Povežite se sa nama

MONITORING

AFERA ATLAS GODINU KASNIJE: Ko je prao pare a ko pere ruke

Objavljeno prije

3 godine

na

Radoje Zugic Guverner CBCG sa direktorima komercijalnih banaka Centralna banka Crne Gore CBCG konferencija za stampu povodom nedelje stednje Foto BORIS PEJOVIC

U sve krimi priče o Atlas grupi i njenom vlasniku umiješana su i lica sa visokim pozicijama u jednoj, dvije a, možda, i sve tri grane vlasti u Crnoj Gori. Zato nadležni tim sumnjama pristupaju sa posebnom pažnjom: udalje se od njih koliko god je potrebno

 

Neki jubileji, jednostavno, nijesu za slavlje.

Negdje u ovo doba prošle godine Centralna banka (CBCG) i Specijalno državno tužilaštvo (SDT) privodili su kraju pripreme za ulazak (neki bi to radije nazvali upad) u IMB i Atlas banku koje su, pokazaće se, bile srce ovdašnje poslovne imperije biznismena Duška Kneževića.

Rezultat tih operacija poznat nam je samo djelimično. Znamo da su – nakon što je CBCG obznanila nelikvidnost Kneževićevih banaka i uvela prinudnu upravu, a Specijalno državno tužilaštvo skupa sa Upravom policije „realizovalo predmet Beta“ i pripremilo krivičnu prijavu protiv 174 osobe i preduzeća zbog sumnji da su preko ovih banaka „počinili krivično djelo pranje novca u iznosu većem od pola milijarde eura“ – obje banke otišle u stečaj, pa je CBCG započela postupak njihove likvidacije. Vlasnik Atlas grupe pobjegao je u London, odakle se  nekadašnjim partnerima sveti objavljujući dokumenta (i nedokumentovane glasine) o zajedničkim poslovima. Više od sto miliona eura sa računa klijenata tih banaka nije vraćeno vlasnicima. Možda nikad neće biti. Iz Fonda za zaštitu depozita malim deponentima (depoziti manji do 50 hiljada eura) isplaćeno je oko 100 miliona. Shodno Zakonu o zaštiti depozita bez prava na naknadu novca ostala je država, lokalne samouprave, javna i komunalna preduzeća…).  Atlas grupa je pokrenula sudski spor protiv Crne Gore u kome, kažu, zahtijevaju naknadu štete od pola milijarde eura.

Guverner Radoje Žugić je, u minulih 12 mjeseci, prešao put od optimiste bez razloga do pesimiste bez objašnjenja, da bi se danas pretvarao kako sa operacijom Atlas nema dodirnih tačaka.

Prvo je, lani,  sredinom novembra,  u razgovoru za Monitor(tekst  Ko krije Kneževićev sunovrat, a ko će to da plati) , tvrdio kako „banke imaju realne šanse za oporavak“ zahvaljujući blagovremenim mjerama CBCG. Nekoliko nedjelja kasnije Žugić je u parlamentu izjavio kako „više ne može da garantuje da u Atlas banku neće biti uveden stečaj“. Kada se to desilo (5. aprila) guverner tvrdi kako finansijski sistem „nikad nije bio jači“, te da shodno zaključku „ne postoji nijedan razlog zbog koga bi on podnio ostavku“.

U nekoj paralelnoj stvarnosti guverner Žugić bi javnosti bio dužan objašnjenje zbog čega je, kao guverner CBCG pa ministar finansija i ponovo guverner, godinama ignorisao zvanična upozorenja o stanju u Kneževićevim bankama (nalazi revizije i kontrole CBCG). Iako su prva upozorenja stigla još 2011. godine, on i njegovi saradnici iz prinudne oprave  tvrde da su tek po preuzimanju kontrole nad Atlas bankom „našli nekoliko skrivenih mana“. Finansijska analitičarka Mila Kasalica još tada tvrdi kako su službenici CBCG sa višegodišnjim zakašnjenjem „u brojkama pronašli ono što je u revizorskim izvještajima identifikovano još od 2014, a u izvještajima Kontrole banaka CBCG u 2015. godini“.

Da je započeta debata na temu (ne)činjenja CBCG i njene odgovornosti za propast IMB i Atlas banke i gubitke koje su pretrpjeli njihovi klijenti i povjerioci – a nije – guverner bi imao obavezu da odgovori i na neka pitanja „lične prirode“. Recimo, da li se nepostupanje monetarnih vlasti prema Atlas banci s početka ove decenije samo slučajno podudara s periodom kada je pripremao i branio doktorat na visokoškolskoj ustanovi (Beogradska bankarska akademija) koju je osnovao Duško Knežević. Tamo su mu mentor i predsjednik komisije bili Zoran Grubišić i Hasan Hanić, članovi a kasnije i predsjednici Upravnog odbora Atlas banke. Treći član komisije bio je Nikola Fabris, viceguverner CBCG jedno vrijeme zadužen i za kontrolu banaka. Trefilo se.

Nije na odmet pomenuti kako je Velibor Marković, nekadašnji viceguverner CBCG pod čijom komandom je 2015. urađen izvještaj koji pokazuje ogromne, a možda već tada i nepopravljive, dubioze u Kneževićevim bankama pritvoren pod sumnjom da je član kriminalne organizacije odbjeglog tajkuna.

I tužilačka priča o pranju para krenula je iz najviših visina (550 miliona eura), da bi se potom SDT Milivoje Katnić i njegovi saradnici iz Specijalnog tužilaštva i Specijalnog policijskog tima korigovali. Tako smo stigli do brojke od 63 miliona eura. Toliko su, navodno, banke i njihovi klijenti od države utajili na ime poreza (PDV).  I toliko je novca SDT blokiralo na računima sada već propalih banaka.

Prije nekoliko dana iz kabineta v.d. Vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića stigla je obavijest da se  ta istraga privodi kraju. Uspije li da kompletira optužnicu za pranje novca i dokaže je na sudu, Tužilaštvo bi iznenadilo mnoge koji su takav ishod godinama očekivali u nekim neuporedivo jednostavnijim slučajevima (Šarić, Kalić…). Uzalud.

Istovremeno sa obavještenjem o skorom kraju istrage o pranju novca koje je, navodno, počelo početkom 2011. i trajalo sve do pred kraj prošle godine, VDT je poslanika Aleksandra Damjanovića obavijestilo kako je odbacilo njegovu krivičnu prijavu podnijetu zbog nezakonitog umanjenja depozita Atlas banke za vrijeme prinudne uprave. U pitanju je više od 20 miliona koji su, izgleda, potrošeni tako što su novcem sa računa pojednih klijenata, uz njihovu saglasnost, zatvarani tuđi krediti. Privilegovani su – mogućnost ovih transakcija nije bila opštepoznata stvar – na taj način iz banke izvukli novac koji bi im ostao zarobljen do okončanja stečajnog postupka.

Damjanović je uvjeren da Zakon zabranjuje ovaj vid „kompenzacije“.  Tužilaštvo, očito, ne dijeli to mišljenje. Obrazloženje njihove odluke još nijesmo čuli.

SDT nije okončalo ni istragu protiv Slavoljuba Stijepovića, nekadašnjeg gradonačelnika i ministra a sada generalnog sekretara predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Javno, ona se vodi od kada smo, krajem prošle godine, ugledali Kneževićev kućni video na kome on Stijepoviću predaje goleme koverte sa novcem namijenjenim za predizborne troškove DPS-a. Nezvanično, istraga je počela godinu ranije, u oktobru 2017, kada je po nalogu SDT-a privedeno nekoliko Kneževićevih saradnika iz Atlas grupe, pod sumnjom da su učestvovali u nezakonitom finansiranju DF. Ta iIstraga je, makar javno,  zamrla kada je jedan od privedenih objasnio da je novac nosio – Stijepoviću. Misleći da je njegov. Potom se javio Knežević. „Ako nekoga morate da privodite zbog tog, ja vam stojim na raspolaganju čim se vratim iz Beograda“, poručio je insistirajući da je novac njegov i da tu nema ništa nezakonito.

Predomislio se. I oko  „raspolaganja“ (pred sudom u Londonu započet je postupak po ovdašnjem zahtjevu za izručenje D. Kneževića) i oko zakonitosti posla. Sada Knežević kaže da je to bio dio reketa koji je morao da plaća DPS-u,  kao i mnogi crnogorski biznismeni.

Njegove tvrdnje negirao je Đukanović. On je u ime DPS objasnio da nema govore o prinudi, već poslovni ljudi njegovu partiju pomažu na osnovu principa koji je definisao kao interesnu dobrovoljnost. Novac je ,,završavao u računovodstvu DPS, sve je pažljivo evidentirano“, pojasnio je Đukanović, „a državnim organima dostavljani su onakvi izvještaji kakve su oni tražili”.  Tužilaštvo u njegovoj priči nije pronašlo ni trag udaljene sumnje o, recimo, nedozvoljenoj trgovini uticajem!?

Ništa im nije bilo neobično ni u dokumentima koje je objavio Knežević, a koji su pokazali da je VIP klijentima Atlas banke, među kojima je bio i Đukanović, on – ali tuđim novcem – izmirivao dugove po kreditnim karticama.

Za Tužilaštvo nije sporan aranžman između Kneževićevog vozača i predsjednika Skupštine Ivana Brajovića, iako odbjegli tajkun tvrdi da je dao novac i poslao svog službenika da od predsjednika SD kupi plac, kako bi tim novcem Brajović izmirio dugove Atlas banci. Mnogo je zanimljivije istraživati Nebojšu Medojevića i deset hiljada eura koje je, navodno, Kneževićev vozač odnio vozaču predsjednika Pokreta za promjene (i Knežević i Medojević negiraju tu transakciju).

Knežević je, manje ili više, dokumentovao svoje privatne aranžmane: sa Milom Đukanovićem koje je predsjednik i nekadašnji premijer godinama tajio od ovdašnje javnosti (žirant za prvi milion, plaćeni izleti u Dubai i Monte Karlo); Branimirom Gvozdenovićem (izleti, nevraćeni krediti, hvatanje veze u SDP-u za ulazak u vladu); Dušankom Jeknić (provizija za prodaju akcija koje je A2A kupila od naših privatizacionih fondova); Budimirom Šegrtom (plaćanje specijalizacije u Londonu), ali Tužilaštvo za to ne haje.

Njih ne interesuju ni priče o nezakonitom aranžmanu kojim su milioni u vlasništvu Aerodroma Crne Gore stavljeni na raspolaganje Atlas banci, o načinu na koji je Knežević u Crnu Goru unio osam miliona eura u kešu (ko je i pošto to omogućio nagađaju pojedini opozicioni portali), o tome kako je od lažnih vlasnika, u bescjenje, kupio preduzeće sa višemilionskim nekretninama, kako je uz pomoć direktora Atlas banke (danas je to Katnićev svjedok saradnik) banku opljačkao za 15 miliona (garancije u slučaju Kaspija…).

Koliko god različite, sve te krimi priče imaju i nešto zajedničko. Njihovi akteri nijesu samo u Londonu i Spužu (Istražni zatvor), već i na visokopozicioniranim mjestima u jednoj, dvije a možda, čak, i sve tri grane vlasti u Crnoj Gori. Zato nadležni tim sumnjama pristupaju sa posebnom pažnjom: udalje se koliko god je potrebno, da ne bi vidjeli ništa nezakonito.  I da ih ne pokvase dok peru ruke od davnih poslova sa nekadašnjim drugom.

Zoran RADULOVIĆ 

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

4 dana

na

2 Decembra, 2022

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

4 dana

na

2 Decembra, 2022

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

1 sedmica

na

25 Novembra, 2022

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo