Na južnim padinama brda Pinješ, neposredno iznad Male plaže, u julu 1939. godine otvoren je najluksuzniji hotelski objekat na jadranskoj obali. „Ta jedinstveno divna građevina ima sve odlike posljednje riječi hotelske arhitekture, i nema ravne na obalama Jadrana. Jedinstven konfor, divan restoran i čitaonicu sve u staklu, 66 gostinskih soba, sobe za službenike, osam kupatila i sve ostale prostorije, sa liftovima i hladnjacima najmodernije uređenim”, pisala je tadašnja crnogorska štampa.

I decenijama kasnije je, uz hotel Jadran, Galeb bio ponos ulcinjske turističke industrije. Za sve Ulcinjane je bila privilegija raditi u tim objektima.

Zemljotres u aprilu 1979. godine teško je oštetio oba hotela. Jadran nikada nije obnovljen, ali Galeb jeste, 1982. godine. I ponovo je bio možda ne najljepši, ali svakako jedan od najluksuznijih hotela na istočnoj obali Jadrana.

No, sa tzv. privatizacijom počinje prava kalvarija tog ulcinjskog simbola. Hotel je u septembru 2006. godine, u vrijeme dok se Hotelsko-turističko preduzeće Ulcinjska rivijera nalazilo u stečaju, kupila kompanija Rokšped iz Podgorice za 5,75 miliona eura. Osnovnim ugovorom kupac, koji nije imao iskustvo u turizmu, se obavezao da u hotel uloži 15,4 miliona eura i da on ima pet zvjezdica.

Kako je pisalo u ugovoru, prva investiciona godina trebalo je da počne u januaru 2007. godine. Umjesto toga, hotel je srušen u martu 2008., a javnost je uvjeravana da će prve goste hotel primiti već naredne, 2009. godine. ,,Smještajni dio objekta imaće 250 lux soba, 100 de lux apartmana, predsjednički penthaus apartman i rojal apartman. U sklopu hotela planirana je gradnja vodenog parka s kompleksom otvorenih bazena od 1.500 kvadrata, kao i zatvoreni wellnes bazen. Hotel će imati i teniski teren, objekat jaht-kluba s marinom za manje jahte, heliodrom, kazino, diskoteku, italijanski kafe-restoran, kongresni centar. U ponudi hotela naći će se i uređena plaža s otvorenim bazenima sa slanom vodom, uređeni park uz plažu, kao i helth i wellnes kompleks za dame – koji obuhvata ljekovitu Žensku plažu, najpoznatiju na Mediteranu i cjelokupni zdravstveno-estetski centar za žene”, objavili su mediji u martu 2008. godine.

Jedanaest godina nakon privatizacije i devet nakon rušenja, investitor nije ispunio nijednu odredbu iz osnovnog ugovora, niti je poštovao rokove iz naknadno zaključenog aneksa iz 2008. godine!

U čitavom tom periodu ministri turizma u crnogorskim vladama nijesu htjeli da javnosti daju na uvid te dokumente, dok su u nastupima pravdali Rokšped što nije ispoštovao preuzete obaveze. Najčešće se navodilo da Opština kasni sa donošenjem planske dokumentacije, pa je iz tih razloga Vlada u julu 2009. godine preuzela obavezu da izradi Prostorno-urbanistički plan Ulcinja. To joj je uspjelo tek nakon više od sedam godina, istina uz asistenciju nesposobnih vlasti koje su se mijenjale ili bile instalirane na lokalnom nivou.

Jedina izgledna šansa da se hotel izgradi propuštena je početkom 2012. godine kada su iz Rokšpeda osigurali podršku Ljubljanske NLB banke, ali je saglasnost na urbanistički projekat lokalna vlast dala krajem te godine. Tada je već sve bilo kasno.

Tri godine kasnije Rokšped je kod jedne crnogorske banke podigao kredit u iznosu od 29,5 miliona eura, a kao hipoteku založio hotel Galeb sa pripadajućim zemljištem!? Slična situacija se desila sa Solanom.

U crnogorskoj vlasti našli su se u čudu. U akciju su nedavno krenuli istražitelji kako bi utvrdili da li je založeno zemljište vlasništvo države, odnosno da pokušaju odgovoriti na pitanje da li je Rokšped samo korisnik.

U julu prošle godine je tadašnji vicepremijer Milorad Vujović podsjetio da je taj nekadašnji elitni hotel trebao da počne sa radom 2009. godine. ,,Naknadno je aneksom ugovora predviđeno da se otvori u avgustu 2016. godine. Nameće se pitanje zašto nijesu realizovane zaštitne klauzule, a hotel ponovo uknjižen na prodavca”, pitao je javno potpredsjednik Vlade izbornog povjerenja.

Pola godine kasnije Vlada Crne Gore je ovlastila zastupnika imovinsko-pravnih odnosa da utvrdi sve činjenice koje su dovele do toga da državnu imovinu pod hipoteku založi privatna firma, koja je njen korisnik. Kabinet premijera Duška Markovića je takođe saopštio da će angažovati pravnog savjetnika koji će odlučiti šta dalje u ovom slučaju.

U maju su iz Vlade saopštili da ,,ugovor za Galeb još nije raskinut, ali se tim pitanjem intenzivno bavi nadležno ministarstvo, Sekretarijat za razvojne projekte i zaštitnik imovinsko-pravnih interesa. „Nije lako raskinuti ugovor zbog teških raskidnih klauzula. U ugovorima stoji da se mora vratiti 70 odsto uložene investicije. To zahtjeva novac u budžetu”, rekao je sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma Zoran Tomić. Nije jasno o kakvom se novcu radi, jer na mjestu gdje je nekada bio hotel je danas samo velika rupa.

A prije desetak dana ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović je optužio lokalnu vlast da zbog kašnjenja u donošenju urbanističkih planova i realizacije ugovorenih obaveza nije krenula gradnja hotela Galeb i Lido. On je u Skupštini Crne Gore rekao da se priprema raskid ugovora sa Rokšpedom i da je urađena pravna analiza koja sadrži obaveze i eventualne posljedice.

Hronologija čitave ove tužne priče pokazuje da sada niko ne želi preuzeti odgovornost za poražavajuće rezultate: hotela nema i neće ga zadugo biti, radnici su rašćerani ili rade na trafikama te podgoričke kompanije, a država i lokalna samouprava nemaju nikakvih prihoda. Imaju samo velelepnu maketu projektovanog objekta nazvanu „Luksuz i sjaj u srcu Ulcinja”.

Ostaje tek da se vidi kakve će domete imati istraga o čitavom ovom slučaju, koja je krenula u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, a u okviru koje su, u svojstvu građana, početkom ove sedmice dali izjave bivši gradonačelnik Ulcinja Gzim Hajdinaga i sekretar za urbanizam i planiranje prostora Nazif Hodžić. Mediji navode da će biti saslušani i neki bivši ministri i pojedinci iz ulcinjskog katastra.

Iz ulcinjskog odbora Građanskog pokreta URA su kazali da bi to moglo da znači konačno otvaranje „Pandorine kutije” o uništenju turističke privrede u ovoj opštini.

,,Pozdravljamo početak akcije na rasvjetljavanju svega što se dešavalo, ali je broj umiješanih aktera u propale privatizacije isuviše veliki tako da postoji realna sumnja da će pravda doći do najodgovornijih. Dok je DPS na vlasti pravde nema, ona može biti samo selektivna i služi kao palica za disciplinovanje svojih političkih podanika”, kazali su iz te stranke.

Mustafa CANKA

Komentari