Povežite se sa nama

Izdvojeno

ZORAN LAZOVIĆ U PRITVORU, SUDIJAMA TUŽBA: Obmana i pritvorski dani

Objavljeno prije

na

Advokat Zoran Piperović podnio je tužbu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv sutkinja Vesne Vučković, Ane Vuković i Marijane Pavićević jer su produžile pritvor Zoranu Lazoviću

 

 

Otkad je u julu 2022. uhapšen Petar Lazović, a potom u aprilu, dvije godine kasnije, i njegov otac, Zoran Lazović, visoki funkcioneri u sektoru bezbjednosti, vodi se velika borba u sudnicama, vladinim institucijama, biznis sektoru  i medijima da se njih dvojica brane sa slobode. Posljednje ponuđeno jemstvo za Petra Lazovića iznosilo je preko devet miliona eura, i odbijeno je u aprilu, malo nakon hapšenja njegovog oca. Posljednje produženje pritvora Lazoviću završilo je tužbama protiv sudija koje su takvu odluku i donijele.

Zoran Lazović je dugogdišnji visoki funkcioner Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i, kasnije, Uprave policije. Više puta je u medijima i tekstovima istraživačkih novinara povezivan sa bezbjednosno interesantnim licima i kriminalnim organizacijama upletenim u šverc cigareta, distribuciju narkotika i ubistva.

Zahvaljujući razbijanju komunikacije na platformi kriptovane aplikacije SKY ECC, policija Europola identifikovala je njegovog sina Petra Lazovića, koji je u to vrijeme kao agent ANB bio dodijeljen Upravi policije, sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala. Prema nalazima Europola i Specijalnog državnog tužilaštva, mlađi Lazović je direktno posredstvom aplikacije komunicirao sa pripadnicima kriminalnog klana, u medijima poznatijeg kao „kavački“. On je sa odbjeglim kolegom – inspektorom iz Kotora Ljubom Milovićem i odbjeglim šefom „kavačkog“ klana Radojem Zvicerom dogovarao krijumlčarenje kokaina, šverc cigareta, oružja, otmice, ubistva i mučenja pripadnika suprotstavljenog klana. Nerijetko su komenarisali i političke prilike u zemlji. Povremeno se u razgovore uključivao i pljevaljski šef narko kartela Darko Šarić, koji je tada robijao u Srbiji. Na osnovu tih dokaza mlađi Lazović je uhapšen prije dvije godine, dok su Milović i Zvicer i dalje u bjekstvu.

Zoran Lazović, koji je u to vrijeme vodio sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i, samim tim, bio nadređen svom sinu, u komunikacijama se pominje direktno, ali on lično ne šalje poruke. Mlađi Lazović ga oslovljava sa „Z“ i navodno prenosi njegova naređenja i poruke ostalim kriminalcima. Povremeno  pošalje i neku fotografiju svog oca, ali sam Zoran Lazović se nikad direktno nije uključio ni u jedan razgovor.

Međutim, putem posrednih dokaza, koje prikupilo Specijalno državno tužilaštvo u saradnji sa Europolom, sakupili su dovoljno za hapšenje Zorana Lazovića u aprilu. Istog dana uhapšen je i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Uhapšeni su zbog sumnje da su kao pomoćnik direktora policije i glavni specijalni tužilac samo formalno sprovodili akcije protiv pripadnika kavačkog kriminalnog klana, dok su im u stvari pomagali u  kriminalnim aktivnostima. Obojica su to negirali na saslušanju.

Viši sud im je nedavno ponovo potvrdio pritvor na zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva. Prošle sedmice tu odluku potvrdilo je i Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore. Ova odluka posebno je uzrujala Lazovićevog pravnog zastupnika, advokata Zorana Piperovića.

On je Specijalnom državnom tužilaštvu podnio krivičnu prijavu protiv sutkinja Vrhovnog suda Vesne Vučković, Ane Vuković i Marijane Pavićević koje su produžile pritvor njegovom klijentu. Ocijenio je da se na taj način Vučković i Vuković preporučuju i dodvoravaju većini na vlasti, “jer im bolje preporuke od ove nema”.

Ana Vuković je nekoliko puta konurisala za predsjednicu Vrhovnog suda i ima najbolje izglede da bude izabrana, s obzirom na to da ima najširu političku podršku. Ali do sada se to nije dogodilo. Čini se da je to dodatno razljutilo Piperovića, pa se posebno ostrvio na nju.

“A ja kažem izabrati Anu Vuković za predsjednicu Vrhovnog suda znači postaviti tempiranu bombu u pravosudni sistem i to je jasno, ako kome treba da elaboriram od strane državnih organa – stojim na raspolaganju u svako doba”, kazao je Piperović.

