Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Smrt u zatvoru Komo

Objavljeno prije

na

Što duže traje, rješenje slučaja Darko Šarić, odnosi više života. Sve je misterioznije i prebivalište kontroverznog pljevaljskog biznismena. Da li je Vitomir Bajić (43), državljanin Srbije i Bosne i Hercegovine koji je pronađen mrtav u zatvoru .,Komo” na sjeveru Italije, posjedovao informacije ključne za proces protiv Darka i Duška Šarića, nikada se neće saznati. Direktor srpske policije Milorad Veljović je, pak, izjavio da se Darko Šarić ,,vjerovatno ne krije na ovim prostorima” pa čak ni u Evropi.

Bajićev beogradski advokat Borivoje Borović tvrdi da se njegov klijent nije – ubio. Po Boroviću, Bajić nije bio čovjek koji bi digao ruku na sebe.

Vitomir Bajić je uhapšen novembra prošle godine u Budvi po Interpolovoj potjernici zbog sumnje da je član grupe Darka Šarića, odnosno da je učestvovao u međunarodnom švercu kokaina iz Južne Amerike.

Poslije hapšenja Bajića, u Crnu Goru je stigla optužnica za Darkovog brata, Duška Šarića, kome je u toku suđenje pred bjelopoljskim Višim sudom. Italijanske vlasti sumnjiče Duška Šarića da je, zajedno sa Darkom, Milanom Milovcem i Nikolom Dimitrijevićem, 2009. u italijanskom gradu Livinjo dogovarao nabavku, skladištenje i prevoz 225 kilograma kokaina.

Pokojni Bajić se posljednji put pojavio u italijanskoj sudnici u septembru, kada je nastavljeno suđenje grupi uhapšenoj u akciji Loptice. Pred sudijom je odbacio optužbe koje mu se stavljaju na teret.

Prije dva mjeseca su beogradske Večernje novosti pisale kako Darko Šarić krije u Južnoafričkoj Republici (JAR). List se pozvao na saznanja obavještajnih agencija više zemalja, među njima i američke Agencije za borbu protiv droga (DEA) i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije.

Novosti su pisale kako se sumnja da je Darko Šarić u JAR ušao sa falsifikovanim slovenačkim pasošem. Vjeruje se da je doletjeo privatnim avionom i da se zatim uputio ka Pretoriji, jednom od gradova u kome, pored Kejptauna i Johanesburga, ima dosta ljudi sa Balkana.

Krajem marta poznati južnoafrički dnevnik Meil end gloub (M&G) iz Kejptauna objavio je kako tamošnje bezbjednosne agencije provjeravaju da li je Darko Šarić u toj zemlji i kakve su njegove veze sa Radovanom Krejčirom, koji je označen da je lider organizovanog kriminala iz Češke.

Krejčir je tih dana uhapšen u Johanesburgu, u koju je stigao 2007. i zatražio politički azil, tvrdeći da je proganjan u domovini. M&G je rečeno da postoje sumnje o vezi između Krejcira, jednog od njegovih poslovnih partnera i „ozloglašene crnogorske kriminalne porodice čije su vođe braća Darko i Duško Šarić.”

Specijalno tužilaštvo u JAR pokrenulo je istragu protiv češkog mafijaša osumnjičenog, između ostalog, da je unajmio srpske plaćenike da ubiju nekoliko osoba, od kojih je likvidiran lokalni kriminalac Siril Bika.

Direktor srpske policije Veljović je, upitan da li iza nedavnog ubistva u Beogradu dvojice crnogorskih građana ,,stoji crnogorska mafija”, negirao da je rekao da je to ubistvo vezano za mafijaški obračun, ali je dodao da je ,,sigurno da ima veze sa Crnom Gorom i Srbijom”.

Prethodno su beogradski mediji izvijestili kako policija provjerava pretpostavke da je ubistvo Danila Radonjića (63) i Dženana Ramovića (34) početkom septembra u Zemunu nastavak obračuna povezanog sa crnogorskom mafijom i ubistvom vlasnika kazina Slavija Brana Šaranovića. Prsti su uprti u kriminalni klan Luke Bojovića (37) a Blic je prenio kako u policiji vjeruju da je cjelokupan scenario poslova, sukoba i zločina osmišljen u klanu Darka Šarića, koji pod kontrolom drži sve kriminalne klanove, pa i Bojovićev.

Prema operativnim podacima srpskih policijskih službi Bojović se nalazi u Argentini, gdje se pozicionirao kao jedan od vodećih plaćenih ubica i saradnik narko-kartela, saznao je beogradski list Press. Prema istim informacijama, u ovoj zemlji, zajedno sa Bojovićem, nalazi se i njegov odani saradnik Luka Đurović, sa kojim je na dan kada je nestao navodno išao da se sretne Slobodan Radonjić.

Direktor srpske policije Milorad Veljović je naglasio kako je u interesu Srbije da Darko Šarić bude priveden pravdi. Međutim tabloid Alo piše kako je na zahtjev načelnika beogradske policije Stevana Bjelića smijenjena načelnica Uprave za upravne poslove u beogradskom Sekretarijatu za unutrašnje poslove (SUP) Mirjana Čubrović jer, navodno, nije htjela da kaže ko je bio ,,veza” Darku Šariću u dobijanju nove lične karte!

Darko Šarić je 26. januara 2009. u Policijskoj upravi u Beogradu podigao novu biometrijsku ličnu kartu. A zahtjev koji je podnio 26. decembra 2008. prema zvaničnom odgovoru koji je Alo dobio od MUP Srbije, lično je primila službenica u Upravi za upravne poslove Brankica Ivančev. Brankica Ivančev, je kako tvrde izvori lista Alo u MUP, upravo rođaka načelnika beogradske policije Bjelića!

Alo podsjeća da je Darko Šarić dobio državljanstvo Srbije 30. maja 2005, ali nema biometrijski pasoš Srbije. ,,No, zato ima jedan švajcarski i taj mu je najvjerovatnije obezbijedio biznismen koji mu sada pruža zaštitu,” primijetio je tabloid bez daljeg objašnjenja, mada bi to mogla da bude aluzija na još kontroverznog biznismena sa jakim vezama u Crnoj Gori.

Drugi pasoš koji Šarić posjeduje je putovnica Hrvatske. Postoji sumnja da je ta putna isprava porijeklom iz hrvatskog konzulata u Mostaru, odakle je prije 11 godina ukradeno 930 putnih isprava. Te pasoše koriste mnogi kriminalci sa prostora bivše SFRJ. Treći koji je Šarić posjedovao bio je pasoš SRJ.

Mreža

U nastavku istrage koja se vodi protiv članova organizovane kriminalne grupe Darka Šarića sredinom septembra u Vranju uhapšeni Nebojša Spasić (48), Goran Bogdanović (31) i Goran Vučković (50) iz tog grada na jugu Srbije, zbog sumnje da su tokom 2009. izvršili krivično djelo pranje novca, saopšteno je iz MUP Srbije. Za četvrtim članom te grupe Agušem Erdinčem (43) iz Vranja intenzivno se traga. Sumnja se da su uhapšeni krivična djela vršili tako što su, postupajući po nalozima organizatora Darka Šarića i Bobana Stoiljkovića, takođe iz Vranja, sredstva ostvarena prodajom narkotika preuzimali i koristili za kupovinu imovine preduzeća, a sve u cilju sticanja ekonomske dobiti i moći ove organizovane kriminalne grupe. Za Stoiljkovića se, prvi put čulo u široj javnosti kada je u aprilu uhapšen kao bliski saradnik Darka Šarića. Prema Blicu, Stoiljković spada među najbogatije građane Vranja, ali niko nije znao porijeklo njegovog bogatstva. Sumnja se da je novac od droge ulagao uglavnom u privatizaciju mljekara i pekara, ali i nekih drugih preduzeća u Vranju i okolini, gdje je poznat po dobrim vezama sa lokalnim institucijama i uticajem u njima. Pored ostalog, utvrđeno je i da Stoiljković u Slovačkoj ima stan. Taj stan je kao svoje prebivalište prijavio i Darko Šarić, izvijestio je svojevremeno Blic.

Nastavak suđenja

Suđenje optuženima za šverc više od 2,5 tone kokaina iz Latinske Amerike u Zapadnu Evropu na čelu sa odbjeglim Darkom Šarićem je nastavljeno u srijedu u Specijalnom sudu u Beogradu, izvođenjem dokaza. Darko Šarić, Goran Soković i još petorica optuženih su u bjekstvu pa im se sudi u odsustvu. Ostali optuženi, koji su na optuženičkoj klupi, njih ukupno 11, negirali su krivicu i svoje učešće u pomenutom švercu. Svi optuženi, takođe su negirali poznanstvo sa Šarićem, osim njegovog brata od tetke, trećeoptuženog Željka Vujanovića. U Crnoj Gori sudi se Šarićevom bratu Dušku zbog optužbi za trgovinu drogom. U septembru je, pred Specijalnim sudom u Beogradu nastavljeno suđenje kriminalnoj grupi na čelu sa odbjeglim narko-bosom Darkom Šarićem, koja se tereti za „pranje” više od 20 miliona eura stečenih preprodajom kokaina. Osim Šarića, koji je u bjekstvu, na optuženičkoj klupi neće se naći ni biznismen Zoran Ćopić, koji je tokom skrivanja od srpskih vlasti u aprilu uhapšen u Republici Srpskoj, gdje će mu se suditi po optužbama za koje ga oni terete. Kriminalna grupa, na čelu sa Šarićem, koju čine privrednici i advokati, optužena je za krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih djela i pranje novca. Osim Šarića, ostali se ne povezuju sa trgovinom narkoticima, ali su optuženi jer su znali za tu aktivnost pripadnika Šarićeve narko-kriminalne grupe, kojoj je suđenje u toku.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo