Povežite se sa nama

INTERVJU

DUŠAN PAVIĆEVIĆ, DIPLOMIRANI METEOROLOG IZ PODGORICE: Miholjsko ljeto  će potrajati

Objavljeno prije

5 godina

na

podgorica 01 07 2014 meteorolozi u televiziji vijesti dusan pavicevic branko micev Foto: Vesko Belojevic

Cijeli Mediteran, pa samim tim i Crna Gora, je vrlo osjetljiv i kad su u pitanju toplotni talasi, i suše, i poplave. U principu proizvodnja hrane, vodosnabdijevanje, turizam… su privredne grane koje bi prve mogle u manjoj ili većoj mjeri osjetiti posljedice klimatskih promjena

 

MONITOR: Dvadeset  dana u Crnoj Gori traje tzv. Miholjsko ljeto, koje karakterišu stabilno vrijeme i neuobičajeno visoke temperature za ovaj period godine. Kako objašanjavate taj fenomen?

PAVIĆEVIĆ: Visoke ili relativno visoke temperature u našim krajevima u ovo doba godine nisu raritet. Činjenica je da se neki tipovi vremena, odnosno vremenske prilike, javljaju pravilnije nego što bi se moglo očekivati na bazi slučaja. Uveden je, stoga, pojam“singularitet” koji je u meteorologiji definisan kao prilično pouzdan vremenski fenomen koji se skoro svake godine ponavlja u približno isto vrijeme. Miholjsko ljeto je jedan od tih fenomena, a, generalno, proučavanjem singulariteta najviše su se bavili meteorolozi u Njemačkoj i Francuskoj.

Utvrđivani su karakteristični oblici krive pritiska u vrijeme neposredno pred pojavu nekog singulariteta (“miholjskoljeto”, ”januarsko topljenje”, “ledeni sveci”, …) . Utisak je da su singulariteti realnost, ali kolebanja u intenzitetu i u vremenu javljanja su dovoljno velika da se ne mogu koristiti za pouzdanu prognozu.

MONITOR: Fenomen je i to što je period od 10. do 17. oktobra ove godine četvrti po redu najtopliji period na području Podgorice u posljednjih 70 godina. Tada je temperature vazduha preko dana uzastopno dostizala 26 stepeni, što je neuobičajeno za ovo doba godine…

PAVIĆEVIĆ: Oktobar Podgorici u prosjeku donese šest ljetnjih dana (temperatura viša od 25 stepeni Celzijusa), a u rekordnoj 2001. bilo ih je čak 23. Ovog mjeseca (zaključno sa 24. oktobrom) temperatura je premašila 25 stepeni već 17 puta, a interesantno je da je svih tih dana živa u termometru išla i preko 26-og podioka Celzijusove skale. Skoro je izvjesno da će do kraja mjeseca biti dostignuta brojka od 20 ljetnjih dana, drugi put u sedamdesetogodišnoj istoriji mjerenja u glavnom radu.

MONITOR: Na području Žabljaka sredinom oktobra oboreni su dnevni temperaturni rekordi za taj period za više od pola vijeka…

PAVIĆEVIĆ: Preciznije, postignute su najviše vrijednosti u posljednjih 60 godina, jer se mjerenja na Žabljaku obavljaju od 1958. Prije nekoliko dana je srušen i rekord u Podgorici. U ponedjeljak, 21. oktobra, zabilježena je najviša temperatura (28 C) na taj datum od 1949. godine.

MONITOR: Šta je uzrok ovom neuobičajenom vremenu za ovaj period godine?

PAVIĆEVIĆ: Već skoro dvije nedjelje područje jugoistočne Evrope se nalazi pod uticajem polja povišenog vazdušnog pritiska, a ni u bližem okruženju nije bilo aktivnosti koja bi narušila uspostavljenu anticiklonsku cirkulaciju.

MONITOR: Kakvo nas vrijeme očekuje narednih mjeseci?

PAVIĆEVIĆ: Prema sezonskom prognostičkom materijalu ECMWF (European Centre for Medium-Range Weather Forecasts) četvoromjesečje novembar-decembar-januar-februar će biti toplije nego što je uobičajeno. Shodno tom materijalu taj period će biti među deset najtoplijih u posljednjih 30 godina. Kada su padavine u pitanju za očekivati je da one budu u okviru uobičajenih vrijednosti.

Naravno, govorimo o srednjim vrijednostima, pa se ne isključuju kraći ili malo duži periodi hladnog ili veoma hladnog vremena.

MONITOR: Je li Crna Gora jedno od područja koja su vrlo osjetljiva na uticaj klimatskih promjena i kakve bi posljedice mogla zbog toga da ima?

PAVIĆEVIĆ: Cijeli Mediteran, pa samim tim i Crna Gora,  je vrlo osjetljiv i kad su u pitanju toplotni talasi, i suše i poplave. U principu proizvodnja hrane, vodosnabdijevanje, turizam… su privredne grane koje bi prve mogle u manjoj ili većoj mjeri osjetiti posljedice klimatskih promjena.

Vjerovatno ćemo se u budućnosti suočiti i sa bolestima koje nisu bile svojstvene našem regionu, sa drugačijim biljnim I životinjskim bolestima, štetočinama…

Naravno, postoje različiti scenariji zavisno od emisije gasova staklene bašte, ali čak i srednje loš scenario, A1B, “obećava” dalji porast temperature i osjetan deficit padavina.

MONITOR: Da li je  takozvanih meteoroloških poremećaja bilo u drugim krajevima svijeta?

PAVIĆEVIĆ: Generalni porast temperature vazduha, a prvenstveno vode, znači više energije u atmosferi, pa su procesi intenzivniji I prostraniji. Skoro svake sedmice negdje u svijetu imamo devastirajuće vjetrove, ogromne poplave, ekstremno visoke temperature…

Sjetimo se samo poplava u Japanu od prije dvadesetak dana, možda najgorih u  posljednjih tridesetak godina.

MONITOR: Kakve probleme ljudi imaju zbog ovakvih klimatskih promjena, koje su registrovane i u drugim dijelovima svijeta?

PAVIĆEVIĆ: Cijela područja postaju sve manje podesna za život i rad. Pojedinim ostrvima sa malom nadmorskom visinom prijeti nestanak. Migracije uslovljene klimatskim promjenama su već sada stvarnost, a za očekivati je da se u godinama pred nama još više intenziviraju.

MONITOR: Kakve su dugoročne prognoze kad je riječ o klimatskim promjenama u svijetu?

PAVIĆEVIĆ: U svim scenarijima se očekuje porast temperature, topljenje leda i posljedično  porast nivoa mora. Problem sa pitkom vodom će biti sve veći. Postavlja se pitanje samo da li ćemo, čovječanstvo u cjelini, na vrijeme shvatiti i nešto preduzeti da ne ugrozimo planetu do te mjere da pokrenemo ireverzibilan proces,  proces koji sam sebe hrani i dovodi u pitanje opstanak ljudske vrste.

MONITOR: Kako možemo izbjeći katastrofe koje stručnjaci predviđaju kao posljedice klimatskih promjena ako ne održimo temperaturni porast ispod 2°C?

PAVIĆEVIĆ: Jedino ako shvatimo da možemo za planetu uraditi mnogo, ako baš svi uradimo makar malo. A to malo podrazumijeva I direktni lični doprinos, ali I pritisak na donosioce odluka kako bi djelovali u korist održavanja i unapređenja životne sredine.

 

                 Veseljko KOPRIVICA

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

INTERVJU

JOVANA MAROVIĆ, SAVJETODAVNA GRUPA BALKAN U EVROPI: Predstoji nam ogroman posao

Objavljeno prije

3 dana

na

14 Juna, 2024

Objavio:

Dobijanjem IBAR-a ne zatvaramo ni jedno pitanje i ni jednu oblast „na duže staze“, u smislu da smo napravili toliki iskorak i postigli velike rezultate i da se time ne moramo više baviti. I ona poglavlja koja su spremna za zatvaranje zatvaramo samo privremeno, predstoji nam ogroman posao na svim poljima

 

 

MONITOR:  Momenat kada ćemo znati da li smo dobili IBAR približava se. Je li IBAR izvjestan?

MAROVIĆ: Da, dobijanje IBAR-a je izvjesno i ne bi tu  trebalo da bude nikakvih iznenađenja. S jedne strane, proces evropske integracije je zasnovan na principu zasluga (merit-based) i u okviru njega Evropska komisija utvrđuje politiku uslovljavanja, definiše mjerila koja treba ispuniti, prati njihovu realizaciju i daje svoju (pr)ocjenu o postignutom napretku. Zbog toga bi trebalo da je od presudnog značaja izvještaj koji je Evropska komisija već izradila i njime dala zeleno svjetlo da pređemo u završnu fazu pregovora. S druge strane, proces je i politički, države imaju pravo veta i mogu da blokiraju kandidatkinju za članstvo bez obzira na rezultate. U ovoj fazi, nema najave blokiranja i zato očekujem da ćemo krajem juna i formalno imati čemu se da se radujemo.

MONITOR: Slažete li se sa onima koji smatraju da je usvajanje IBAR zakona pokazalo da se reforma jedne od najvažnjih oblasti svela na  štrikiranje zadataka?

MAROVIĆ: Uzimajući u obzir preostala prelazna mjerila, njih 31, koje je ova Vlada „preuzela“ od prethodnih i krenula u njihovo ispunjavanje, a zbog specifičnih političkih prilika u državi, do sada su se pokazali kao najzahtjevniji politički uslovi koji su se odnosili na imenovanja u pravosuđu, a za koja je potrebna 2/3 ili 3/5 većina u Skupštini. Kada je ovo postignuto u parlamentu, „prozor i šansa“, koji se ukazali zbog geopolitičke situacije, su se još više odrškrinuli, a skroz otvorili zbog izbora za Evropski parlament na kojim su države članice željele da se pohvale i određenim rezultatima na Zapadnom Balkanu. Otuda smo imali intenzivnu komunikaciju institucija sa Evropskom komisijom, brze reakcije sa obje strane, konstruktivnu saradnju koja je u svakom trenutku imala jasan cilj – IBAR. Naravno, bilo je i lakše doći do tog cilja utoliko što smo još  na nivou ispunjavanja tehničkih uslova i tek predstoji da se usvojeno i sprovede u praksi. Zbog brzine su  napravljeni određeni propusti, koji nisu beznačajni, a odnose na često neadekvatno uključivanje zainteresovane javnosti, zanemarivanje konstruktivnih predloga, usvajanje problematičnih rješenja i sveukupno utisak je  da ćemo vrlo brzo morati dodatno da unaprjeđujemo ove zakone. IBAR jeste tehnički izvještaj i on do sada u procesu pregovora nije ni postojao, već su postojala samo mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja, pa je zbog toga Evropskoj komisiji i bilo lakše da zažmuri na određene propuste. Iz „IBAR epizode“ treba izvući pouke za dalji tok pregovora: zadržati posvećen odnos s obje strane, a otkloniti nedostatke, i tehničke i suštinske.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DARKO DRLJEVIĆ, KARIKATURISTA: Karikatura ne može promijeniti svijet ali može svijest

Objavljeno prije

3 dana

na

14 Juna, 2024

Objavio:

Karikatura je jednostavno glas razuma i duha, moćna onoliko koliko ima svijesti i kulture u društvu. Moćna koliko ima duha u narodu. Koliko ima prostora za nju u štampi i medijima. Ako toga nema, ona gubi svaki smisao

 

 

MONITOR: Od kada smo prvi put razgovarali, gotovo uvijek Vas pitam koliko nagrada ste do sada osvojili? Poslednjih mjeseci pristigla su neka nova priznanja. Važno je i reći da se radi o internacionalnim nagradama.

DRLJEVIĆ: Da, nagrade pristižu, povećava im se broj. U pravu ste, radi se o internacionalnim nagradama, njih i brojim. Domaćih ili nacionalnih gotovo da i nema, jer nema ni nacionalnih takmičenja. Ali imam jedno veliko priznanje, nije na spisku nagrada za karikaturu. Njega  sam dobio, a ne osvojio. A to je nagrada ili plaketa grada Kolašina za moj sveukupan doprinos kulturi mog rodnog grada, kojom se ponosim.

MONITOR: Za oko mi je zapala vaša novija karikatura „Pregovori“. Osim vrhunske ideje i izvedbe, vjerovatno i zbog aktuelnosti teme. Uvijek neki pregovori, i kod nas i u svijetu. Možete li je opisati i reći kako teče proces nastanka jednog ovakvog bisera?

DRLJEVIĆ: Radi se o karikaturi koja je upravo selektovana za nagradu u Brazilu. Pa eto, konstatujući da se puno pregovara, a  malo dogovara, napravio sam ilustraciju kako to ustvari izgleda. Naime, pošto su se ljudi toliko udaljili i otuđili, jedni druge niti čuju niti  razumiju. To mi liči na pijetla i sovu koji se uopšte ne mogu susresti, jer dok jedan spava  drugi je budan, i obratno.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ALEKSANDAR TRIFUNOVIĆ, GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK BANJALUČKOG PORTALA BUKA: Nemoguća je misija ideju Velike Srbije sprovjesti u djelo

Objavljeno prije

3 dana

na

14 Juna, 2024

Objavio:

Što se tiče pogleda na svijet-to je, po meni, najvažniji obris Deklaracije usvojene  na Svesrpskom saboru u Beogradu – tu je rečeno vrlo jasno: Nas svijet ne zanima.  Srbi šalju poruku svijetu: Jedino smo mi ispravni-svijet nije, pa ćemo mi funkcionisati po našim pravilima

 

 

MONITOR: Na nedavno održanim prvom Svesrpskom saboru u Beogradu, usvojena a je i Deklaracija o zajedničkoj budućnosti srpskog naroda. Nenad Stevandić, predsjednik Skupštine RS, tvrdi da se ne radi o projektu Velike Srbije. Kakvo je Vaše mišljenje?

TRIFUNOVIĆ: Na sreću srpskog naroda koji živi van Srbije, trenutno ne postoji neka vrsta političkog pokreta niti neka vrsta političke mogućnosti da se na projektu Velike Srbije radi na bilo koji način. Ta ideja je najviše štete upravo donijela srpskom narodu. Revitalizacija te ideje-pa makar i verbalna, donijela bi veliku štetu i mislim da akteri političke scene za tako šta ne mare. Ali, najveći je problem što političari koji trenutno vladaju na prostorima na kojima žive Srbi, bagatelišu ideju jedinstva- pa na svaki pomen kulturnog ili sličnog ekonomskog  povezivanja Srba, iz regije dobijamo bojazan i strahove da se tu ipak ne radi o nekom pokušaju objedinjavanja teritorija. Kako ne vjerujem u iskrenost naših političara ma šta da pričaju-sa trenutnim političkim i ekonomskim snagama, Veliku Srbiju sprovesti u djelo  to je nemoguća misija. I ako bi neko sa tim i krenuo, to bi se obilo Srbima o glavu, prije svih.

MONITOR: Stevandić je, u intervjuu RTS, rekao da će ona biti početkom jula ratifikovana u parlamentu RS, a da je njen značaj i u tome što tekst Deklaracije pokazuje i adekvatno razumijevanje novih globalnih geopolitičkih odnosa. Kakav  „pogled na svijet“ nudi ovaj srpsko-srpski dokument?

TRIFUNOVIĆ: Parlament RS  će da ratifikuje sve što Dodik zamišlja. Vi nemate društveni dijalog na bilo koju temu. Na temu ovako ozbiljnu-ako su tu temu o srpskom jedinstvu tako shvatili kao što su to tvrdili na Svesrpskom saboru, nije bilo nikakve debate u društvu. Čak nije bilo ni unutar političke scene jer je opozicija bila isključena iz svega toga da bi i oni rekli neko svoje mišljenje. Mada je ovdašnja opozicija isto toliko „zaljubljena“ u Vučića koliko je to  u Vučića politički zaljubljen i Dodik. Naravno, možemo pričati koliko je u tome iskrenosti. Ali, jednostavno, u ovom trenutku u politici RS, odgovara da oni prikažu da imaju slogu sa Vučićem. Što se tiče pogleda na svijet-to je, po meni, najvažniji obris ove Deklaracije, tu je rečeno vrlo jasno: Nas svijet ne zanima. Srbi šalju poruku svijetu: Jedino smo mi ispravni-svijet nije, pa ćemo mi funkcionisati po našim pravilima. To je, samo potvrda toga kako se politički Srbi ponašaju. To ide na štetu, prije svega-Srbima u RS i Srbiji. Ne postoji nikakav pogled na svijet –mi „žmirimo“ prema svijetu gledajući šta se tamo dešava i kako se svijet brzo mijenja. I poručujemo: Mi ćemo po našem. To je nemoguća misija.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo