Đukanović i njegov DPS su drakule naših dana. Spremni da iscijede i zadnju kap života iz ove zemlje da bi ostali na vlasti

Ništa novo trideset godina kasnije. Osmi kongres vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) donio je istog predsjednika, i iste teme: identitet, crkva, neprijatelji, ugroženost države kojoj još koji vijek trebaju branitelji. Milo Đukanović i njegovi. Teme koje decenijama uspješno održavaju podjele u Crnoj Gori, i njenu vlast. Najtrajniju u ovom dijelu svijeta. Novina je možda tek to, da je posljednji kongres DPS-a, bilo gotovo nepodnošljivo gledati i slušati  zbog izokrenute stvarnosti u koju su njeni najviši predstavnici pokušali ubijediti javnost. Domaću i međunarodnu.

Novi vječiti predsjednik DPS,višedecenijski premijer, i predsjednik države, Milo Đukanović saopštio je  da je DPS  politička snaga koja je osmišljeno mijenjala Crnu Goru, “uvijek nabolje”, i da je to partija koja politiku ne percipira “tradicionalno balkanski kao umijeće manipulisanja ljudima”.

“U vrtlogu 90-ih, uprkos početnom nerazumijevanju globalnog karaktera tadašnjih procesa, zavedenosti emocijom jugoslovenstva, suočeni sa izborom između rata i mira, odabrali smo mir, stabilnost, suživot svih vjera i nacija i uspjeli da odbranimo tu vrijednost, što nikome nije pošlo za rukom”, opečatio je Đukanović.

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 6. decembra
ili na www.novinarnica.net 

Komentari

Šta biva kada se u tužilaštvu, policiji, parlamentu ili TC Delti ugase kamere

Mladen Mijatović, službenik MUP CG raspoređen u Direktoratu za vanredne situacije i tjelohranitelj Zorana Bećirovića napao je, ovog utorak u Tržnom centru Delta, novinara Dana Vladimira Otaševića.

Mijatović je, kako prenose mediji na osnovu svjedočenja i snimaka nadzornih kamera, Otaševića vukao, čupao, psovao i prijetio mu pokušavajući da ga primora da sa svog mobilnog telefona izbriše zajedničke fotografije njegovog poslodavca (privatnog a ne državnog) i višeg državnog tužioca Miloša Šoškića.

Otašević priča kako je Bećirovića i Šoškića primijetio u jednoj od prodavnica mobilnih telefona. „Smatrao sam interesantnim da propratim činjenicu da je Bećirović, protiv kog je ranije podnijeta prijava tužilaštvu, u društvu tužioca.Sačekao sam da izađu i napravio par fotografija. Tada je na mene nasrnuo čovjek, obezbjeđenje Zorana Bećirovića“, objašnjava novinar, „Ja sam im se odmah predstavio… međutim, ovaj čovjek se na to nije obazirao, već me je uhvatio za zadnji dio vrata i privukao me sebi i počeo da me vrijeđa „bubašvabo, p….a ti materina, izbriši te slike”. Na to mu je Bećirović rekao: „Nemoj ovdje, kamere su, riješićemo to”. Ovaj me je pustio, pa su se sva trojica, Bećirović, Šoškić i ovaj čovjek, udaljili. Sve ovo je vidio i čuo Miloš Šoškić”.

Nemoj ovdje, kamere su…?! Kolegu su, dakle, od ozbiljnijih (fizičkih) posljedica spasile nadzorne kamere. U prisustvu  tužioca. A  da nije bilo dotičnog policajca ne bi bilo ni problema. Makar ne u tom trenutku. Riješićemo to, kako reče čovjek koji godinama medije krivi za (još uvijek ne razjašnjeno) ubistvo njegovog brata Dragana Bećirovića.

Vijest o bliskom susretu tajkuna, tužioca i policajca sa novinarom stigla je u momentu kada se Bećirović (ponovo) našao u žiži interesovanja javnosti zbog nedavnog privođenja i saslušanja, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.

Iz medija bliskih Tužilaštvu mogli smo saznati da se Bećirović tereti zbog SMS prijetnji sudskom vještaku ekonomske struke iz Kolašina (naknadno smo doznali kako je riječ o Aleksandru Rakočeviću). Pobjeda citira prijavu: “Bećirović je vještaku poslao više prijetećih poruka u kojima je u prijetećem tonu pominjao imena nekih istaknutih tužioca, ali i nekih ljudi iz vlasti”.

Bećirovićje saslušan zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo pokušaj sprječavanja dokazivanja. Intrigirala je činjenica da se ni SDT ni Osnovno državno tužilaštvo (ODT) nijesu potrudili da pojasne sporna mjesta u ovoj priči: osumnjičeni je priveden po nalogu SDT, predmet je proslijeđen na postupanje u ODT, a određivanje pritvora zahtijevao je glavni SDT Milivoje Katnić… Jednako, čudilo je i odsustvo volje čelnika tužilaštva da se pohvale hvatanjem u koštac sa jednim od reprezentativnih predstavnika onog dijela ovdašnje biznis elite čiji su poslovi „neuobičajeno bliski vlastima“.

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 6. decembra
ili na www.novinarnica.net 

Komentari

PISA testiranje je opet potvrdilo da je skoro svaki drugi učenik u Crnoj Gori funkcionalno nepismen. Dok se u okruženju, i oni bolje rangirani od Crne Gore hvataju za glavu zbog loših rezultata, u Ministarstvu prosvjete Crne Gore pominju i radost

Crna Gora je na PISA testiranju koje je sprovedeno 2018. zauzela 52. mjesto, objavljeno je ove nedjelje na sajtu Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) koja sprovodi ovaj program. Kao i prilikom prošlog testiranja 2015, potvrđeno je da je skoro svaki drugi učenik u Crnoj Gori funkcionalno nepismen.

Na listi je rangirano 79 država a prva dva mjesta zauzimaju Kina i Singapur, slijede kineski Makao i Hong Kong, a najbolje plasirana evropska država, na petom mjestu  je Estonija. Od zemalja bivše Jugoslavije od Crne Gore su slabije plasirani BiH (62), Sjeverna Makedonija (67) i Kosovo (75). Slovenija je zauzela 21, Hrvatska 29, a Srbija 45. mjesto.

Dok se u okruženju, i oni bolje rangirani od Crne Gore hvataju za glavu zbog rezultata, u saopštenju Ministarstva prosvjete pominju i radovanje.  ,,Posebno nas raduje napredak iz matematičke pismenosti, bolji smo za 12 bodova, a statistički posmatrano bilježimo trend rasta od početka učešća u PISA testiranju za 31 bod. Rezultati iz naučne pismenosti su za nijansu bolji od prethodnog ciklusa. U ciklusu PISA 2018 fokus je bio na čitalačkoj pismenosti, gdje je novina bila uvođenje digitalnog čitanja. Neznatna razlika u rezultatima i na nivou OECD-a i na nivou Crne Gore u odnosu na prethodni ciklus je zenemarljiva upravo zbog uvođenja digitalnog čitanja, pa možemo reći da su rezultati iz čitalačke pismenosti na nivou prethodnog ciklusa. Takođe, i iz čitalačke pismenosti napredak je u odnosu na 2006. godinu 29 bodova’’.

Ponavlja se priča s testiranja 2015. godine kada su petnaestogodišnjaci iz Crne Gore bili u drugom dijelu liste. Daleko ispod traženog prosjeka zauzeli su 56. mjesto od 70 zemalja u kojima je obavljeno testiranje. Ministarstvo prosvjete je i tada hvalilo napredak u procentima u odnosu na stanje od prije deset godina (2006), iako je taj napredak i tada i sada bio mali.

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 6. decembra
ili na www.novinarnica.net 

Komentari