Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Smrt u zatvoru Komo

Objavljeno prije

na

Što duže traje, rješenje slučaja Darko Šarić, odnosi više života. Sve je misterioznije i prebivalište kontroverznog pljevaljskog biznismena. Da li je Vitomir Bajić (43), državljanin Srbije i Bosne i Hercegovine koji je pronađen mrtav u zatvoru .,Komo” na sjeveru Italije, posjedovao informacije ključne za proces protiv Darka i Duška Šarića, nikada se neće saznati. Direktor srpske policije Milorad Veljović je, pak, izjavio da se Darko Šarić ,,vjerovatno ne krije na ovim prostorima” pa čak ni u Evropi.

Bajićev beogradski advokat Borivoje Borović tvrdi da se njegov klijent nije – ubio. Po Boroviću, Bajić nije bio čovjek koji bi digao ruku na sebe.

Vitomir Bajić je uhapšen novembra prošle godine u Budvi po Interpolovoj potjernici zbog sumnje da je član grupe Darka Šarića, odnosno da je učestvovao u međunarodnom švercu kokaina iz Južne Amerike.

Poslije hapšenja Bajića, u Crnu Goru je stigla optužnica za Darkovog brata, Duška Šarića, kome je u toku suđenje pred bjelopoljskim Višim sudom. Italijanske vlasti sumnjiče Duška Šarića da je, zajedno sa Darkom, Milanom Milovcem i Nikolom Dimitrijevićem, 2009. u italijanskom gradu Livinjo dogovarao nabavku, skladištenje i prevoz 225 kilograma kokaina.

Pokojni Bajić se posljednji put pojavio u italijanskoj sudnici u septembru, kada je nastavljeno suđenje grupi uhapšenoj u akciji Loptice. Pred sudijom je odbacio optužbe koje mu se stavljaju na teret.

Prije dva mjeseca su beogradske Večernje novosti pisale kako Darko Šarić krije u Južnoafričkoj Republici (JAR). List se pozvao na saznanja obavještajnih agencija više zemalja, među njima i američke Agencije za borbu protiv droga (DEA) i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije.

Novosti su pisale kako se sumnja da je Darko Šarić u JAR ušao sa falsifikovanim slovenačkim pasošem. Vjeruje se da je doletjeo privatnim avionom i da se zatim uputio ka Pretoriji, jednom od gradova u kome, pored Kejptauna i Johanesburga, ima dosta ljudi sa Balkana.

Krajem marta poznati južnoafrički dnevnik Meil end gloub (M&G) iz Kejptauna objavio je kako tamošnje bezbjednosne agencije provjeravaju da li je Darko Šarić u toj zemlji i kakve su njegove veze sa Radovanom Krejčirom, koji je označen da je lider organizovanog kriminala iz Češke.

Krejčir je tih dana uhapšen u Johanesburgu, u koju je stigao 2007. i zatražio politički azil, tvrdeći da je proganjan u domovini. M&G je rečeno da postoje sumnje o vezi između Krejcira, jednog od njegovih poslovnih partnera i „ozloglašene crnogorske kriminalne porodice čije su vođe braća Darko i Duško Šarić.”

Specijalno tužilaštvo u JAR pokrenulo je istragu protiv češkog mafijaša osumnjičenog, između ostalog, da je unajmio srpske plaćenike da ubiju nekoliko osoba, od kojih je likvidiran lokalni kriminalac Siril Bika.

Direktor srpske policije Veljović je, upitan da li iza nedavnog ubistva u Beogradu dvojice crnogorskih građana ,,stoji crnogorska mafija”, negirao da je rekao da je to ubistvo vezano za mafijaški obračun, ali je dodao da je ,,sigurno da ima veze sa Crnom Gorom i Srbijom”.

Prethodno su beogradski mediji izvijestili kako policija provjerava pretpostavke da je ubistvo Danila Radonjića (63) i Dženana Ramovića (34) početkom septembra u Zemunu nastavak obračuna povezanog sa crnogorskom mafijom i ubistvom vlasnika kazina Slavija Brana Šaranovića. Prsti su uprti u kriminalni klan Luke Bojovića (37) a Blic je prenio kako u policiji vjeruju da je cjelokupan scenario poslova, sukoba i zločina osmišljen u klanu Darka Šarića, koji pod kontrolom drži sve kriminalne klanove, pa i Bojovićev.

Prema operativnim podacima srpskih policijskih službi Bojović se nalazi u Argentini, gdje se pozicionirao kao jedan od vodećih plaćenih ubica i saradnik narko-kartela, saznao je beogradski list Press. Prema istim informacijama, u ovoj zemlji, zajedno sa Bojovićem, nalazi se i njegov odani saradnik Luka Đurović, sa kojim je na dan kada je nestao navodno išao da se sretne Slobodan Radonjić.

Direktor srpske policije Milorad Veljović je naglasio kako je u interesu Srbije da Darko Šarić bude priveden pravdi. Međutim tabloid Alo piše kako je na zahtjev načelnika beogradske policije Stevana Bjelića smijenjena načelnica Uprave za upravne poslove u beogradskom Sekretarijatu za unutrašnje poslove (SUP) Mirjana Čubrović jer, navodno, nije htjela da kaže ko je bio ,,veza” Darku Šariću u dobijanju nove lične karte!

Darko Šarić je 26. januara 2009. u Policijskoj upravi u Beogradu podigao novu biometrijsku ličnu kartu. A zahtjev koji je podnio 26. decembra 2008. prema zvaničnom odgovoru koji je Alo dobio od MUP Srbije, lično je primila službenica u Upravi za upravne poslove Brankica Ivančev. Brankica Ivančev, je kako tvrde izvori lista Alo u MUP, upravo rođaka načelnika beogradske policije Bjelića!

Alo podsjeća da je Darko Šarić dobio državljanstvo Srbije 30. maja 2005, ali nema biometrijski pasoš Srbije. ,,No, zato ima jedan švajcarski i taj mu je najvjerovatnije obezbijedio biznismen koji mu sada pruža zaštitu,” primijetio je tabloid bez daljeg objašnjenja, mada bi to mogla da bude aluzija na još kontroverznog biznismena sa jakim vezama u Crnoj Gori.

Drugi pasoš koji Šarić posjeduje je putovnica Hrvatske. Postoji sumnja da je ta putna isprava porijeklom iz hrvatskog konzulata u Mostaru, odakle je prije 11 godina ukradeno 930 putnih isprava. Te pasoše koriste mnogi kriminalci sa prostora bivše SFRJ. Treći koji je Šarić posjedovao bio je pasoš SRJ.

Mreža

U nastavku istrage koja se vodi protiv članova organizovane kriminalne grupe Darka Šarića sredinom septembra u Vranju uhapšeni Nebojša Spasić (48), Goran Bogdanović (31) i Goran Vučković (50) iz tog grada na jugu Srbije, zbog sumnje da su tokom 2009. izvršili krivično djelo pranje novca, saopšteno je iz MUP Srbije. Za četvrtim članom te grupe Agušem Erdinčem (43) iz Vranja intenzivno se traga. Sumnja se da su uhapšeni krivična djela vršili tako što su, postupajući po nalozima organizatora Darka Šarića i Bobana Stoiljkovića, takođe iz Vranja, sredstva ostvarena prodajom narkotika preuzimali i koristili za kupovinu imovine preduzeća, a sve u cilju sticanja ekonomske dobiti i moći ove organizovane kriminalne grupe. Za Stoiljkovića se, prvi put čulo u široj javnosti kada je u aprilu uhapšen kao bliski saradnik Darka Šarića. Prema Blicu, Stoiljković spada među najbogatije građane Vranja, ali niko nije znao porijeklo njegovog bogatstva. Sumnja se da je novac od droge ulagao uglavnom u privatizaciju mljekara i pekara, ali i nekih drugih preduzeća u Vranju i okolini, gdje je poznat po dobrim vezama sa lokalnim institucijama i uticajem u njima. Pored ostalog, utvrđeno je i da Stoiljković u Slovačkoj ima stan. Taj stan je kao svoje prebivalište prijavio i Darko Šarić, izvijestio je svojevremeno Blic.

Nastavak suđenja

Suđenje optuženima za šverc više od 2,5 tone kokaina iz Latinske Amerike u Zapadnu Evropu na čelu sa odbjeglim Darkom Šarićem je nastavljeno u srijedu u Specijalnom sudu u Beogradu, izvođenjem dokaza. Darko Šarić, Goran Soković i još petorica optuženih su u bjekstvu pa im se sudi u odsustvu. Ostali optuženi, koji su na optuženičkoj klupi, njih ukupno 11, negirali su krivicu i svoje učešće u pomenutom švercu. Svi optuženi, takođe su negirali poznanstvo sa Šarićem, osim njegovog brata od tetke, trećeoptuženog Željka Vujanovića. U Crnoj Gori sudi se Šarićevom bratu Dušku zbog optužbi za trgovinu drogom. U septembru je, pred Specijalnim sudom u Beogradu nastavljeno suđenje kriminalnoj grupi na čelu sa odbjeglim narko-bosom Darkom Šarićem, koja se tereti za „pranje” više od 20 miliona eura stečenih preprodajom kokaina. Osim Šarića, koji je u bjekstvu, na optuženičkoj klupi neće se naći ni biznismen Zoran Ćopić, koji je tokom skrivanja od srpskih vlasti u aprilu uhapšen u Republici Srpskoj, gdje će mu se suditi po optužbama za koje ga oni terete. Kriminalna grupa, na čelu sa Šarićem, koju čine privrednici i advokati, optužena je za krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih djela i pranje novca. Osim Šarića, ostali se ne povezuju sa trgovinom narkoticima, ali su optuženi jer su znali za tu aktivnost pripadnika Šarićeve narko-kriminalne grupe, kojoj je suđenje u toku.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIDRA, DIVOKOZE I MI: Nemoćnom sistemu džaba zakoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidra koja je u subotu iz okoline Crnog jezera usnimljena u urbanoj sredini, pronađena je, odmah sjutradan, mrtva i ostavljena pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili. Pažnju javnosti izazvala je i vijest da su poslije 40 godina na Orjenu primijećene divokoze. Ostaje nada da neće proći kao bezazlena, i zakonom zaštićena vidra

 

Prije nekoliko dana na Žabljaku je usnimljena vidra koja je iz svog staništa, okoline Crnog jezera, došla u urbanu sredinu. Taj snimak je podijeljen preko društvenih mreža, a propratili su ga oduševljeni komentari građana. Sjutradan, ta plašljiva, bezazlena i zakonom zaštićena vidra, pronađena je mrtva pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili.

„Slučaj stradale vidre govori o nivou društvene svijesti u Crnoj Gori. Nevjerovatno je kako je obesmišljen odnos ljudi prema drugim živim bićima i kako je od oduševljenja pojavom vidre došlo do njenog tragičnog kraja”, kaže za Monitor direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović.

On ukazuje da je proganjanje i maltretiranje vidre snimanjem i praćenjem, samo po sebi, vid terora nad živim bićem. „Odavno govorimo o tome koliko je važno u obrazovni sistem uključiti, na primjer, humanu ekologiju, kako bi se shvatila odgovornost ljudi u ekosistemu i neophodnost brige za sva živa bića. Ili, ekološku psihologiju koja bi mogla uticati na unapređenje ekološke svijesti i bolje razumijevanje suživota u ekosistemu”.

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) kažu da su preduzeli radnje u okviru svojih nadležnosti. „Nalazom veterinara utvrđeno je da vidra nema prostrijelne, ubodne rane, niti bilo kakve fizičke povrede. U cilju rješavanja slučaja, na našu inicijativu, a uz podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Centra za ekotoksikološka ispitivanja, izvršiće se toksikološke analize kako bi se utvrdilo eventualno trovanje”.

To nije u potpunosti tačno. Falila je pravovremena reakcija nadležnih službi, koje su, svjesne opasnosti, bile dužne da vidru odmah bezbjedno vrate u njenu prirodnu sredinu. Kao što je to učinjeno, isto prije par dana, u slučaju divojareta koje se spustilo na put Mojkovac – Đurđevića Tara, a na koje su nadzornici Nacionalnog parka Durmitor, odnosno služba zaštite, naišli, preuzeli ga i odnijeli  u njegovo stanište.

I biološkinja Belma Šestović, stručna saradnica za zaštitu faune sisara u JP NPCG, ocijenila je da je mrtva vidra još jedan dokaz da ne umijemo da se odgovorno ponašamo prema raznolikosti biodiverziteta. „Ne dešava nam se prvi put ovakav  slučaj. Ubrzo će biti poznato kako je životinja stradala. Evroazijska vidra je poluakvatični sisar, pa nije čudno što je viđena na kopnu. Za nju je poznato da prelazi velike površine u potrazi za hranom prelaskom iz jednog vodotoka u drugi”, istakla je ona.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Uzimajući sve to u obzir, iz Phiren amence tražili su od Skupštine da se ista zakonska pravila primijene i na romsku nacionalnu manjinu.

Da bi do toga i došlo, prvo bi, kaže Baftijari, Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva trebalo da reaguje na njihov dopis, i da se potom, u plenumu Skupštine, usvoje izmjene i time otkloni diskriminatorna norma Zakona prema romskoj zajednici.

Iz PR službe Skupštine Monitoru objašnjavaju kako izgleda pravni tok tog procesa. Nakon što dobije inicijativu za donošenje zakona, predsjednik parlamenta je dostavlja poslanicima i Vladi, radi eventualnog podnošenja predloga zakona. ,,Zakonodavni odbor nije nadležan da razmatra akte podnesene u formi inicijative, već je shodno nadležnostima koje su za ovo radno tijelo utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore, ovlašćen da razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština sa stanovišta njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore“, kažu.

Na 27. sazivu na Sedmoj sjednici Drugog redovnog zasjedanja, krajem decembra prošle godine, donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojom je  rad tog privremenog radnog tijela produžen do 31. jula 2022. Do tada je ono, kako preciziraju, dužno da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge pristiglih zakona i drugih akata. ,,Između ostalog, tom je Odlukom propisano da Odbor ima zadatak definisanja Predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika“, navode još iz Skupštine.

Drugim riječima, Romi će, na konačno izjašnjenje nadležnih, još morati da čekaju.

,,Sve dok pomenuti Odbor ne organizuje i uvrsti u tačku dnevnog reda ovo pitanje, ne možemo očekivati da će ono doći na red. Želim da verujem da će i predstavnici nove Vlade imati sluha da se pitanje političke participacije Roma konačno nađe na agendi. Na taj način poslali bi poruku, kako romskoj, tako i međunarodnoj zajednici da zaista žele da rade na inkluziji Roma u našem društvu”, napominje Baftijari.

Na zadatku je i Ustavni sud, koji, takođe po inicijativi NVO Phiren amenca, treba da odluči o ustavnosti jednog od članova Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, u privilegovan položaj stavljaju pripadnici onih nacionalnih i etničkih zajednica koji postignu zakonom definisano učešće do 15 odsto od ukupnog stanovništva na državnom nivou i od 1,5 do 15 odsto na lokalnom. Malo je vjerovatno da Romi svoja politička prava, primjenom takvog zakonskog rješenja, mogu ostvariti u svim opštinama gdje žive. Osim u Podgorici i Beranama, gdje ih ima 2,14 odsto od ukupnog broja stanovnika, odnosno 1,56 odsto.

Kada rastumačimo pravni jezik, zaključak se sam nameće – Rome ni zakoni ne štite.

,,Ukoliko se romskoj zajednici ne omogući da imaju svog autentičnog predstavnika u najvišem domu, šaljemo poruku da je anticiganizam  znatno zastupljeniji kod nas nego kod susjednih zemalja, i da se Romi tretiraju kao građani drugog reda. Svjedoci smo da se sa   raznih adresa šalju poruke da ne treba da prebrojavamo krvna zrnca, no, ako samo jedna zajednica ne može da ostvari zagarantovana prava, stiče se utisak da to zapravo i radimo”, upozorava Baftijari.

Bilo je sličnih inicijativa i ranije. I iz NVO Mladi Romi više puta su isticali da se sve dok Crna Gora ne bude garantovala Romima njihova prava, govori  o simulaciji, a ne stimulaciji njihove integracije  u društvo. ,,Osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi, i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. U resorima bitnim za poboljšanje položaja romske populacije, kao što su unutrašnji poslovi, obrazovanje, rad i socijalno staranje, nema zaposlenih Roma”, kazao je medijima Samir Jaha, izvršni direktor te NVO, mjesecima nakon što su i sami uputili zahtjev o izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini.

Do sada svaka je bila bez uspjeha. Romska zajednica žrtva je manipulacija godinama.

,,Pored pitanja političke participacije treba raditi na smanjenju etničke distance prema romskoj zajednici. Jedan od načina da se to uradi je kroz obrazovanje i zapošljavanje. Vrijeme je da napravimo iskorak i pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori svi uživaju jednaka prava i da načelo nediskriminacije važi za sve. Ovo je trenutak da pokažemo da smo kao društvo sazreli i da zaista baštinimo evropske vrijednosti”, zaključuje Baftijari.

A Romima, pokraj nas, vrijeme i život teku – od margine do margine.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo