Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BERANE, SLUČAJ JELENE KRSTIĆ SAMOHRANE MAJKE DVOJE DJECE: Nasilnici biju, institucije ćute

Objavljeno prije

na

Osmi dan od svirepog nasilja,  Osnovno državno tužilaštvo u Beranama donijelo je rješenje o zadržavanju od 72 sata Muhamedu Ramusoviću (38), zbog sumnje da je pijan,  teško,  na radnom mjestu,  pretukao Jeleni Krstić  radnicu JP Sportski centar Berane. Šta će biti devetog, desetog i jedanaestog dana znaćemo kada ovaj broj Monitora bude na kioscima

 

Dok  ovaj tekst ide u štampu, slučaj Beranke Jelene Krstić (31), samohrane majke dvoje djece, konačno počinje da dobija epilog. Osmi dan od teškog incidenta Osnovno državno tužilaštvo u Beranama donijelo je rješenje o zadržavanju od 72 sata Muhamedu Ramusoviću (38), zbog sumnje da je u alkoholisanom stanju, na radnom mjestu teško pretukao ovu radnicu JP Sportski centar Berane.

„Rješenje o zadržavanju donijeto je nakon što je saslušan osumnjičeni M.R., oštećena J.K. i nakon što je prikupljena medicinska dokumentacija“ – objašnjeno je iz Osnovnog državnog tužilaštva.

Navodi se  da će tužilaštvo u daljem postupku preduzimati sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti i obavijestiti o svemu javnost u zakonskom roku.

Žalba Ramusovićevog advokata Osnovnom sudu, uložena odmah nakon izricanja mjere zadržavanja, odbijena je, i on će ostati u pritvoru zbog mogućeg uticaja na svjedoke ili ponavljanja krivičnog djela.

Zašto su institucije preko ovog slučaja prelazile ćutke? Krstićeva je pretučena u utorak, 29. oktobra, a njena priča do javnosti je stigla tek kada se poslije dva dana, iz bolničkog kreveta, javila medijima i ispričala šta joj se dogodilo.Ona je izrazila ogorčenje zbog toga što policija i tužilaštvo nijesu izdali saopštenje povodom ovog slučaja.      „Ja sam tek danas malo došla sebi i pribrala se da mogu da vam dam izjavu“ – ispričala je Krstić.

Prema njenim riječima, ona se nalazila ispred prostorija Omladinskog kluba na Stadionu malih sportova u centru grada, koje je trebalo da očisti, kada joj je uz uvrede prišao Ramusović i počeo da je tuče.

„Govorio mi je šta ću ja tu iz Nikšića, da je ovo njegov grad. Udarao me pesnicama i bacio na zemlju. To je bilo strašno. Neki momci su posmatrali i nijesu htjeli da reaguju. Djeca su bila u blizini i čula sam kako plaču. Ne znam ni sama kako sam sa takvim povredama stigla u Urgentni centar“ – samo je dio njene ispovijesti.

Provela je četiri dana  u bolnici, gdje su ljekari utvrdili brojne povrede, između ostalog i potres mozga. Gornja usna joj je ušivena. Zubi, izašli iz ležišta. Vilicu, koja šeta,  namještaće oralni hirurg. Od udaraca nogom u predjelu stomaka, imala je i ginekološke probleme.

Tek potom, 31. okotobra, u policiji su potvrdili da se slučaj dogodio dva dana ranije, oko 15 časova, i da je Ramusović priveden i zadržan u policijskom pritvoru, nakon čega je, dan kasnije, predat nadležnom tužilaštvu uz krivičnu prijavu za nasilničko ponašanje.  Iz tužilaštva su saopštili da su toga dana uzeli izjavu od Ramusovića,  formirali predmet i pustili ga na slobodu dok se ne sprovedu druge procesne radnje i obezbijedi medicinska dokumentacija.

Krstić je samohrana majka dvoje djece, a u JP Sportski centar Berane je zaposlena na održavanju higijene. Ona  prekovremeno radi i druge poslove da bi preživljavala, zbog čega joj je sada, sa takvim povredama, i sa strahom sa kojim od dana incidenta živi, ugrožena egzistencija.

Rasmusović je prilikom saslušanja u policiji izjavio da ga je navodno Krstićka isprovocirala i da se ne sjeća najbolje šta je bilo. On je, kako je utvrđeno, u krvi imao 1,60 promila alkohola u trenutku incidenta. Poslije izricanja mjere pritvora,  trijezan, prisjetio se. Rekao je da oštećenu poznaje duže od deset godina.

„Ja sam toga dana, izazvan nepristojnim ponašanjem i uvredama koje su mi upućene od strane Jelene, reagovao na način što sam istoj najprije skrenuo pažnju i na ranija ogovaranja na moj račun, a kada je ista nastavila da vrijeđa, istu sam ošamario u predjelu lica otvorenim dlanom, i to je sve što sam uradio“ – tvrdi Ramusović.

Medicinska dokumentacija ne govori tako. To će biti predmet vještačenja, jer je „ista“ pokrenula postupak i nije se kao žrtva tako lako predala.

Uslijedila je oštra reakcija javnosti i pojedinih crnogorskih ženskih organizacija. “Crnogorski ženski” lobi izrazio je ogorčenje zbog odluke Tužilaštva da se nasilnik i bezbjedonosno interesantna osoba Muhamed Ramusović, brani sa slobode.

“Nedopustivo je da se nasilnik slobodno šeta dok je žrtva nasilja na bolničkom liječenju od povreda zadobijenih od nasilnika Ramusovica i kao samohrana majka nije u prilici da zaštiti ni sebe ni svoju djecu . Smatramo da je  odlukom da se nasilnik Ramusovic brani sa slobode Tužilaštvo preuzelo odgovornost za nasilnikove dalje eventualne nasilne postupke i ujedno ohrabrilo sve ostale potencijalne nasilnike da čine slične i gore oblike nasilja ženama, djevojkama, djevojčicama, jer će se braniti sa slobode. Alkoholisanjo stanje nasilnika ne može i ne smije biti opravdanje za  počinjeno brutalno nasilje” – kazala je direktorica ove nevladine organizacije Aida Petrović.

Opština Berane, odnosno sekretar Sekretarijat za sport kulturu, omladinu i saradnju sa NVO Goran Folić podsjetio je da su nedavno zapaljeni automobili načelnika Komunalne policije, a u kratkom vremenskom periodu nakon toga i glavne gradske arhitektice.

“Znači li sve ovo da radnici lokalne samouprave ne mogu slobodno da obavljaju svoje radne zadatke, da oni i njihove porodice ne mogu slobodno da se kreću gradom? U nekim drugim slučajevima čitav državni aparat bio je spreman da ‘preore’ Berane kako bi se počinioci našli i kaznili. Očekujemo od državnih organa, nevladinih organizacija i široke društvene zajednice da po ugledu na slučaj Tomkić i u ovom slučaju stanu u zaštitu žene koja se bori da prehrani svoju porodicu”-  izjavio je Folić.

Za DF i ovaj čin je dokaz da živimo u netolerantnom i nebezbjednom društvu u kom nekome može da smeta i to što je neko došao iz drugog grada ili što ne skriva svoju nacionalnu pripadnost.

Nekoliko nevladinih organizacija iz Podgorice pružilo je logističku podršku Jeleni Krstić i pomoglo da se pritisak javnosti završi tako što je  VDT zatražio od Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju da se preispita rad osnovnog državnog tužilaštva u Beranama u ovom predmetu.

“Vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković zatražio je od rukovodioca Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, Mirka Bulatovića, neposredno nadležnog za rad Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, da preispita rad Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u predmetu formiranom protiv osumnjičenog M.R. iz Berana, zbog postajanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo-nasilničko ponašanje na štetu oštećene J.K. Stanković je od Bulatovića zatražio da mu o utvđenim činjenicama dostavi izvještaj u najkraćem roku” – saopšteno je iz kabineta VDT-a. Sedmog dana.

Osmog dana Jelena je ponovo pozvana na saslušanje u Osnovno državno tužilaštvo u Beranama. Pozvan je i Ramusović. Napravljena je repriza u kojoj je nasilniku određen pritvor do sedamesed dva sata.

Šta će biti devetog, desetog dana i jedanaestog dana, znaćemo kada ovaj broj Monitora bude na kioscima. U Crnoj Gori sve je nepredvidivo. U ovakvom sistemu treba biti hrabar kao Jelena Krstić i ne pokleknuti pred nasiljem.

Ona je ustala kada su institucije počele odbrojavanje, računajući da će sve proći u tišini i daleko od javnosti. Ustala i počela da uzvraća udarce. Bez lične i građanske  hrabrosti u ovoj državi se ništa ne može pokrenuti i promijeniti.

                                                                                           Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo