Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Smrt u zatvoru Komo

Objavljeno prije

na

Vitomir-Bajic-527

Što duže traje, rješenje slučaja Darko Šarić, odnosi više života. Sve je misterioznije i prebivalište kontroverznog pljevaljskog biznismena. Da li je Vitomir Bajić (43), državljanin Srbije i Bosne i Hercegovine koji je pronađen mrtav u zatvoru .,Komo” na sjeveru Italije, posjedovao informacije ključne za proces protiv Darka i Duška Šarića, nikada se neće saznati. Direktor srpske policije Milorad Veljović je, pak, izjavio da se Darko Šarić ,,vjerovatno ne krije na ovim prostorima” pa čak ni u Evropi.

Bajićev beogradski advokat Borivoje Borović tvrdi da se njegov klijent nije – ubio. Po Boroviću, Bajić nije bio čovjek koji bi digao ruku na sebe.

Vitomir Bajić je uhapšen novembra prošle godine u Budvi po Interpolovoj potjernici zbog sumnje da je član grupe Darka Šarića, odnosno da je učestvovao u međunarodnom švercu kokaina iz Južne Amerike.

Poslije hapšenja Bajića, u Crnu Goru je stigla optužnica za Darkovog brata, Duška Šarića, kome je u toku suđenje pred bjelopoljskim Višim sudom. Italijanske vlasti sumnjiče Duška Šarića da je, zajedno sa Darkom, Milanom Milovcem i Nikolom Dimitrijevićem, 2009. u italijanskom gradu Livinjo dogovarao nabavku, skladištenje i prevoz 225 kilograma kokaina.

Pokojni Bajić se posljednji put pojavio u italijanskoj sudnici u septembru, kada je nastavljeno suđenje grupi uhapšenoj u akciji Loptice. Pred sudijom je odbacio optužbe koje mu se stavljaju na teret.

Prije dva mjeseca su beogradske Večernje novosti pisale kako Darko Šarić krije u Južnoafričkoj Republici (JAR). List se pozvao na saznanja obavještajnih agencija više zemalja, među njima i američke Agencije za borbu protiv droga (DEA) i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije.

Novosti su pisale kako se sumnja da je Darko Šarić u JAR ušao sa falsifikovanim slovenačkim pasošem. Vjeruje se da je doletjeo privatnim avionom i da se zatim uputio ka Pretoriji, jednom od gradova u kome, pored Kejptauna i Johanesburga, ima dosta ljudi sa Balkana.

Krajem marta poznati južnoafrički dnevnik Meil end gloub (M&G) iz Kejptauna objavio je kako tamošnje bezbjednosne agencije provjeravaju da li je Darko Šarić u toj zemlji i kakve su njegove veze sa Radovanom Krejčirom, koji je označen da je lider organizovanog kriminala iz Češke.

Krejčir je tih dana uhapšen u Johanesburgu, u koju je stigao 2007. i zatražio politički azil, tvrdeći da je proganjan u domovini. M&G je rečeno da postoje sumnje o vezi između Krejcira, jednog od njegovih poslovnih partnera i „ozloglašene crnogorske kriminalne porodice čije su vođe braća Darko i Duško Šarić.”

Specijalno tužilaštvo u JAR pokrenulo je istragu protiv češkog mafijaša osumnjičenog, između ostalog, da je unajmio srpske plaćenike da ubiju nekoliko osoba, od kojih je likvidiran lokalni kriminalac Siril Bika.

Direktor srpske policije Veljović je, upitan da li iza nedavnog ubistva u Beogradu dvojice crnogorskih građana ,,stoji crnogorska mafija”, negirao da je rekao da je to ubistvo vezano za mafijaški obračun, ali je dodao da je ,,sigurno da ima veze sa Crnom Gorom i Srbijom”.

Prethodno su beogradski mediji izvijestili kako policija provjerava pretpostavke da je ubistvo Danila Radonjića (63) i Dženana Ramovića (34) početkom septembra u Zemunu nastavak obračuna povezanog sa crnogorskom mafijom i ubistvom vlasnika kazina Slavija Brana Šaranovića. Prsti su uprti u kriminalni klan Luke Bojovića (37) a Blic je prenio kako u policiji vjeruju da je cjelokupan scenario poslova, sukoba i zločina osmišljen u klanu Darka Šarića, koji pod kontrolom drži sve kriminalne klanove, pa i Bojovićev.

Prema operativnim podacima srpskih policijskih službi Bojović se nalazi u Argentini, gdje se pozicionirao kao jedan od vodećih plaćenih ubica i saradnik narko-kartela, saznao je beogradski list Press. Prema istim informacijama, u ovoj zemlji, zajedno sa Bojovićem, nalazi se i njegov odani saradnik Luka Đurović, sa kojim je na dan kada je nestao navodno išao da se sretne Slobodan Radonjić.

Direktor srpske policije Milorad Veljović je naglasio kako je u interesu Srbije da Darko Šarić bude priveden pravdi. Međutim tabloid Alo piše kako je na zahtjev načelnika beogradske policije Stevana Bjelića smijenjena načelnica Uprave za upravne poslove u beogradskom Sekretarijatu za unutrašnje poslove (SUP) Mirjana Čubrović jer, navodno, nije htjela da kaže ko je bio ,,veza” Darku Šariću u dobijanju nove lične karte!

Darko Šarić je 26. januara 2009. u Policijskoj upravi u Beogradu podigao novu biometrijsku ličnu kartu. A zahtjev koji je podnio 26. decembra 2008. prema zvaničnom odgovoru koji je Alo dobio od MUP Srbije, lično je primila službenica u Upravi za upravne poslove Brankica Ivančev. Brankica Ivančev, je kako tvrde izvori lista Alo u MUP, upravo rođaka načelnika beogradske policije Bjelića!

Alo podsjeća da je Darko Šarić dobio državljanstvo Srbije 30. maja 2005, ali nema biometrijski pasoš Srbije. ,,No, zato ima jedan švajcarski i taj mu je najvjerovatnije obezbijedio biznismen koji mu sada pruža zaštitu,” primijetio je tabloid bez daljeg objašnjenja, mada bi to mogla da bude aluzija na još kontroverznog biznismena sa jakim vezama u Crnoj Gori.

Drugi pasoš koji Šarić posjeduje je putovnica Hrvatske. Postoji sumnja da je ta putna isprava porijeklom iz hrvatskog konzulata u Mostaru, odakle je prije 11 godina ukradeno 930 putnih isprava. Te pasoše koriste mnogi kriminalci sa prostora bivše SFRJ. Treći koji je Šarić posjedovao bio je pasoš SRJ.

Mreža

U nastavku istrage koja se vodi protiv članova organizovane kriminalne grupe Darka Šarića sredinom septembra u Vranju uhapšeni Nebojša Spasić (48), Goran Bogdanović (31) i Goran Vučković (50) iz tog grada na jugu Srbije, zbog sumnje da su tokom 2009. izvršili krivično djelo pranje novca, saopšteno je iz MUP Srbije. Za četvrtim članom te grupe Agušem Erdinčem (43) iz Vranja intenzivno se traga. Sumnja se da su uhapšeni krivična djela vršili tako što su, postupajući po nalozima organizatora Darka Šarića i Bobana Stoiljkovića, takođe iz Vranja, sredstva ostvarena prodajom narkotika preuzimali i koristili za kupovinu imovine preduzeća, a sve u cilju sticanja ekonomske dobiti i moći ove organizovane kriminalne grupe. Za Stoiljkovića se, prvi put čulo u široj javnosti kada je u aprilu uhapšen kao bliski saradnik Darka Šarića. Prema Blicu, Stoiljković spada među najbogatije građane Vranja, ali niko nije znao porijeklo njegovog bogatstva. Sumnja se da je novac od droge ulagao uglavnom u privatizaciju mljekara i pekara, ali i nekih drugih preduzeća u Vranju i okolini, gdje je poznat po dobrim vezama sa lokalnim institucijama i uticajem u njima. Pored ostalog, utvrđeno je i da Stoiljković u Slovačkoj ima stan. Taj stan je kao svoje prebivalište prijavio i Darko Šarić, izvijestio je svojevremeno Blic.

Nastavak suđenja

Suđenje optuženima za šverc više od 2,5 tone kokaina iz Latinske Amerike u Zapadnu Evropu na čelu sa odbjeglim Darkom Šarićem je nastavljeno u srijedu u Specijalnom sudu u Beogradu, izvođenjem dokaza. Darko Šarić, Goran Soković i još petorica optuženih su u bjekstvu pa im se sudi u odsustvu. Ostali optuženi, koji su na optuženičkoj klupi, njih ukupno 11, negirali su krivicu i svoje učešće u pomenutom švercu. Svi optuženi, takođe su negirali poznanstvo sa Šarićem, osim njegovog brata od tetke, trećeoptuženog Željka Vujanovića. U Crnoj Gori sudi se Šarićevom bratu Dušku zbog optužbi za trgovinu drogom. U septembru je, pred Specijalnim sudom u Beogradu nastavljeno suđenje kriminalnoj grupi na čelu sa odbjeglim narko-bosom Darkom Šarićem, koja se tereti za „pranje” više od 20 miliona eura stečenih preprodajom kokaina. Osim Šarića, koji je u bjekstvu, na optuženičkoj klupi neće se naći ni biznismen Zoran Ćopić, koji je tokom skrivanja od srpskih vlasti u aprilu uhapšen u Republici Srpskoj, gdje će mu se suditi po optužbama za koje ga oni terete. Kriminalna grupa, na čelu sa Šarićem, koju čine privrednici i advokati, optužena je za krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih djela i pranje novca. Osim Šarića, ostali se ne povezuju sa trgovinom narkoticima, ali su optuženi jer su znali za tu aktivnost pripadnika Šarićeve narko-kriminalne grupe, kojoj je suđenje u toku.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo