Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BERANE, SLUČAJ JELENE KRSTIĆ SAMOHRANE MAJKE DVOJE DJECE: Nasilnici biju, institucije ćute

Objavljeno prije

na

Osmi dan od svirepog nasilja,  Osnovno državno tužilaštvo u Beranama donijelo je rješenje o zadržavanju od 72 sata Muhamedu Ramusoviću (38), zbog sumnje da je pijan,  teško,  na radnom mjestu,  pretukao Jeleni Krstić  radnicu JP Sportski centar Berane. Šta će biti devetog, desetog i jedanaestog dana znaćemo kada ovaj broj Monitora bude na kioscima

 

Dok  ovaj tekst ide u štampu, slučaj Beranke Jelene Krstić (31), samohrane majke dvoje djece, konačno počinje da dobija epilog. Osmi dan od teškog incidenta Osnovno državno tužilaštvo u Beranama donijelo je rješenje o zadržavanju od 72 sata Muhamedu Ramusoviću (38), zbog sumnje da je u alkoholisanom stanju, na radnom mjestu teško pretukao ovu radnicu JP Sportski centar Berane.

„Rješenje o zadržavanju donijeto je nakon što je saslušan osumnjičeni M.R., oštećena J.K. i nakon što je prikupljena medicinska dokumentacija“ – objašnjeno je iz Osnovnog državnog tužilaštva.

Navodi se  da će tužilaštvo u daljem postupku preduzimati sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti i obavijestiti o svemu javnost u zakonskom roku.

Žalba Ramusovićevog advokata Osnovnom sudu, uložena odmah nakon izricanja mjere zadržavanja, odbijena je, i on će ostati u pritvoru zbog mogućeg uticaja na svjedoke ili ponavljanja krivičnog djela.

Zašto su institucije preko ovog slučaja prelazile ćutke? Krstićeva je pretučena u utorak, 29. oktobra, a njena priča do javnosti je stigla tek kada se poslije dva dana, iz bolničkog kreveta, javila medijima i ispričala šta joj se dogodilo.Ona je izrazila ogorčenje zbog toga što policija i tužilaštvo nijesu izdali saopštenje povodom ovog slučaja.      „Ja sam tek danas malo došla sebi i pribrala se da mogu da vam dam izjavu“ – ispričala je Krstić.

Prema njenim riječima, ona se nalazila ispred prostorija Omladinskog kluba na Stadionu malih sportova u centru grada, koje je trebalo da očisti, kada joj je uz uvrede prišao Ramusović i počeo da je tuče.

„Govorio mi je šta ću ja tu iz Nikšića, da je ovo njegov grad. Udarao me pesnicama i bacio na zemlju. To je bilo strašno. Neki momci su posmatrali i nijesu htjeli da reaguju. Djeca su bila u blizini i čula sam kako plaču. Ne znam ni sama kako sam sa takvim povredama stigla u Urgentni centar“ – samo je dio njene ispovijesti.

Provela je četiri dana  u bolnici, gdje su ljekari utvrdili brojne povrede, između ostalog i potres mozga. Gornja usna joj je ušivena. Zubi, izašli iz ležišta. Vilicu, koja šeta,  namještaće oralni hirurg. Od udaraca nogom u predjelu stomaka, imala je i ginekološke probleme.

Tek potom, 31. okotobra, u policiji su potvrdili da se slučaj dogodio dva dana ranije, oko 15 časova, i da je Ramusović priveden i zadržan u policijskom pritvoru, nakon čega je, dan kasnije, predat nadležnom tužilaštvu uz krivičnu prijavu za nasilničko ponašanje.  Iz tužilaštva su saopštili da su toga dana uzeli izjavu od Ramusovića,  formirali predmet i pustili ga na slobodu dok se ne sprovedu druge procesne radnje i obezbijedi medicinska dokumentacija.

Krstić je samohrana majka dvoje djece, a u JP Sportski centar Berane je zaposlena na održavanju higijene. Ona  prekovremeno radi i druge poslove da bi preživljavala, zbog čega joj je sada, sa takvim povredama, i sa strahom sa kojim od dana incidenta živi, ugrožena egzistencija.

Rasmusović je prilikom saslušanja u policiji izjavio da ga je navodno Krstićka isprovocirala i da se ne sjeća najbolje šta je bilo. On je, kako je utvrđeno, u krvi imao 1,60 promila alkohola u trenutku incidenta. Poslije izricanja mjere pritvora,  trijezan, prisjetio se. Rekao je da oštećenu poznaje duže od deset godina.

„Ja sam toga dana, izazvan nepristojnim ponašanjem i uvredama koje su mi upućene od strane Jelene, reagovao na način što sam istoj najprije skrenuo pažnju i na ranija ogovaranja na moj račun, a kada je ista nastavila da vrijeđa, istu sam ošamario u predjelu lica otvorenim dlanom, i to je sve što sam uradio“ – tvrdi Ramusović.

Medicinska dokumentacija ne govori tako. To će biti predmet vještačenja, jer je „ista“ pokrenula postupak i nije se kao žrtva tako lako predala.

Uslijedila je oštra reakcija javnosti i pojedinih crnogorskih ženskih organizacija. “Crnogorski ženski” lobi izrazio je ogorčenje zbog odluke Tužilaštva da se nasilnik i bezbjedonosno interesantna osoba Muhamed Ramusović, brani sa slobode.

“Nedopustivo je da se nasilnik slobodno šeta dok je žrtva nasilja na bolničkom liječenju od povreda zadobijenih od nasilnika Ramusovica i kao samohrana majka nije u prilici da zaštiti ni sebe ni svoju djecu . Smatramo da je  odlukom da se nasilnik Ramusovic brani sa slobode Tužilaštvo preuzelo odgovornost za nasilnikove dalje eventualne nasilne postupke i ujedno ohrabrilo sve ostale potencijalne nasilnike da čine slične i gore oblike nasilja ženama, djevojkama, djevojčicama, jer će se braniti sa slobode. Alkoholisanjo stanje nasilnika ne može i ne smije biti opravdanje za  počinjeno brutalno nasilje” – kazala je direktorica ove nevladine organizacije Aida Petrović.

Opština Berane, odnosno sekretar Sekretarijat za sport kulturu, omladinu i saradnju sa NVO Goran Folić podsjetio je da su nedavno zapaljeni automobili načelnika Komunalne policije, a u kratkom vremenskom periodu nakon toga i glavne gradske arhitektice.

“Znači li sve ovo da radnici lokalne samouprave ne mogu slobodno da obavljaju svoje radne zadatke, da oni i njihove porodice ne mogu slobodno da se kreću gradom? U nekim drugim slučajevima čitav državni aparat bio je spreman da ‘preore’ Berane kako bi se počinioci našli i kaznili. Očekujemo od državnih organa, nevladinih organizacija i široke društvene zajednice da po ugledu na slučaj Tomkić i u ovom slučaju stanu u zaštitu žene koja se bori da prehrani svoju porodicu”-  izjavio je Folić.

Za DF i ovaj čin je dokaz da živimo u netolerantnom i nebezbjednom društvu u kom nekome može da smeta i to što je neko došao iz drugog grada ili što ne skriva svoju nacionalnu pripadnost.

Nekoliko nevladinih organizacija iz Podgorice pružilo je logističku podršku Jeleni Krstić i pomoglo da se pritisak javnosti završi tako što je  VDT zatražio od Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju da se preispita rad osnovnog državnog tužilaštva u Beranama u ovom predmetu.

“Vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković zatražio je od rukovodioca Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, Mirka Bulatovića, neposredno nadležnog za rad Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, da preispita rad Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u predmetu formiranom protiv osumnjičenog M.R. iz Berana, zbog postajanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo-nasilničko ponašanje na štetu oštećene J.K. Stanković je od Bulatovića zatražio da mu o utvđenim činjenicama dostavi izvještaj u najkraćem roku” – saopšteno je iz kabineta VDT-a. Sedmog dana.

Osmog dana Jelena je ponovo pozvana na saslušanje u Osnovno državno tužilaštvo u Beranama. Pozvan je i Ramusović. Napravljena je repriza u kojoj je nasilniku određen pritvor do sedamesed dva sata.

Šta će biti devetog, desetog dana i jedanaestog dana, znaćemo kada ovaj broj Monitora bude na kioscima. U Crnoj Gori sve je nepredvidivo. U ovakvom sistemu treba biti hrabar kao Jelena Krstić i ne pokleknuti pred nasiljem.

Ona je ustala kada su institucije počele odbrojavanje, računajući da će sve proći u tišini i daleko od javnosti. Ustala i počela da uzvraća udarce. Bez lične i građanske  hrabrosti u ovoj državi se ništa ne može pokrenuti i promijeniti.

                                                                                           Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ČEMU SE ZAPADNI BALKAN NADA U 2020.: Ima li luke spasa poslije oluje

Objavljeno prije

na

Objavio:

U prvoj polovini ove godine Evropskom unijom će predsjedavati Hrvatska, a potom Njemačka. Od najmlađe članice EU se očekuje probijanje blokade procesa proširenja. Prvi potezi su ohrabrujući

 

Sa novom garniturom u Evropskoj komisiji i sa početkom predsjedavanja Hrvatske Evropskom Unijom naziru se  povoljniji vjetrovi iz Brisela prema našoj regiji. To  je  neophodno za šest država na jugoistoku Evrope za koje je prošla godina praktično bila izgubljena što se tiče procesa integracija. Čak bi se moglo zaključiti da je zbog francuskog veta regija vraćena dvije godine unazad. Odluku Pariza albanski premijer Edi Rama uporedio je sa “ostavljanjem broda na moru usred oluje”.

No, izvjestilac Evropskog Parlamenta za ovu regiju, hrvatski socijaldemokratata Tonino Picula, smatra kako je francuski predsjednik Emanuel Makron “napravio grešku” blokiranjem pristupnih pregovora Albanije i Sjeverne Makedonije, ali da je ujedno “postigao neplanirano”: uspio je pažnju EU vratiti na pitanje proširenja. Od trenutka “francuske blokade” pristupnih pregovora sa Tiranom i Skopljem gdje je to uslovljeno reformom čitavog procesa pristupanja, sve najznačajnije institucije i najviši zvaničnici EU su jasno podržali evropsku perspektivu Zapadnog Balkana. “Ta evropska perspektiva je snažan alat za stabilizaciju ove regije koja je u proteklih tridesetak godina preživjela čak pet ratova”, ističe Picula.

Pored nove predsjednice EK, njemačke političarke Ursule fon der Lejen, i novi šef diplomatije EU, Španac Žozep Borel, i povjerenik za proširenje, Mađar Oliver Varhelji, su se već na početku svojih mandata jasno založili za nastavak procesa integracije zemalja Zapadnog Balkana u EU.

Borel je u srijedu preduzeo prve konkretne korake potvrđujući odlučnost i spremnost na lični angažman da djeluje kao medijator u procesu pregovaranja između Srbije i Kosova. Na taj način ovaj nekadašnji španski ministar vanjskih poslova, zemlje koja nije priznala nezavisnost Kosova, raspršio je nade Beograda da će i sa nove funkcije visokog predstavnika EU nastaviti dosadašnju politiku prema Prištini. On je pozvao sve stranačke lidere na Kosovu da ubrzano formiraju novu vladu “u interesu Kosova i njegovih stanovnika”, na koju se čeka već 100 dana.

Analitičari u Briselu ocijenili su da su Beograd i Priština dobili jasnu poruku da će se u na samitu EU u Zagrebu početkom maja dogoditi značajan obrt kad je riječ o politici Unije prema proširenju na Zapadni Balkan. Upravo je probijanje blokade procesa proširenja EU ono što se najviše očekuje tokom hrvatskog predsjedavanja ovom organizacijom.

“U narednih šest mjeseci mi ćemo ponuditi svoje jedinstveno iskustvo najmlađe članice EU državama u svom neposrednom susjedstvu, posredujući u pronalasku kompromisnog rješenja između Zapadnog Balkana i država ’stare Europe’, u prvom redu Francuske, Danske i Holandije, koje se najviše protive procesu proširenja“, najavljeno je iz Zagreba.

Prema riječima šefice Komisije fon der Lejen, Hrvatska je članica koja je na svojoj koži osjetila moć članstva u EU, i koja je, na primjer, samo u 2018. godini iz evropskih fondova dobila 660 miliona eura.

“Zato mi je drago što će ona imati ključnu ulogu u deblokadi proširenja na Zapadni Balkan. Vjerujem da ćemo tokom narednih sedmica pronaći kompromisno rješenje za objedinjavanje nove metodologije, a to je nužan preduslov da Zagrebački samit bude uspješan”, izjavila je ona.

U susret tom događaju, koji se već označava kao “kruna hrvatskog predsjedavanja EU”, premijer Hrvatske Andrej Plenković je najavio kako se aktivno radi na promjeni metodologije, odnosno na novoj dinamici pristupnih pregovora o kojoj će se u februaru razgovarati na nivou zemalja članica. „Ponosan sam što podržavamo svoje prijatelje u regionu. Kako možemo da tvrdimo da smo globalni igrači, ako ne možemo da prihvatimo taj izazov u susjedstvu?“, pita se Plenković.

U tim naporima Hrvatska će imati veliku podršku Evropskog parlamenta. “Hrvatska odlično poznaje to područje, političke odnose i pitanja, a ima i dobre odnose sa zemljama poput Francuske, te mogućnost da promijeni stav zemalja prema pitanju proširenja“, smatra poslanik iz Finske Ero Heineluoma.

Njegov kolega Picula navodi da će samit u Zagrebu biti velika prilika da EU ojača svoje garancije prema Zapadnom Balkanu. ”Uoči ovog sastanka radim na setu preporuka koje će sadržavati objektivni pregled evolucije i rezultata metodologije trenutnog sistema pregovaranja. U dokument ću integrirati i nove prijedloge koji bi trebali doprinjeti novom zamahu sad usporene politike proširenja EU u trećoj deceniji 21. stoljeća”, objašnjava Picula.

On smatra da nije pošteno potpuno mijenjati pravila dok igra već traje, kao i da napredak zemalja kandidata treba ocjenjivati na temelju individualnih zasluga i postignuća. “Kad je riječ o Crnoj Gori i Srbiji, najvažnije je reći da se započeti procesi pregovaranja o pristupanju sa zemljama kandidatima za članstvo u EU nastavljaju po istim pravilima prema kojima su i otvoreni”, dodaje Picula izražavajući očekivanje kako će se našoj zemlji “priznati sve postignuto” i da će Podgorica uspjeti zaključiti pregovore tokom njegovog mandata.

Stoga je preko svog diplomatskog predstavnika u Crnoj Gori, ambasadora Veselka Grubišića, Hrvatska pozvala zvaničnu Podgoricu da udvostruči napore u reformama. „Crna Gora je lider u pristupnom procesu i mora postati prva sljedeća članica EU, jer ni mi, a ni vi, nemamo prava na drugačiji ishod“, kazao je on.

Konstatujući da u osmoj godini pregovaračkog iskustva Crna Gora čvrsto stoji na stajalištu da je članstvo u EU jedina opcija, premijer Duško Marković navodi da je cilj Crne Gore da otvori zadnje poglavlje (8 – konkurentnost), te da dobije izvještaj za ispunjavanje privremenih mjerila za najzahtjevnija poglavlja 23 i 24.

Da bi se to desilo ona mora ispuniti domaće zadatke. “Ulazak Crne Gore u EU će biti blokiran dok se ne izbori sa visokom korupcijom i velike oligarhe privede pravdi“, tvrdi američki analitičar Januš Bugajski.

Da bi ova godina zaista mogla biti prelomna u procesu proširenja, najavila je Njemačka koja će 1. jula preuzeti šestomjesečno predsjedavanje Unijom. Vlada kancelarke Angele Merkel je saopštila da će raditi na programu da EU postane “ujedinjenija i suverenija“.

„Jedan od prvih testova veličine je da li si u stanju da uspostaviš svoju kontrolu i vlast – ako EU to nije u stanju, onda zaboravimo i na velike priče jer niko neće razgovarati sa vama kao sa velikim igračem. Zapadni Balkan postao je pitanje da li je EU igrač ili igralište, sve se manje radi o tome ko je otvorio ili zatvorio poglavlje”, kaže bivša ministarka vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić izražavajući bojazan da Zagrebački samit dolazi, možda, prekasno.

Do tada S.Makedoniju i Srbiju čekaju parlamentarni izbori – od kojih su oni u Skoplju daleko neizvjesniji. Kao i lokalni izbori u Francuskoj, jedan od ključnih razloga sadašnjeg odnosa Makrona prema pitanju proširenja Unije.

Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

EU I MI: Člastvo do 2030. pod upitnikom 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska stabilizaciona inicijativa (ESI), vodeća ekspertska institucija za pitanja jugoistočne Evrope i procesa proširenja je objavila 15. januara  detaljnu analizu o procesu proširenja, koji je odavno izgubio na dinamici.  ESI smatra da je, ukoliko ne dođe do promjene u metodologiji i ritmu pristupanja,  malo  vjerovatno da će i jedna zemlja zapadnog Balkana biti spremna za članstvo u EU do 2030.

 

Nedavni veto Francuske na početak pristupnih pregovora ka članstvu u EU sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom je negativno odjeknuo u čitavom regionu. U Skoplju je vlada Zorana Zaeva podnijela ostavku i raspisala vanredne izbore za april ove godine. Sa druge strane vode se polemike da li je na proces proširenja stavljena tačka na duže vrijeme ili će se nastaviti uz određene modifikacije.  Evropska stabilizaciona inicijativa (ESI), vodeća ekspertska grupa i institucija za pitanja jugoistočne Evrope i procesa proširenja je objavila 15. januara ove godine detaljnu analizu o dosadašnjem procesu proširenja, koji je svakako odavno izgubio na dinamici, i izašla sa prijedlozima koji bi revitalizirali proces. ESI smatra da ukoliko ne dođe do promjene u metodologiji i ritmu pristupanja malo je vjerovatno da će i jedna zemlja zapadnog Balkana biti spremna za članstvo u EU do 2030.

Stav Francuske je da se proces pregovaranja mora promijeniti. Analiza Evropske stabilizacione inicijative je saglasna jer čak i da su Albanci i Makedonci dobili zeleno svjetlo za pregovore, proces pristupanja ne bi daleko odmakao ni do 2030.

Kako bi objasnili o čemu je riječ, analiza se poziva na zloslutni primjer Crne Gore koja je tokom 8 godina pregovaranja uspjela zatvoriti svega 3 poglavlja. Od toga su dva poglavlja otvorena i zatvorena isti dan.

Evropska komisija je ocijenila napredak Crne Gore 2015-2019. U tom periodu u čak 23 poglavlja nije bilo napretka. U 9 poglavlja je ostvaren neki napredak dok je u jednom poglavlju nazadovala (intelektualna svojina). Najbolju ocjenu (well advanced) Crna Gora nije ostvarila ni u jednom poglavlju. Kad je Crna Gora sa ovakvim rezultatima „lider“ u pregovorima šta se tek može očekivati od drugih zemalja.

Crna Gora već sada pregovara duže od Hrvatske sa neuporedivo lošijim rezultatima. Na EU samitu u Sofiji u maju 2018. države članice su odbile podržati nastojanja Evropske komisije da se da uslovni prospekt članstva u EU iza 2025. za Crnu Goru i Srbiju koje sada vode u procesu u odnosu na druge aspirante. Crna Gora nije otvorila samo jedno poglavlje  Od tri zatvorena poglavlja dva se odnose na nauku i istraživanje, i obrazovanje i kulturu, koja su otvorena i zatvorena isti dan. Treće poglavlje se odnosi na vanjske odnose koje je zatvoreno nakon traženog donošenja akcionog plana. Ista dva poglavlja je zatvorila i Srbija i u narednih pet godina nije uspjela niti jedno drugo poglavlje zatvoriti. ESI postavlja pitanje zašto se ne zatvaraju ostala poglavlja, da li se kvalitet života promijenio (na bolje) za obične crnogorske građane i u čemu je srž problema.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. januara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRENIRANJE STROGOĆE NAD MEDIJIMA: Pokazno hapšenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon nesporne profesionalne greške, tužilaštvo, na poziv Vlade, ekspresno hapsi novinarku Anđelu Đikanović. Ne osvrću se organi mnogo na pravila kada treba trenirati strogoću. Izuzimaju iz regula sve one koji za njih lažu i uzbunjuju javnost

 

U poplavi huškanja i predviđanja sukoba koji su prije Božića objavljivali  prorežimski i neki opozicioni mediji, informacija da će pripadnici specijalne kosovske specijalne jedinice ROSU biti na raspolaganju u Crnoj Gori za Badnji dan izazvala je posebnu pozornost.

Pola sata nakon što ju je objavio portal FOS media Vlada je demantovala  vijest, uz tvrdnju da lažna infomacija ima za cilj da uznemiri javnost i izazove nerede. Vlada je zatražila od tužilaštva da hitno reaguje. Tužilaštvo je, na poziv Vlade, ekspresno reagovalo, i ubrzo je glavna urednica tog portala, Anđela Đikanović, inače autorica teksta, uhapšena zbog krivičnog djela izazivanje panike i nereda. Preventivno da ne bi ponovila krivično djelo određeno joj je zadržavanje do 72 sata. Đikanović je nakon hapšenja dala otkaz na mjesto glavne urednice.

Puštanje novinarke iz zatvora tražili su Društvo profesionalnih novinara Crne Gore, Udruženje novinara Crne Gore, Sindikat medija, Centar za istraživačko novinarstvo… Uprkos objavljivanju lažne vijesti, hapšenje  novinara ne može biti opravdano, naveli su na svom Tviter nalogu Reporteri bez granica, a portparolka Evropske komisije Ana Pisonero-Hernandez saopštila je da je Evopska komisija upoznata sa slučajem hapšenja Đikanović i prati ga.

Sudija za istragu podgoričkog Osnovnog suda Miladin Pejović ukinuo je 6. januara pritvor Đikanović. Obrazložio je da ne postoje posebne okolnosti koje ukazuju da će osumnjićena ponoviti krivično djelo.

,,Tokom nepotrebnog hapšenja koleginice i treniranja strogoće nad novinarima, policija je ponovo dovela u pitanje novinarsku obavezu na zaštitu izvora time što je oduzela telefon i kompjuter koleginici. Njeno pravo da ne oda izvore, garantovano i Zakonom o medijima, povređeno je”, ističe u izjavi za Monitor Mila Radulović, predsjednica Društva profesionalnih novinara.

Ta priča prerasta jedan slučaj. Zaštita izvora informacija predstavlja osnovni uslov za rad novinara i slobodu medija. Pravo novinara da ne otkrije svoje izvore dio je prava na slobodu izražavanja u skladu sa članom 10 Konvencije, navodi se u obrazloženju Ministarstva kulture koje priprema novi Zakon o medijima.

Ne dešava se ništa slučajno. U  novom zakonu predviđen je izuzetak od dosadašnjeg pravila, koji glasi da je novinar dužan da otkrije izvor informacija kada je to neophodno radi zaštite interesa nacionalne i javne bezbjednosti, teritorijalne cjelovitosti, zaštite zdravlja i otkrivanja krivičnih djela zaprijećenih kaznom od pet godina godina ili više.  Kako je kod nas nacionalna bezbjednost veoma širok i proizvoljan pojam, novinari bi kada se ovaj zakon usvoji mogli da dođu pod još jači pritisak revnosnih tužilaca.

S druge strane odgovornost novinara i urednika mora biti sve veća u poplavi lažnih informacija koje sve češće plasiraju različiti centri moći. Uz sve to ide i tabloizacija medija čije najgore primjere imamo priliku da pratimo ove nedjelje u srpskim tabloidima koji na naslovnoj strani prenose ispovjest pedofila o tome koliko je puta silovao svoju žrtvu.

Marijana Camović, predsjednica Sindikata medija, kaže za Monitor da je nejasno koja poruka je poslata hapšenjem Đikanovićke i zašto je do toga uopšte došlo: ,,Nikakva panika nije nastala objavljivanjem te vijesti tako da sve vezano za ovaj slučaj djeluje iskonstruisano i nadrealno. Problematično je i to što je Vlada, kada je demantovala vijest, pozvala tužilaštvo da radi svoj posao i na taj način makar indirektno izvšila pritisak na njih očigledno polazeći od pretpostavke da tužilaštvo ne radi dovoljno dobro svoj posao i da im ovaj slučaj može promaći”.

Novinar Duško Vuković je na svom FB profilu izrazio nadu ,,da će vlast u budućem periodu biti jednako stroga prema svim uzbunjivačima javnosti u javnoj sferi, posebno prema onima koji lažu masno ili polumasno u interesu vlasti’’.

Bloger i jedan od čelnika pokreta Odupri Omer Šarkić je u svom blogu napisao da  je ovo jedan u moru prekršaja koji se svakodnevno dešavaju u crnogorskom novinarstvu, a koji prolaze bez sankcija: ,,Godinama su Informer i Pink televizija u Crnoj Gori, očigledno svjesno i sa namjerom, širili najbrutalnije laži, targetirali pojedince, društvene grupe i pojedine političke partije, izazivajući uznemirenje i kontaminaciju javnosti, ali sankcija, osim par benignih, forme radi, nije bilo. To i danas svakodnevno rade neki mediji i portali, a sankcija nema’’.

Laži i uzbunjivanja javnosti naslušali smo se početkom ove godine sa obje strane medijskih polova, od prorežimskih i proopozicionih, prosrpskih medija. Uz najveći problem što ova država nema javni medijski servis već partijski. Na kojem ne možete vidjeti sliku onoga se dešava na ulicama gdje protestuje više hiljada ljudi. Slika toga na javnom servisu mogla bi biti tretirana kao ugrožavanje bezbjednosti.

Sistemsko nasilje prozivodi loše novinarstvo. Solidarnost prema Đikanović, zbog hapšenja, je moralno obavezujuća, ali obavezujuć je i jasan stav  da je objavljivanje lažnih vijesti u uslovima visoko podignute temperature, unižava dostojanstvo profesija. Naravno tužioci koji su dali nalog za hapšenje unižavaju dostojanstvo tužilačke profesije. Niko se sa te strane nije oglasio.

Servilni mediji u atmosferi društvene pometnje napade na novinare često pokušavaju predstaviti kao ,,pravedni’’ gnijev moćnika.  Sjetimo se nedavnog  napada na novinaara Dana Vladimira Otaševića  i snimka koji je objavila Televizija CG, na kome se napad ne vidi. Vlast je godinama  lomila javni servis. U posljednjoj turi nije stala dok iz uprave i savjeta nije uspjela da ukloni one koji joj nijesu bili po volji. Sud je tokom prošle godine presudio da su te smjene bili nezakonite, ali nikom ništa. Za generalnog direktora je u međuvremenu ustoličen Božidar Šundić koji je na javni servis prešao sa Pinka. I sada besjedi da je ,,Dužnost javnog servisa da čuva mentalno zdravlje nacije’’.

Sve to u zemlji u kojoj je 90 odsto dosadašnjih napada na novinare ostalo neriješeno. Ministar pravde Zoran Pažin je prošle godine javno kazao da ubistvo glavnog urednika Dana Duška Jovanovića neće biti rješeno, zbog grešaka nadležnih organa.

Sve veće nepoštovanje i ignorisanje profesionalnih standarda, idealan je teren da vlast krene sa daljim restrikcijama medijskih sloboda. Ideal im je društvo u kojem mogu hapsiti novinare zbog pisanja istinitih vijesti. One najviše bole silnike.

Pranje ruku

Portal FOS media je nedugo nakon objavljivanja, povukao sporni tekst, a potom se redakcija izvinila zbog lažne vijesti. Na Badnji dan, inspektori Odsjeka za borbu protiv privrednog kriminala ušli su u prostorije Fos media i izuzeli poslovne knjige.

,,Medij koji je objavio spornu vijest ‘pere ruke’ od novinarke koja im je i glavna urednica i ograđuje se od cijelog slučaja iako u svemu ovome postoji i njihova odgovornost, jer Đikanović se nije samozaposlila i samoprozvala glavnom urednicom. Sjutradan inspektori za privredni kriminal počinju da provjeravaju poslovanje portala FOS media’‘ , kaže Marijana Camović, i pita se: ,,Otkud su odjednom, za vrijeme praznika, oni upleteni u cijeli slučaj? Ako su predstavnici Vlade znali neke nepravilnosti vezane za poslovanje te firme zašto o tome ranije nisu obavijestili javnost i nadležne institucije?”, pita se Camović.

 

Nezakonito prikupljeni dokazi

Mila Radulović skreće pažnju da je Đikanović sama dala svoj telefon i lap top sa namjerom da pokaže dobru volju da će sarađivati, međutim ističe da je tužilaštvo bilo dužno da poštuje njena prava kao poslenika javne riječi: ,,To je drugi javnosti poznat slučaj ovakvog ponašanja policije. Savjet za građansku kontrolu rada policije ranije je utvrdio da je to pravo povrijeđeno novinaru Vladimiru Otaševiću, kada su mu oduzeli telefon sa koga je pozivao brata premijera Duška Markovića. Nadamo se da nakon vještačenja telefona, protiv koleginice neće biti pokrenuta još neka istraga na osnovu nezakonitog prikupljanja dokaza iz aparata – kao u slučaju  advokata Gorana Rodića”.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo