Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Smrt u zatvoru Komo

Objavljeno prije

na

Što duže traje, rješenje slučaja Darko Šarić, odnosi više života. Sve je misterioznije i prebivalište kontroverznog pljevaljskog biznismena. Da li je Vitomir Bajić (43), državljanin Srbije i Bosne i Hercegovine koji je pronađen mrtav u zatvoru .,Komo” na sjeveru Italije, posjedovao informacije ključne za proces protiv Darka i Duška Šarića, nikada se neće saznati. Direktor srpske policije Milorad Veljović je, pak, izjavio da se Darko Šarić ,,vjerovatno ne krije na ovim prostorima” pa čak ni u Evropi.

Bajićev beogradski advokat Borivoje Borović tvrdi da se njegov klijent nije – ubio. Po Boroviću, Bajić nije bio čovjek koji bi digao ruku na sebe.

Vitomir Bajić je uhapšen novembra prošle godine u Budvi po Interpolovoj potjernici zbog sumnje da je član grupe Darka Šarića, odnosno da je učestvovao u međunarodnom švercu kokaina iz Južne Amerike.

Poslije hapšenja Bajića, u Crnu Goru je stigla optužnica za Darkovog brata, Duška Šarića, kome je u toku suđenje pred bjelopoljskim Višim sudom. Italijanske vlasti sumnjiče Duška Šarića da je, zajedno sa Darkom, Milanom Milovcem i Nikolom Dimitrijevićem, 2009. u italijanskom gradu Livinjo dogovarao nabavku, skladištenje i prevoz 225 kilograma kokaina.

Pokojni Bajić se posljednji put pojavio u italijanskoj sudnici u septembru, kada je nastavljeno suđenje grupi uhapšenoj u akciji Loptice. Pred sudijom je odbacio optužbe koje mu se stavljaju na teret.

Prije dva mjeseca su beogradske Večernje novosti pisale kako Darko Šarić krije u Južnoafričkoj Republici (JAR). List se pozvao na saznanja obavještajnih agencija više zemalja, među njima i američke Agencije za borbu protiv droga (DEA) i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije.

Novosti su pisale kako se sumnja da je Darko Šarić u JAR ušao sa falsifikovanim slovenačkim pasošem. Vjeruje se da je doletjeo privatnim avionom i da se zatim uputio ka Pretoriji, jednom od gradova u kome, pored Kejptauna i Johanesburga, ima dosta ljudi sa Balkana.

Krajem marta poznati južnoafrički dnevnik Meil end gloub (M&G) iz Kejptauna objavio je kako tamošnje bezbjednosne agencije provjeravaju da li je Darko Šarić u toj zemlji i kakve su njegove veze sa Radovanom Krejčirom, koji je označen da je lider organizovanog kriminala iz Češke.

Krejčir je tih dana uhapšen u Johanesburgu, u koju je stigao 2007. i zatražio politički azil, tvrdeći da je proganjan u domovini. M&G je rečeno da postoje sumnje o vezi između Krejcira, jednog od njegovih poslovnih partnera i „ozloglašene crnogorske kriminalne porodice čije su vođe braća Darko i Duško Šarić.”

Specijalno tužilaštvo u JAR pokrenulo je istragu protiv češkog mafijaša osumnjičenog, između ostalog, da je unajmio srpske plaćenike da ubiju nekoliko osoba, od kojih je likvidiran lokalni kriminalac Siril Bika.

Direktor srpske policije Veljović je, upitan da li iza nedavnog ubistva u Beogradu dvojice crnogorskih građana ,,stoji crnogorska mafija”, negirao da je rekao da je to ubistvo vezano za mafijaški obračun, ali je dodao da je ,,sigurno da ima veze sa Crnom Gorom i Srbijom”.

Prethodno su beogradski mediji izvijestili kako policija provjerava pretpostavke da je ubistvo Danila Radonjića (63) i Dženana Ramovića (34) početkom septembra u Zemunu nastavak obračuna povezanog sa crnogorskom mafijom i ubistvom vlasnika kazina Slavija Brana Šaranovića. Prsti su uprti u kriminalni klan Luke Bojovića (37) a Blic je prenio kako u policiji vjeruju da je cjelokupan scenario poslova, sukoba i zločina osmišljen u klanu Darka Šarića, koji pod kontrolom drži sve kriminalne klanove, pa i Bojovićev.

Prema operativnim podacima srpskih policijskih službi Bojović se nalazi u Argentini, gdje se pozicionirao kao jedan od vodećih plaćenih ubica i saradnik narko-kartela, saznao je beogradski list Press. Prema istim informacijama, u ovoj zemlji, zajedno sa Bojovićem, nalazi se i njegov odani saradnik Luka Đurović, sa kojim je na dan kada je nestao navodno išao da se sretne Slobodan Radonjić.

Direktor srpske policije Milorad Veljović je naglasio kako je u interesu Srbije da Darko Šarić bude priveden pravdi. Međutim tabloid Alo piše kako je na zahtjev načelnika beogradske policije Stevana Bjelića smijenjena načelnica Uprave za upravne poslove u beogradskom Sekretarijatu za unutrašnje poslove (SUP) Mirjana Čubrović jer, navodno, nije htjela da kaže ko je bio ,,veza” Darku Šariću u dobijanju nove lične karte!

Darko Šarić je 26. januara 2009. u Policijskoj upravi u Beogradu podigao novu biometrijsku ličnu kartu. A zahtjev koji je podnio 26. decembra 2008. prema zvaničnom odgovoru koji je Alo dobio od MUP Srbije, lično je primila službenica u Upravi za upravne poslove Brankica Ivančev. Brankica Ivančev, je kako tvrde izvori lista Alo u MUP, upravo rođaka načelnika beogradske policije Bjelića!

Alo podsjeća da je Darko Šarić dobio državljanstvo Srbije 30. maja 2005, ali nema biometrijski pasoš Srbije. ,,No, zato ima jedan švajcarski i taj mu je najvjerovatnije obezbijedio biznismen koji mu sada pruža zaštitu,” primijetio je tabloid bez daljeg objašnjenja, mada bi to mogla da bude aluzija na još kontroverznog biznismena sa jakim vezama u Crnoj Gori.

Drugi pasoš koji Šarić posjeduje je putovnica Hrvatske. Postoji sumnja da je ta putna isprava porijeklom iz hrvatskog konzulata u Mostaru, odakle je prije 11 godina ukradeno 930 putnih isprava. Te pasoše koriste mnogi kriminalci sa prostora bivše SFRJ. Treći koji je Šarić posjedovao bio je pasoš SRJ.

Mreža

U nastavku istrage koja se vodi protiv članova organizovane kriminalne grupe Darka Šarića sredinom septembra u Vranju uhapšeni Nebojša Spasić (48), Goran Bogdanović (31) i Goran Vučković (50) iz tog grada na jugu Srbije, zbog sumnje da su tokom 2009. izvršili krivično djelo pranje novca, saopšteno je iz MUP Srbije. Za četvrtim članom te grupe Agušem Erdinčem (43) iz Vranja intenzivno se traga. Sumnja se da su uhapšeni krivična djela vršili tako što su, postupajući po nalozima organizatora Darka Šarića i Bobana Stoiljkovića, takođe iz Vranja, sredstva ostvarena prodajom narkotika preuzimali i koristili za kupovinu imovine preduzeća, a sve u cilju sticanja ekonomske dobiti i moći ove organizovane kriminalne grupe. Za Stoiljkovića se, prvi put čulo u široj javnosti kada je u aprilu uhapšen kao bliski saradnik Darka Šarića. Prema Blicu, Stoiljković spada među najbogatije građane Vranja, ali niko nije znao porijeklo njegovog bogatstva. Sumnja se da je novac od droge ulagao uglavnom u privatizaciju mljekara i pekara, ali i nekih drugih preduzeća u Vranju i okolini, gdje je poznat po dobrim vezama sa lokalnim institucijama i uticajem u njima. Pored ostalog, utvrđeno je i da Stoiljković u Slovačkoj ima stan. Taj stan je kao svoje prebivalište prijavio i Darko Šarić, izvijestio je svojevremeno Blic.

Nastavak suđenja

Suđenje optuženima za šverc više od 2,5 tone kokaina iz Latinske Amerike u Zapadnu Evropu na čelu sa odbjeglim Darkom Šarićem je nastavljeno u srijedu u Specijalnom sudu u Beogradu, izvođenjem dokaza. Darko Šarić, Goran Soković i još petorica optuženih su u bjekstvu pa im se sudi u odsustvu. Ostali optuženi, koji su na optuženičkoj klupi, njih ukupno 11, negirali su krivicu i svoje učešće u pomenutom švercu. Svi optuženi, takođe su negirali poznanstvo sa Šarićem, osim njegovog brata od tetke, trećeoptuženog Željka Vujanovića. U Crnoj Gori sudi se Šarićevom bratu Dušku zbog optužbi za trgovinu drogom. U septembru je, pred Specijalnim sudom u Beogradu nastavljeno suđenje kriminalnoj grupi na čelu sa odbjeglim narko-bosom Darkom Šarićem, koja se tereti za „pranje” više od 20 miliona eura stečenih preprodajom kokaina. Osim Šarića, koji je u bjekstvu, na optuženičkoj klupi neće se naći ni biznismen Zoran Ćopić, koji je tokom skrivanja od srpskih vlasti u aprilu uhapšen u Republici Srpskoj, gdje će mu se suditi po optužbama za koje ga oni terete. Kriminalna grupa, na čelu sa Šarićem, koju čine privrednici i advokati, optužena je za krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih djela i pranje novca. Osim Šarića, ostali se ne povezuju sa trgovinom narkoticima, ali su optuženi jer su znali za tu aktivnost pripadnika Šarićeve narko-kriminalne grupe, kojoj je suđenje u toku.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo