Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZAŠTO NEMA NAJAVE POVEĆANJA PLATE I RADNICIMA U KULTURI: Ćute, al kulturno

Objavljeno prije

na

Za razliku od ljekara i prosvjetara oko 2000 zapošljenih u kulturnim institucijama nijesu glasni u traženju povećanja plate. Nijesu zadovoljni ali za sada se vode onom – Sjedi, ćuti, dobro ti je, ne možeš ništa

 

Ljekari, prosvjetari i organizacije koje ih predstavljaju glasno traže  povećanje plate. Par zapošljenih u institucijama kulture obratilo se Monitoru s molbom da pitamo nadležne da li se planira da se i ovim profesionalcima koji se finansiraju iz budžeta u dogledno vrijeme povećaju plate.

Možda ih je obodrila i nedavna izjava premijera Duška Markovića, koji je na otvaranju Montenegro Creative Foruma obećao da Vlada neće na kulturi štedjeti, najavio otvaranje kulturnih biznisa, te naglasio da je ,,u ovoj epohi kulturu potrebno staviti u svrhu savremenog jačanja države, ne samo identitetski i tradicionalno, već i razvojno i preduzetnički’’.

Koliko će se zaposleni u kulturnim institucijama, njih 2.000 prema podacima Sindikata kulture, snaći u Vladinoj novoj strategiji za kulturu, ne samo indentitetski nego i preduzetnički, ostaje da se vidi.

Sindikat kulture Crne Gore je prije godinu dana podnio zahtjev Odboru za praćenje i implementaciju Granskog kolektivnog ugovora za oblast kulture  o povećanju zarada, kaže za Monitor Željko Kalezić, predsjednik Sindikata kulture. Objašnjava da je predloženo da se izvrše dopune i izmjene u GKU i izjednače koeficjenti umjetničkim i stručnim zvanjima, te da se plate sa srednjom i nižom spremom  povećaju za 20 odsto. ,,Prema našim pokazateljima i proračunima sva povećanja na godišnjem nivou bi iznosila oko 100.000 eura. To vam je otprilike jedan dvočasovni koncert Željka Joksimovića na podgoričkom trgu. Skromno zar ne. Tako da su više nego realna očekivanja da nam se izađe u susret”.

Petar Glendža, arhivista Arhivsko-bibliotečkoga odjeljenja Narodnoga muzeja Crne Gore,  za Monitor kaže: ,,Zbog niskih primanja, zaista smatram da je pitanje elementarnoga samopoštovanja i odbrane poziva koji obavljamo, bilo nužno već pokrenuti i izdejstvovati povećanje zarade. Moram da priznam da zavidim prosvjetarima koji tradicionalno ‘galame’’ o tome kako su nezadovoljni, a još više radnicima iz zdravstva, konkretno Sindikat doktora medicine, za koje se čini da su prilično odlučni da ‘naćeraju’ sistem da uvaži njihov angažman na pravi način’’.

Konzertvatorka Svetlana Dukić, zapošljena u Centru savremene umjetnosti Crne Gore za naš list objašnjava da joj je tokom posljednje decenije plata povećana 15 odsto, bez dodataka u koji ulaze: otežani uslovi rada kao konzervatorke, stručno zvanje i minuli rad. To iznosi 1,5 odsto na godišnjem nivou. Važeći Granski ugovor iz 2016. platu Dukićevoj je povećao 6,4 na 7. ,,Odnos prema kulturi je slika vlasti. Poražavajuće je da moramo da saopštimo da nam treba povećati platu. Nijesam primijetila da se takve stvari dešavaju kad su funkcioneri u pitanju, oni se naplaćuju po više osnova’’, ističe Dukić.

Glendža smatra da je kultura u našem društvu stavljena u zadnji plan: ,,Dok god elita koja kreira politike ne bude kulturu posmatrala kao potrebu i šansu za postvaljanje neke nove, zdravije matrice ovoga društva, kultura će biti njen talac i samo će biti još više degradirana. A da im ukažu na to, mogu samo oni koji rade u kulturi, što će, plašim se, kod nas ići jako sporo’’.

Republičke institucije kulture imaju oko 600 zaposlenih, duplo više ih je u opštinskim. Na lokalnom nivou bez dozvole lokalne vlasti teško da se može do zaposlenja čak i u institucijama kulture.

,,Dolazimo do grotesknih situacija da recimo od 70 zaposlenih u jednom Kulturnom centru, kakav je moj na primjer, samo šest ljudi ima završen fakultet koji je povezan sa kulturom direktno’’, kaže za Monitor arheolog Mladen Zagarčanin, kustos u Zavičajnom muzeju Bar. ,,Sa oko 400 eura prosječne plate vi ne možete da funkionišete ni nekoliko dana, ali zato sloboda koja je data ‘neradom’, omogućava u nekim slučajevima i neke dodatne prihode. Povećanje plate je nešto što je nekom vrstom kolektivne hipnoze izbačeno iz glava ljudi, tabu, riječ koja se izbjegava. ‘Sjedi, ćuti, dobro ti je, ne možeš ništa’, to je rečenica koju slušam svaki dan”, kaže Zagarčanin.  On podsjeća na slučaj u budvanskom Muzeju gdje je postojao spisak ko i za koga glasa. Kaže da se, za mandata bivšeg direktora, i u muzeju u kome on radi išlo kolektivno na potpisivanje podrške za izbornu kandidaturu predsjednika.   ,,Od sticanja nezavisnosti u mojoj ustanovi je plata smanjena oko 10 odsto, ako bi je je slučajno podigli za toliko ne bi je povisili nego bi je vratili na staro stanje. O sistemu nagrađivanja onih koji rade, ali rade za sve ostale, o tome nema ni pomena”, ističe Zagarčanin.  Glendža ističe da je vrlo često prisutan stav, među samima kulturnima djelatnicima, da su privilegovani zbog poslova koji obavljaju, pa ta vrsta   entuzijazma kompenzuje nezadovoljstvo zbog zarada: ,,Podśetio bih da istu satisfakciju da rade posao koji vole i za koji su se školovali imaju i pomenuti prosvjetari i zdravstveni radnici, pa ih to ne ograničava da traže ono što im pripada”. ,,Partitokratija, nepotizam, ne postojanje jasne strategije razvoja kulturnih ustanova i mnogo toga drugoga dovele su do toga da ljudi zaposleni u kulturi mogu samo da šuškaju u kuloarima kako im je plata mala i kako su obespravljeni po pitanju drugih subvencija. Ako imate sreće da radite svoj posao onda je to jedino što je neka vrsta satisfakcije, ali ako vam je i to oduzeto, onda možete da sjedite i da svakih sat vremena slušate jedno pitanje: Hoćeš li čaj ili kafu? I tako do kraja radnog vijeka”, zaključuje Zagarčanin. Na pitanja o ovoj problematici koje smo poslali Ministarstvu kulture, nijesu nam odgovorili.

I dok je na jednoj strani prosječna plata od 400 eura i brojni problemi u institucijama kulture, na drugoj je vladina strategija. Pa premijer kaže: ,,Zato je naš zajednički zadatak da bogat stvaralački potencijal stavimo i u službu preduzetničkih ideja i njihove materijalizacije, odnosno nove društvene vrijednosti. Da umjetnost kao najmarkantnija kultura zapravo postane egzaktan proizvod i u tržišnom smislu riječi, da doprinosi nacionalnoj ekonomiji i višem životnom standardu naših građana”.

Egzaktno.

 

Stan kao san

 

Mogućnost dobijanja stanja po povoljnim uslovima je misona imenica za radnike u kulutri.

Dukićeva kaže da za 22 godine otkada radi u Centru savremene umjetnosti Crne Gore niko od njenih kolega nije dobio stan od države.

Zagarčanin se prisjeća: ,,Prije 20 godina su se dvoje rukovodilaca u mojoj ustanovi poklali oko jednog stana. Nakon toga desilo se još jedanput, i tu je bilo povuci-potegni. Ali mislim da je to bio neki sasvim drugi program po kome je Kulturnom centru pripalo da bira ili jedan veliki stan ili dva mala, i ti uslovi nisu bili nimalo povoljni, daleko od toga. Ali od tada je prošlo 10 godina’’.

Iz Sindikata medija kažu da upravo ovih dana očekuju od Vlade odgovor o dodjeli urbanističkog placa za gradnju stanova po povoljnim uslovima u Podgorici. ,,Ta očekivanja su više nego opravdana jer jedino Sindikat kulture Crne Gore nije dobio plac u Podgorici dok su ostali sindikati dobijali i po nekoliko puta. Ovom dodjelom placa riješio bi se višedecenijski problem nedodeljivanja placeva za kulturu, a mnoge porodice koje su podstanari usrećilo”, kaže Kalezić.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONSTITUISANJE VLASTI U SO BUDVA: Povratak u budućnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komotna većina omogućava novoj vlasti i mogućnost preispitivanja mnogobrojnih afera koje su potresale Budvu, zaključno sa posljedicama nekontrolisane vladavine DPS-a u posljednja dva mjeseca tokom kojih su izvršene brojne aktivnosti koje, po ocjeni pobjednika, nisu bile u skladu sa zakonom

 

Novi odbornički saziv Skupštine Opštine Budva bio je najhitriji u sazivanju konstitutivne sjednice lokalnog parlamenta nakon završenih lokalnih izbora. Na sjednici koja će biti održana u četvrtak, dan prije izlaska ovog broja Monitora, planirana je verifikacija odborničkih mandata i izbor predsjednika budvanskog parlamenta sa liste Demokrata „Budva je naša nacija“, koja je osvojila šest odborničkih mandata ili 2.479 glasova birača. Ovaj izborni rezultat, za jedno odborničko mjesto niži u odnosu na izbore iz 2016. godine, Demokrate preporučuje kao drugu po snazi političku partiju koja će participirati u izvršnoj vlasti u Budvi, čiji će kandidat Krsto Radović, prema postignutom dogovoru, voditi lokalnu Skupštinu u naredne četiri godine.

Pojedinačno najveći broj odborničkih mjesta osvojila je koalicija „Za budućnost Budve“ koju je predstavljao Marko Bato Carević, ukupno 5.786 glasova ili 14 mandata, što joj obezbjeđuje preuzimanje pozicije predsjednika Opštine. Očekuje se da će u fotelju prvog čovjeka turističke prijestonice ponovo sjesti Bato Carević, nakon dvoipomjesečne uzurpacije lokalne uprave od strane Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata i Crnogorske, koje su policijskim pučem u junu ove godine preuzele vlast prekrajanjem izborne volje građana Budve, iskazane na lokalnim izborima 2016. godine.

Neshvatljivo pravno i policijsko nasilje u izvedbi DPS-a i državnih institucija, vratilo se ovoj partiji kao bumerang. Na avgustovskim izborima DPS je u Budvi poražena tako da je po prvi put u svojoj istoriji osvojila jednocifreni broj odborničkih mjesta. Građani Budve dali su koaliciji DPS-SD-Crnogorska „Za Budvu!Za Crnu Goru – Milo Đukanović“, ukupno 4.340 glasova ili 11 mandata koje međusobno treba da podijele.

Izborna lista „Crno na bijelo“ Građanskog pokreta URA, osvojila je u Budvi svega 532 glasa, što joj garantuje jedan odbornički mandat. Zanimljivo je da su građani Budve više povjerenja poklonili listi „Crno na bijelo“ na republičkom nivou dajući joj 865 glasova, 300 više nego što je ta lista osvojila u Budvi. Slično je i sa Demokratama čije su pristalice sa oko 250 glasova više zaokružile listu „Mir je naša nacija“. Budvani su dali 100 glasova više lokalnoj DPS u odnosu na republičku. Dok je DF u Budvi dobio čak 478 glasova više nego njihova lista na republičkom nivou.

Novi skupštinski saziv ima komotnu odborničku većinu od 21 odbornika od postojećih 33, pa se u Budvi očekuje mirno političko more u naredne četiri godine, za razliku od proteklog  perioda u kome je opštinska vlast često bila na meti nerazumnih ucjena i blokade rada parlamenta od strane nezavisnog odbornika Stevana Džakovića, nekadašnjeg člana Pokreta za promjene. Natpolovična većina omogućava novoj vlasti ne samo komfornu vladavinu u centru crnogorskog turizma nego i mogućnost preispitivanja mnogobrojnih afera koje su potresale Budvu, zaključno sa aferom preotimanja vlasti i posljedicama nekontrolisane vladavine DPS- a u posljednja dva mjeseca tokom kojih su izvršene brojne aktivnosti koje, po ocjeni izbornih pobjednika, nisu bile u skladu sa zakonom. Insisitiraće se na procesuiranju lica koja su učestvovala u nasilnoj smjeni vlasti protiv kojih su ranije podnijete krivične prijave, među kojima su ministarka Ministarstva javne uprave Suzana Pribilović i drektor Službenog lista Momčilo Vujošević, zbog nezakonitog objavljivanja odluke o razrješenju predsjednika Opštine Bata Carevića i predsjednika Skupštine Krsta Radovića.

Branka PLAMENAC

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ČELNICI DEMOKRATSKOG FRONTA IZMEĐU VLADE I SUDNICE: Ko se pita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zamislimo da Apelacioni sud potvrdi osuđujuće presude Mandiću i Kneževiću (po pet godina ztvora). Oni bi onda, zbog dužine dosuđene kazne, bili odmah sprovedeni na njeno izdržavanje. Ili bi nova vlast morala pronaći neki način da spriječi njihovo utamničenje

 

Od 30. avgusta, kada je ujedinjena opozicija uspjela da prekine tri decenije dugu vladavinu DPS-a, traju spekulacije i nagađanja o članovima buduće vlade, čelnicima državnih institucija i regulatornih agencija i onima koji će u parlamentu predstavljati tri (vladajuće) koalicije.

Međutim, ono što nijesu nagađanja jesu činjenice da se, u ovom trenutku, vode krivični postupci protiv tri ključne figure političkog saveza Demokratski front: Andrije Mandića (NOVA), Milana Kneževića (DNP) i Nebojše Medojevića (PzP). Mandić i Knežević su nepravosnažno osuđeni na po pet godina zatvora zbog formiranja i članstva u kriminalnoj organizaciji koja je, prema prvostepenoj presudi, planirala teroristički napad/državni udar u noći nakon parlamentarnih izbora 2016. godine. Postupak po žalbama na osuđujuću presudu je u toku pred sudijama Apelacionog suda Crne Gore.

U istoj zgradi, samo tri sprata niže, traje prvostepeno suđenje lideru Pokreta za promjene Nebojši Medojeviću, koji je označen kao jedan od organizatora kriminalne grupe kojoj većinom pripadaju članovi njegove partije, a koju Specijalno državno tužilaštvo predvođeno Milivojem Katnićem tereti za pranje novca tokom predizborne kampanje 2016. godine.

Iz mnoštva nedoumica koje proizvodi aktuelna situacija izdvajamo neke: Mogu li započeta suđenja uticati na naredne angažmane trojke sa vrha DF-a; Kako će odluke u Višem i Apelacionom sudu uticati na budućnost saveza koji se uveliko priprema za preuzimanje poluga vlasti od DPS-a i njegovih koalicionih partnera? Konačno, da li buduća vlast ima plan za eventualni kontraudar kojim bi mogla preduprijediti neželjeni rasplet u institucijama koje personifikuju Katnić (nedavno reizabran) i Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda u trećem mandatu?

Pošto sudski postupci, započeti prije nešto manje od četiri godine, do danas nijesu završeni, došli smo u situaciju da bi, makar teoretski, budući premijer ili čelni čovjek nekog od tzv. ministarstava sile (unutrašnji poslovi, odbrana) mogao postati neko od osoba koje su  nepravosnažno osuđene za djela učinjena protiv države Crne Gore!? Koliko god da zvuči paradoksalno, takva situacija u ovom trenutku uopšte nije nemoguća.

Tako je Milan Knežević, gostujući nedavno na A1, kazao da je čuo da on figurira kao kandidat za prvog čovjeka ANB-a, ali da će to biti isključivo njegova odluka.

„Čuo sam da figuriram kao jedan od kandidata za šefa ANB ali to što ja figuriram ne znači da će to mene opredjeljivati prema tom izboru“, potvrdio je Knežević u razgovoru za Monitor. „Bezbjednost Crne Gore će biti osnovni prioritet moga djelovanja ukoliko dođem na mjesto šefa ANB-a, a kažem da ne mogu da potvrdim niti demantujem takve informacije, što znači da to nije sasvim izvjesno niti sigurno“.

Svetlana ĐOKIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ DRI ZA MINISTARSTVO KULTURE: Bahaćenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

DRI je potvrdio nepravilnosti u finansijskom poslovanju i usklađenosti poslovanja sa propisima Ministarstva kulture. Kada je Monitor pisao o bahatom trošenju novca iz Ministarstva nijesu odgovarali na pitanja niti su demantovali napisano, branili su se brinući se za naš kredibilitet i pozivajući nas na profesionalizam

 

Ministarstvo kulture nije dobilo prelaznu ocjenu od Državne revizorske institucije (DRI) za finansijsko poslovanje u protekloj godini. Uslovno mišljenje dobijeno je za finansije i usklađenost poslovanja sa propisima.

Monitor je tokom protekle godine pisao da je ministar kulture Aleksandar Bogdanović prošlog proljeća, u toku posjete Rimu, odsjeo u hotelu Grand Hotel de la Minerve, u kome noćenje košta 1.600 eura. Objavili smo i da je samo avio-prevoz devetočlanog tima Ministarstva kulture koji je od 9. do 14. decembra učestvovao na konferenciji Komiteta UNESCO-a za nematerijalnu baštinu u  glavnom gradu Kolumbije, koštao koliko budžet Crnogorske nacionalne mreže za UNESCO. Novac za tu svrhu – 190.000 eura – prethodno je izvučen iz institucija koje su pod upravom Ministarstva kulture 191.000 eura.

Na pitanja Monitora iz Ministarstva tada nijesu odgovorili. Nakon objavljivanja teksta poslali su nepotpisano regovanje u kome su naveli svoju zatečenost navodno netačnim podacima. Umjesto da demantuju podatke koje smo iznijeli, anonimni autor iz Ministarstva kulture lamentovao je nad renomeom Monitora, preporučujući: ,,pozivamo vas da svoj posao obavljate na profesionalan način’’.

O profesionaliznu Ministarstva svjedoči izvještaj DRI koji navodi da je ovo ministarstvo u prošlogodišnjem izvještaju o finansijskom poslovanju pogrešno prikazalo tri pozicije u budžetu i to ostala lična primanja, kapitalne izdatke i transfere institucijama, nevladinim organizacijama i javnom sektoru, da nije redovno uplaćivalo doprinose za zdravstveno i penziono osiguranje umjetnicima koje je angažovalo, da je zaključivalo  polugodišnje ugovore o djelu sa pojedinicima koji su angažovani na poslovima iz redovne djelatnosti… Revizijom pravilnosti poslovanja utvrđene su značajne neusklađenosti poslovanja sa zakonima o državnoj imovini i o obligacionim odnosima, utvrđeno je revizijom kojom su rukovodili članovi Senata Branislav Radulović i Nikola Kovačević.

Za pomenuto putovanje u Bogotu po podacima koji su prezentovani DRI-ju samo Pomorski muzej platio je 15.000 eura. Trošak je zaveden u stavci Transferi institucijama kulture i sporta. Objašnjeno je, u DRI izvještaju, da se ,,uzorkom obuhvaćeni izdaci odnose na uplatu sredstava Pomorskom muzeju Crne Gore za realizaciju učešća predstavnika Crne Gore na sastanku 14. UNESKO Međuvladinog komiteta za nematerijalnu baštinu, povodom nominacije Crne Gore za upis Bokeljske mornarice na UNESKO, koja je održana u Bogoti, Kolumbija”.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo