Samo da preguramo sezonu, da turisti odu, pa će Vlada skresati cijene, a u oktobru većinu zaposlenih, na državnom budžetu, očekuje povećanje plata, poručuje premijer Spajić. Građani, iako strpljivi, kad odu u prodavnicu svojim očima vide da su najavljeno povećanje plata trgovinski lanci, i ostali monopolisti, već progutali

Nema razloga za besmislenu paniku kad vas cijene u supermarketima ili na primorju šokiraju. Biće sve u redu u septembru, poručio je premijer Milojko Spajić.

Do tada se strpite, pa ,,na moru” popijte kafu od 2,5 eura ili ujutru kupite hljeb od 1,20 eura. U Podgorici su vrućine pa se ionako manje jede do septembra.

Razlog zašto se Vlada nije tokom ljeta pozabavila ,,divljanjem” cijena i nastavila martovski program ograničenja marži trgovinskim lancima, Spajić je objasnio ovako: ,,Mi nismo mogli tokom turističke sezone da sprovodimo taj program zato što nije logično da mi na neki način iz državnog budžeta dotiramo strance”. Domaći će već istrpjeti ljetnju sezonu, pa i septembar. A u oktobru zaposlene čeka –  prosječna plata od 1000 eura, minimalna u prosjeku 700 eura, 600 za zaposlene sa osnovnom i srednjom školom, a 800 za visokoobrazovane…

,,U junu imamo najnižu stopu inflacije od oktobra 2021. godine. Mi se bavimo realnom ekonomijom, a ne populizmom – od septembra država neće dozvoliti da divljaju marže u trgovinskim lancima, tako da će sva povećanja u oktobru kroz Evropu Sad 2 biti potpuno održiva za naše građane”, naveo je Spajić na mreži X.

Inflacija je početkom prošle godine bila visoka oko 20 procenata, pa se stabilizovala na 10 odsto, onda je u junu pala na 3,9 odsto, a prosjek u Evropskoj uniji je niži od tri odsto, hrabri premijer građane i objašnjava im komplikovana ekonomska pitanja.

Oglasio se potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, koji je kazao da je Odluka Vlade o ograničenju marži pri kraju i da će obuhvatiti više stotina artikala: ,,Naš cilj je da savremenim i evropskim metodama postignemo procvat životnog standarda naših građana i puni ekonomski razvoj”.

Što prosječni građanin da čini nego da se strpi i sačeka renesansu. Kako premijer tvrdi ima i zlonamjernih pojedinaca koji nisu strpljivi i ne haju za savremene metode, i kojima obećanja padnu u vodu kada odu u prodavnicu i vide da im na sedmičnom nivou treba više novca za iste proizvode.

Da cijene već dva mjeseca unaprijed jedu obećana povećanja plata, govore isto tako egzaktni podaci, kao i Vladina svakodnevna marketinško-ekonomska statistika. Mediji i društvene mreže su puni objava u kojima se vide drastično manje cijene proizvoda u Albaniji, BiH, pa čak i zemljama EU od onih u Crnoj Gori.

Akruelno je upoređivanje cijena u Crnoj Gori i Njemačkoj. Do oktobra prosječna plata u Crnoj Gori je 840 eura, a u Njemačkoj oko 3.000. Potrošači u Njemačkoj plaćaju maslinovo ulje osam eura, dok se u Crnoj Gori ono trguje za 25 i više, maslac je u Njemačkoj duplo jeftiniji, kao u tuna, mocarela tri puta skuplja kod nas, a skuplje je i voće i povrće.

Spajić ima spreman odgovor i na ovu vrstu upoređivanja: ,,Sadašnja inflacija nije toliki problem, koliko je ta jako visoka baza koju smo dostigli nevjerovatnim rastom cijena u prošlosti, odnosno krajem 2022. i početkom prošle godine. I upravo to je kreiralo taj benchmark koji je jako visok, građani to vide, upoređuju cijene u supermarketima sa EU i s drugim zemljama, ja to potpuno razumijem”.

Njemačka je daleko, pa građani Crne Gore sve češće idu u Albaniju u kojoj su prehrambeni proizvodi znatno jeftiniji. Slično je i sa turistima. Nedavna analiza koju je uradio hrvatski portal Index, na osnovu podataka Eurostata, pokazuje da je Crna Gora treća u Evropi po rastu cijena u turizmu. Ispred nas su Hrvatska i Portugalija.

Crna Gora je od juna 2021. do juna 2024. godina imala rast cijena u hotelima i restoranima od 33,9 odsto, cijena u kafićima i restoranima porasle su za 27,2 odsto, a cijene fast food usluga 33,4 odsto.

Pomenuti Eurostat objavio je da su cijene hrane i bezalkoholnih pića u Crnoj Gori u prošloj godini bile na 87 odsto prosjeka 27 zemalja članica Evropske unije. S tim da je BDP po glavi stanovnika u Crnoj Gori tek  na 52 odsto prosjeka EU.

Po cijenama u grupi ,,odjeća” približili smo se cijenama u zemljama EU pa su one na nivou od 99 odsto.

Crna Gora je slobodno tržište pa za odjeću kao i za hranu, vlasnici po svome određuju cijene. Promjene su redovne i česte, a potrošači se pitaju kako neki proizvodi mogu da u par dana budu duplo ili troduplo jeftiniji.

,,Glavni uzrok je oligopol koji vlada na tržištu gdje četiri maloprodajna lanca pokrivaju 85 odsto potrošnje. Prećutni dogovor, izuzetno visoke marže, ekstremno visoke marže i navika da najveći dio ide u lični profit ili profit vlasnika”, izjavio je u septembru prošle godine tadašnji ministar finansija Aleksandar Damjanović.

Bilo je tada najava da će se trgovinski lanci naći pod lupom Agencije za zaštitu konkurenciju.

Početkom ove godine saznali smo da su crnogorski trgovački lanci Voli, HD Laković, Idea, Domaća trgovina (Aroma, Conto, City), Franca i Mega promet imali 2023. ukupne prihode od prodaje od skoro milijardu eura (tačnije 997 miliona eura) i profit od 33 miliona. Uporedo sa rastom cijena hrane višestruko je rasla i zarada velikih trgovačkih lanaca. Tako je Voli 2022 petostruko uvećao profit u odnosu na 2020.

Premijer Spajić je i tada ponudio rješenje – za sumnje da cijene hrane u Crnoj Gori ,,diže” dogovor trgovinskih lanaca on je kazao da bi to mogla da riješi njemačka kompanija Lidl.

Lidla još uvijek nema, kao ni rezultata istrage Agencije za zaštitu konkurencije o mogućim dogovorenim monopolima u trgovini, telekomunikacijama, bankarstvu, farmaciji…

I dok svi stari monopoli i dalje istrajavaju, novih ideja ne fali. Vlada će osnovati državno preduzeće koje će biti zaduženo za robne rezerve, ali i za direktnu dostavu građanima osnovnih životnih namirnica iz robnih rezervi, saopštio je premijer.

,,To je jedan održiv način da se borimo protiv visokih cijena, jer ograničenje marži će definitivno biti jedna velika pomoć budžetu naših građana, međutim moramo imati jedno dugoročno održivo rješenje za rast cijena i za stabilizaciju cijena u Crnoj Gori”, saopštio je Spajić. Objasnio je da će  pored benefita koji će se ogledati u nižim i stabilnim cijenama osnovnih životnih namirnica, velike povoljnosti biti i za osobe sa socijalnim potrebama, invaliditetom, penzionere i druge osobe koje imaju poteškoće da pješače i idu do supermarketa po namirnice.

Podsjetimo i da je krajem 2022. godine najavljeno otvaranje regionalnih otkupnih centara i garantovanje fer cijena za domaće meso, mliječne proizvode, jaja, voće i povrće. Umjesto toga dobili smo da Monstat izvještava: ,,Najveći uticaj na stopu inflacije imali su rast cijena u grupama voće, mlijeko, sir i jaja, odjeća, usluge smještaja, meso, vazdušni prevoz putnika, hljeb i žitarice, riba i morski plodovi…”.

Da je došlo do značajnog povećanja cijena konstatovao je i predsjednik države Jakov Milatović: ,,Minimalna zarada dovoljna za pola potrošačke korpe, dio građana ponovo u stanju socijalne potrebe”.

I dok građani čekaju oktobar i povećanje plata, valja djecu spremiti u školu. Udžbenici za osnovce su besplatni, što je jedna od rijetkih pozitivnih tekovine nove vlasti, ali su ostale potrepštine za školu povećane i iznose od 150 do 200 eura. Skoro pola prosječne plate. Roditelji srednjoškolaca za komplete udžbenika treba da izdvoje od 83 do 106 eura.

Spajić je poručio da će politika Vlade biti da rast zarada uvijek mora biti veći od rasta inflacije. Statistički će biti tako, a u praksi dugogodišnje monopole građani će kao i do sada skupo plaćati.

SAD: Potrošači odbijaju da kupuju skupe proizvode

Kao i u Crnoj Gori i u SAD se bliži kraj inflatornom talasu. Naime, američki ekonomisti tvrde da je veliki inflatorni talas koji je zahvatio SAD skoro pri kraju. Tome su doprinijeli potrošači, jer odbijaju da kupuju skuplje proizvode i usluge.

Prema pisanju Asošijed presa (AP) neke od najvećih američkih kompanija prijavljuju da potrošači sve više traže jeftinije alternative za robu i usluge; da tragaju za popustima ili jednostavno izbjegavaju proizvode koje smatraju preskupim, a da pri tom ne sasijecaju potrošnju do mjere da to izazove recesiju. Umjesto toga, ukazuju ekonomisti, čini se da se oni vraćaju svojim pretpandemijskim navikama, kada većina kompanija nije olako i previše dizala cijene jer se plašila da će ugroziti svoje poslovanje.

,,Mada je inflacija snižena, cijene su i dalje visoke, i smatram da su potrošači došli do tačke kad to više jednostavno ne prihvataju. A to je baš ono što se traži. Rješenje za visoke cijene jeste da cijena njihovog podizanja bude visoka”, izjavio je predsjednik ogranka Federalnih rezervi u Ričmondu Tom Barkin.

Nevoljnost potrošača da plaćaju više primoralo je kompanije da sporije dižu cijene ili da ih čak smanjuju, a rezultat je – hlađenje inflatornih pritisaka, piše AP.

Dobar recept, kada bi se u Crnoj Gori imalo izbora da se kupuje tamo gdje je jeftinije.

Predrag NIKOLIĆ