U prijavi navodi da su sudije izmislile okolnosti koje su im poslužile da povežu Lazovića s ubistvom iz oktobra 2020. godine u Spužu. Tamo su vođe beogradskog ogranka „kavačkog“ klana Veljko Belivuk i Marko Miljković ubili navodnog pripadnika suprotstavljenog klana Damira Hodžića i njegovog šurjaka Adisa Spahića. Lazovića terete da je dvojici kriminalaca iz Beograda nezakonito ukinuo zabranu ulaska u Crnu Goru, dok ga je Katnić sa čela Specijalnog državnog tužilaštva pokrivao u tome.

„Iako im je jasno da su (Veljko) Belivuk i (Marko) Miljković zvanično ušli u Crnu Goru u januaru 2021. godine, što na teret i sam tužilac stavlja Lazoviću konstatujući do sada neviđene stvari u pravosuđu, navodeći kako je jasno iz tog njihovog zaključka kakva je ličnost Zoran Lazović, što je s aspekta sudijskog zanata skandalozno jer njih tri nisu neuropsihijatri”, kazao je Piperović za Vijesti.

U spisima SDT-a piše da je Lazović, koristeći autoritet i hijerarhijsko ustrojstvo policijske organizacije, nalagao da se protiv pripadnika kriminalne organizacije, po zahtjevima Radoja Zvicera, ne podnose krivične prijave, a da je Katnić prihvatio da posreduje i kontroliše da SDT ne preduzima krivično gonjenje protiv šefa tog klana i istaknutog pripadnika kriminalne organizacije Duška Roganovića. Navode da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić obmanjivali javnost da su krivični postupci koje je Specijalno državno tužilaštvo, počev od polovine 2022. godine, pokrenulo protiv pripadnika kriminalne organizacije, okrivljenog službenika Uprave policije Crne Gore na radu u Agenciji za nacionalnu bezbjednost – Petra Lazovića pokrenuti u cilju destabilizacije Crne Gore. Takođe su, po njihovom obrazloženju, obmanjivali javnost i da okrivljeni Petar Lazović nije pripadnik kriminalne organizacije Radoja Zvicera, već da je navodno na tajnom zadatku.

Prema spisima predmeta, Lazović i Katnić su u međunarodnoj policijskoj i pravosudnoj saradnji krili podatke o organizatoru kriminalne organizacije Radoju Zviceru i ostalim pripadnicima kriminalne organizacije, a da je Lazović nalagao da službenici Uprave policije Crne Gore u tom periodu samo formalno preduzimaju službene radnje prema organizatoru i pripadnicima kriminalne organizacije, kako bi se stvorio utisak da policija Crne Gore u odnosu na njih zakonito obavlja svoja ovlašćenja.

Pitanje je da li se obmani pridružuje i Zoran Piperović, stavljajući uglednu sutkinju Anu Vuković i odluku tročlanog vijeća sudija, u kojem je ona jedna od sudija, u kontekst političke borbe za funkcije u pravosuđu, a ne zbog materijala sa SKY ECC aplikacije koju već godinama čitamo u medijima? Vuković je, inače, bila istražni sudija 2002. i  2003. godine u predmetu u javnosti poznat kao „afera S.Č.“, a istraga je tada obuhvatala i Piperovića, koji je u to vrijeme obavljao funkciju zamjenika državnog tužioca.

 

Blokirana imovina Lazovića

Specijalno državno tužilaštvo blokiralo je milionski vrijedna dva luksuzna stana u zgradi nadomak Staroga grada u Budvi, za koje su njihovi istražitelji utvrdili da su u vlasništvu Zorana Lazovića i biznismena Aleksandra Aca Mijajlovića, jednog od nekadašnjih, neformalnih vlasnika građevinske kompanije “Bemax”. Privremene mjere upisane su na stanove od 170 kvadrata, na posljednjem 11 spratu luksuzne zgrade, kao i na komforni stan od 120 kvadrata na devetom spratu, koji su uknjiženi na kompaniju “Bemax”.

Specijalno državno tužilaštvo, međutim, utvrdilo je da su Lazović i Mijajlović stvarni vlasnici tih nekretnina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

INFRASTRUKTURNO SIROMAŠTVO: Samo smeća ne fali

Objavljeno prije

na

Objavio:

Suve česme, fekalije teku rijekama, ulice zatrpane smećem uz zapaljene divlje deponije, opasan otpad krišom se prebacuje iz opštine u opštinu i zatrpava na tuđim imanjima… Kada govori o planiranim investicijama u infrastrukturu  vlast, uglavnom, nudi vizije budućih autoputeva i brzih cesta

 

Desetak dana Moračom, praktično od centra Podgorice pa do njenog ušća u Skadarskom jezeru, teče fekalna kanalizacija. Iz gradskog kolektora u rijeku se izliva prečišćena, poluprečišćena i neprečišćena kanalizacija. Novina je da smo, zbog kvara na gradskom kanalizacionom sistemu koji je u međuvremenu otklonjen (kažu), dobili još jedno izvoršite zagađenja kod Vezirovog mosta  – uzvodno od centra grada i pristojno posjećenih gradskih plaža. Uz boju vode uz desnu obalu rijeke, o zagađenju svjedoči i nesnosan smrad koji se širi ulicama i bulevarima  uz obalu, sve do kružnog toka gdje se račvaju magistrale za Nikšić i Cetinje. Visoke temperature i nizak vodostaj Morače samo su potpomogle  da se najnovije zagađenje bolje vidi i osjeti.

Stara je priča: gradski kolektor nije u stanju da prečisti otpadne vode koje u njega doprema postojeći sistem gradske kanalizacije. O gradnji novog, priča se godinama. „Prečišćavanje otpadnih voda je najznačajniji infrastrukturni projekat u istoriji grada, a samo postrojenje najvažniji segment budućeg sistema“, kazao je bivši gradonačelnik Ivan Vuković, sredinom 2022., prilikom potpisivanja ugovora o izgradnji glavnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Posao je trebalo da počne početkom prošle godine, a EU je do tada izdvojila skoro 33 miliona bespovratnog novca da bi pomogla projekat. Međutim, početak izgradnje (prema prvobitnom planu taj posao bi trebalo da traje 36 mjeseci) neprestano se odlaže zbog protivljenja mještana Botuna. Oni tvrde da će „po cijenu života“ spriječiti izgradnju kolektora u blizini svojih domova i imanja. Prema poslednjim, proljetošnjim, najavama posao je trebalo da počne ovog mjeseca. Izvjesno je da se to neće doseti. Makar do formiranja narednih gradskih vlasti.

„Realizacijom sistema za prečišćavanje otpadnih voda, u vrijednosti od 47,3 miliona eura, biće sačuvane podzemne vode Ćemovskog polja, zetske ravnice, rijeka Morača, a samim tim i vodoizvorište Bolje sestre i Skadarsko jezero“, objašnjavao je prije više od dvije godine tadašnji direktor podgoričkog Vodovoda Filip Makrid. U međuvremenu nije urađeno ništa. Podzemne i nadzemne vode i dalje se zagađuju a cijena budućeg kolektora raste. Od sve priče o novom kolektoru izvjesno je samo jedno: on mora biti napravljen nizvodno od Podgorice.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOSIOCI IZBORNIH LISTA ZA PODGORIČKE IZBORE:  Dva lica kampanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove političke jeseni, kada je u pitanju predizborna  promocija,  na cijeni su oni koji u svojim biografijama nemaju samo političke funkcije, već i stručne reference. Nosioci lista i potencijalni budući gradonačelnici/ce nerijetko su ljekari i profesori.  No, kampanju uglavnom vode iskusni političari i vlastodršci.  Reklama je jedno,  život drugo

 

 

Izbornoj komisiji Glavnog grada predato je 13 lista za učešće na lokalnim izborima, od kojih je do sada potvrđeno osam. To je saopštio predsjednik komisije Vladimir Filipović.  Dvije liste vraćene su na doradu – lista  Crnogorska evropska partija – Novak Adžić i Pokret podstanara Podgorica Naš grad – naš dom,. Posljednje tri  predate liste još su u obradi.To su liste Bošnjačke stranke na čijem je čelu Edin Tuzović, lista Evropa sad – Demokrate – Još jače – Profesor doktor Saša Mujović i lista koalicije Za Budućnost Podgorice, na čijem je čelu Jelena Bojović Borovinić.

Osam potvrđenih lista su: Demokratska partija socijalista koju predvodi Nermin Abdić, Podgorička lista Andreja Milovića, Stranka evropskog progresa Duška Markovića na čijem je čelu Ilija Mugoša,  Evropski savez na čijem je čelu Boris Mugoša, Pokret Preokret  Srđana Perića i Pokret Naprijed Vuka Kadića, lista  koalicije Za bolju Podgoricu Jakov Milatović koju predvodi Luka Rakčević, kao i Crnogorska građanska akcija  Stanka Đuričića.

Nosioci potvrđenih i predatih listi potencijalni su gradonačelnici/ce Podgorice. Centar za ženska prava primijetio je da su samo dvije žene na čelu izbornih listi, iako su partije mahom ispunile kvotu od 40 posto žena na listama. Dosadašnja gradonačelnica Olivera Injac prva je na listi čije je lice za javnost ministar energetke Saša Mujović, a koju su predali PES i Demokrate. Druga žena koja je prva na listi je Jelena Bojović Borovinić dosadašnja je predsjednica Skupštine Glavnog grada.  Listu koju Bojović Borovinić  vodi čini koalicija –  Nova srpska demokratija Andrije Mandića, Demokratska narodna partija Milana Kneževića, Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, Ujedinjena Crna Gora Gorana Danilovića, Radnička partija Maksima Vučinića, Slobodna Crna Gora Vladislava Dajkovića i Prava Crna Gora Marka Milačića.

Nakon dvije godine njihovog rukovođenja gradom, a nakon pregrupisanja i usitnjavanja političke scene, izglasano je skraćenje mandata lokalnoj Skupštini, što je dovelo do vanrednih izbora, koji će se održati 29. septembra ove godine. PES je potom odlučio da kao lice predizborne kampanje u Podgorici predstavi ministra energetike, iako je prva na listi Injac.

Među nosiocima lista, odnosno  potencijalnim budućim gradonačelnicima Podgorice ima i novih lica, koja međutim nastupaju u ime iskusnih i poznatih političkih lidera. Tako je, recimo, na čelu liste  nove partije Duška Markovića, bivšeg premijera i dugogodišnji šefa tajne policije, je  Ilija Mugoša,  magistar ekonomskih nauka i asistent na Univerzitetu Donja Gorica..

“Dokazaćemo da politika ne mora značiti svađe, podmetanja, nepotizam, partijska zapošljavanja. Ljudima je dosta toga. To koči razvoj našeg grada”,kazao je Mugoša na predstavljanju liste.  Možda je Mugoša zaboravio da je ljudima  toga bilo dosta i onda kada je na izborima 2020. izgubila Demokratska partija socijalista, čiji je Marković bio dvodecenijski visoki funkcioner. Kako god, obećao je drugačiju praksu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZMJENE ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA: MUP će viriti u džepove policajaca

Objavljeno prije

na

Objavio:

Skupština Crne Gore usvojila je zakon kojim se detaljnije utvrđuje postupak prijave i kontrole imovine službenika policije

 

Bivši policijski službenik Petar Lazović u aprilu je Višem sudu u Podgorici ponudio 9,3 miliona eura kao jemstvo da ga puste iz zatvora. To je najveća ponuđena suma u istoriji crnogorskog pravosuđa, pred kojim su gonjeni neki od najvećih svjetskih narko bosova.Ipak, najveću sumu ponudio je bivši pripadnik policije. Optužen da je dio kriminalne organizacije koja je krijumčarila drogu, švercovala cgarete, ubijala, prebijala i mučila druge ljude.

Sud je odbio jemstvo i u obrazloženju, između ostalog, naveo da je Lazović raspolagao računom od preko 40 miliona eura. Međutim, do danas nije poznato da li neko od nadležnih provjerava njegovu imovinu i povezanost sa firmama i licima koja su stala iza ovog jemstva.

O policijskim službenicima i njihovoj djeci sa zavidnom imovinom pisalo se decenijama. Mnoge nevladine organizacije, od kojih se najviše isticala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), godinama pišu o značajnoj disproporciji zvaničnih prihoda i imovine policijskih funkcionera i njihove djece, ali i najobičnijih policijskih službenika.

U posljednje četiri godine, od razbijanja kriptovane aplikacije za komunikaciju SKY ECC, u Crnoj Gori je uhapšeno više desetina pripadnika policije, aktuelnih i bivših, koji su bili na vezi sa kriminalcima i pomagali im u krivičnim djelima. Mnogi od njih su nudili velika jemstva za svoju slobodu.

Iako odavno postoji potreba da se ispita imovina policajaca i njihove aktivnosti, Vlada je tek nedavno ušla u taj postupak. Do sada je postojala obaveza funkcionera u Upravi policije da prijavljuju imovinu, ali u sklopu Zakona o sprječavanju korupcije koji se odnosi na sve državne funkcionere. Postojao je i mehanizam provjere u Zakonu o unutrašnjim poslovima, kroz Odjeljenje za antikorupciju, ali taj se mehanizam do sada nije primjenjivao. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokrenuo je ovo pitanje, a pred Skupštinom je izložio izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, kojima se planira dodatno tretiranje ovog problema. Zakon je najprije predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje, a ponovo je usvojen na zasijedanju u srijedu.

„Postoje bivši, ali i neki sadašnji policijski službenici čija je imovina višestruko veća od one koju mogu opravdati i ako se to i potvrdi kroz provjere, za njih neće biti mjesta u službi“, kazao je Šaranović.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo