska preduzeća na upravljanje. Treći partner, Evropski savez, sa dva mandata, čiji je lider Petar Odžić traži funkciju predsjednika lokalnog parlamenta. Fotelja predsjednika Opštine Budva bila bi Jovanovićeva.

Iz te vruće stolice tri gradonačelnika turističke metropole završila su u Spužu. Prva dvojica, Rajko Kuljača i Lazar Rađenović kao pripadnici OKG Budva, pravosnažno su osuđeni. Milo Božović, uhapšen u aprilu 2023. godine i dalje je predsjednik Opštine i čeka ishod sprovedenog istražnog postupka u pritvoru.

Uprkos svemu, u gradu bez parlamenta i funkcionalne vlasti, unosni poslovi nimalo ne trpe. Ugovore o javnim nabavkama za izvođenje raznih građevinskih radova, po odobrenju Višeg suda u Podgorici, potpisivao je u Spužu, predsjednik Milo Božović, sve do imenovanja potpredsjednice Opštine Jasne Dokić.

Pregled podataka Službe javnih nabavki, pokazuje kako su pojedine građevinske firme postale stalni pretplatnici na opštinski budžet. Obećane ekskluzivne  kapitalne investicije u gradu svele su se na izgradnju lokalnih puteva i ostale saobraćajne infrasturkture. Na razne atmosferske kanale, podmorske ispuste, sanaciju ili modernizaciju postojećih trotoara i saobraćajnica. Samo u 2024. godini na pomenute radove utrošeno je oko šest miliona eura. Većinu ugovora parafirala je potrpedsjednica Dokić.

Privilegovane firme, odabrane na tenderima na kojima se po pravilu pojavljuju kao jedini i najpovoljniji ponuđači, jesu poznati Bemax sa podugovaračem BB Solar, u vlasništvu Blaža Đukanovića, sina bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, zatim kompanija Carat vlasnika Dragana Perovića, kuma i poslovnog partnera Mila Božovića. Tu je i neizbježna firma Asfalt beton gradnja iz Podgorice, bliska bivšem predsjedniku Marku Batu Careviću, Hidromont inženjering iz Podgorice i druge.

Tokom 2024. godine firma Asfalt-Beton, koju zastupa izvjesni Vladimir Mirković, realizovala je osam ugovora o javnim nabavkama, vrijednim oko 3,5 miliona eura, bez obračunatog PDV. Ova firma debitovala je u Budvi u doba predsjednikovanja Bata Carevića. Asfalt beton gradnja u jednoj godini od Carevića je dobila poslove vrijedne preko 2 miliona eura. Kako bi se u posao, kao podizvođač, ugradila firma Carinvest. Asfalt beton gradnja od tada čvrsto drži monopol u izvođenju javnih radova na teritoriji Opštine.  Carević javno podržava  Jovanovića i njegov tim.

Pojedinačno najjači ugovor u tekućoj godini dodijeljen je kompaniji Hidromont za sanaciju ispusta u Bečićima i na Zavali, vrijedan 2,5 miliona eura.

Potpredsjednica Dokić potpisala je početkom novembra drugi ugovor sa Bemaxom o izradi atmosferskog kanala u centru Budve, kod gradske Pošte, vrijedan 720 hiljada eura. Podugovarač BB Solar dobija svojih 1,2 procenta za izvođenje elektrotehničkih radova.

Podsjećamo, u decembru 2023. godine, Božović je potpisao prvi ugovor sa Bemax-om  vrijedan 2.924.681 eura za rekonstrukciju ulice 22 Novembar i Mediteranske, u centru Budve. Podugovarač u ovom poslu bila je firma mladog Đukanovića BB Solar, koja je na ime procenta od 16,27 odsto inkasirala 488.000 eura. Nakon završenih radova koji su trajali tokom turističke sezone, glavni problem tog dijela grada, stvaranje velikih poplava tokom obilnih padavina, nije riješen. Poplave su i dalje tu, ulice su neprohodne nakon prvih kiša uprkos utrošenim milionima.

Bemax je ponovo angažovan, da napravi novi atmosferski kanal koji će vodu sa ulice odvesti dalje, u more. Za popravni rad, Bemax i BB Solar prihodovaće 600.000 eura.

Najvrjedniji ugovor u poslednje dvije godine parafirao je predsjednik Božović u julu 2023., tri mjeseca nakon hapšenja, sa konzorcijumom kojeg čine firme Carat doo, Asfalt-Beton doo, Geotim MNE doo,  za izvođenje radova na komunalnom opremanju za izgradnju tri saobraćajnice u naselju Dubovica. Vrijednost ovog posla je vrtoglavih 4,5 miliona eura.

Istog dana Perović i Božović potpisuju još jedan ugovor za igradnju saobraćajnice A 75-75 u Bečićima, na iznos od 347.000 eura. U jednom danu blizu 5 miliona eura iz gradske budžeta prelilo se u ruke budvanskog biznismena Dragana Perovića.

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve.

Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo