Povežite se sa nama

MONITORING

NEMA KRAJA SUĐENJU OPTUŽENIMA ZA UBISTVO SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Zločin u nastavcima

Objavljeno prije

5 godina

na

Vrhovni sud se ni poslije pet mjeseci nije odredio o odluci Ustavnog suda da je tokom suđenja optuženima za ubistvo policijskog funkcionera 2005. godine, Bigoviću i Boreti povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku. I da im treba suditi ponovo. Potrajaće

 

Ni skoro peti mjeseci nakon što je Ustavni sud Crne Gore ukinuo presudu u slučaju ubistva visokog policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića, sudije Vrhovnog suda nijesu donijelče odluku  o tome  kakav će stav zauzeti i ko će, po  11. put, raspravljati o sudbini optuženih u ovom slučaju.

Podsjetimo: Saša Boreta, Ljubo Bigović, Milan Čila Šćekić i Ljubo Vujadinović osuđeni su na po 30 godina robije zbog likvidacije Slavoljuba Šćekića.

Prema sada već ukinutoj presudi, optuženi Šćekić i  Vujadinović su ubili policijskog inspektora 30. avgusta 2005, a na taj zločin podstrekli su Boreta i Bigović.To su, navodi se u presudi, učinili jer im je Šćekić bio na tragu rukovodeći istragom o pokušaju iznude i seriji bombaških napada na tadašnje gradlište hotela Splendid. Za bombaške napade osuđen je Alan Kožar, koji je kaznu izdržao.

Ljetos je  Ustavni sud ukinuo pravosnažnu presudu i vratio je na odlučivanje Vrhovnom sudu. Dodatni zadatak dao im je Saša Boreta koji je na sjednici Vrhovnog suda 24. oktobra tražio izuzeće svih članova sudskog vijeća formiranog za razmatranje ukinute odluke Ustavnog suda.

Boreta smatra da neće imati pravično suđenje ako se tim predmetom i ubuduće budu bavile sudije Stanka Vučinić, Petar Stojanović, Branimir Femić, Svetlana Vujanović i Vesna Vučković.

On je u ahtjevu naveo da su iste sudije Vrhovnog suda, prije četiri godine, potvrdile osuđujuću odluku „pod pritiskom predsjednice tog suda Vesne Medenice”.

Iako sutkinjaVučković tada nije bila članica vijeća, on je naveo razloge zbog čega traži i njeno izuzeće. ,,Suprug sutkinje Vučković, predsjednik Osnovnog suda u Kotoru Branko Vučković, odbio je moj zahtjev za ukidanje pritvora obrazlažući odluku time da je presuda kojom sam osuđen još pravosnažna, iako je tu odluku Ustavni sud prethodno ukinuo”. Zahtijevao je da o izuzećima ne odlučuje predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, čije izuzeće je takođe tražio, navodeći njene izjave date nakon ukidne odluke Ustavnog suda, kada je isticala da taj sud ne može biti četvorostepeni i da ne može ukidati odluke Vrhovnog suda.

,,Medenica je slala i pismo premijeru Dušku Markoviću od kog je tražila izmjene zakona kako bi se brisala odredba da Ustavni sud može da odlučuje u presudama Vrhovnog suda”, navodi Boreta i dodaje da je „Medenica bila ta koja je 2006. godine, kao VDT, potpisala zahtjev da se status zaštićenog svjedoka dodijeli Zoranu Vlaoviću Bohumu”.

Vlaoviću je 16 puta odobravan prekid zatvorske kazne da bi svjedočio onako kako mu je rečeno i na kraju se nikada nije vratio da izdrži kaznu, navodi Boreta. „ Koliko je bio ugrožen dovoljno govori njegova izjava da se ne boji nikoga i da mu ne treba zaštita”.

Iz Vrhovnog suda je saopšteno da još nije održana opšta sjednica sudija na kojoj treba da se odluči o zahtjevu za izuzeće prve žene crnogorskog pravosuđa. Tek nakon što bude donijeta odluka o izuzeću Medenice steći će se uslovi da se odlučuje o izuzeću vijeća koje je određeno da donese novu odluku u ovom predmetu. Poslije toga treba zakazati novu sjednicu, razmotriti odluku Ustavnog suda i donijeti novu odluku.

Koliko sve to može trajati nije poznato ali se zna da je Ustavni sud utvrdio da je upravo Vrhovni sud optuženima Boreti i Bigoviću povrijedio pravo na suđenje u razumnom roku.

Još od podizanja optužnice, proces za ubistvo Šćekića važi za jedan od najvećih predmeta u crnogorskom pravosuđu, ali i za onaj gdje je napravljen najveći broj tehničkih grešaka.

Ustavni sud je ocijenio da su glavni pretresi zakazivani u primjerenim rokovima i da su isti redovno i održavani. Prema Ustavnom sudu ,nije bilo izrazito neopravdanih i dugih perioda neaktivnosti u radu prvostepenog i drugostepenog suda, što se ne može reći i za Vrhovni sud.

,,Ustavni sud je utvrdio da je Vrhovnom sudu bilo potrebno 11 mjeseci da donese rješenje od 2. aprila 2014. godine, tj. da odluči po žalbama VDT, optuženih i njihovih branilaca. Ovakvo odlučivanje je, po ocjeni Ustavnog suda, bilo predugo, s obzirom da je Vrhovni sud odlučivao samo o pravnim pitanjima, bez potrebe da izvodi dokaze ili preduzima bilo koje druge procesne aktivnosti“, navodi se u obrazloženju odluke kojom je zaključeno da je Boreti i Bigoviću povrijeđeno pravo na suđenje u razumom roku, kao jedno od elemenata prava na pravično suđenje.

Krajem marta sud u Strazburu utvrdio je da je država kada je u pitanju Bigović prekršila prava na zabranu torture zbog uslova u kojima je boravio u pritvoru, kao i na slobodu ličnosti pošto mu je, po nalazu tog suda, pet godina i pet mjeseci pritvor neosnovano produžavan. Njemu je dosuđeno 7.500 eura na ime nematerijalne štete.

Iskaz nekadašnjeg zaštićenog svjedoka bio je još jedan od  razloga sudijama Ustavnog suda za donošenje odluku da optuženima treba suditi ponovo. Oni navode da su redovni sudovi olako povjerovali iskazu zaštićenog svjedoka i naglašavaju da je taj dokaz za redovne sudove imao veliki značaj.

Zaštićeni svjedok Vlaović tokom tog krivičnog procesa ispričao je da mu je Boreta u decembru 2005. godine, dok su bili u spuškom zatvoru, priznao da su on i Bigović finansirali ubistvo inspektora i da je policajca ubio Milan Čila Šćekić.

Iz Ustavnog suda tvrde da redovni sudovi nijesu odgovorili na “uporne navode odbrane o povezanosti svjedočenja V. i prekinute mu kazne”.Oni podsjećaju da je odbrana optuženih tvrdila da se do iskaza tog svjedoka došlo na sumnjiv način, s obzirom na to da mu je od strane nadležnih organa prekinuto izdržavanje zatvorske kazne, te da „nikad nije nastavio da izdržava prekinutu zatvorsku kaznu, zbog krivičnih djela silovanje, protivpravni blud, prevara…“. I navode kako „podnosioci u ustavnim žalbama tvrde da je svjedok V. oslobođen od zatvorskih kazni u zamjenu za svjedočenje koje odgovara optužbi”.

U presudi Ustavnog suda, dodatno, stoji kako “to izgleda posebno sporno, s obzirom na saglasne prigovore koje su isticali saoptuženi, a koji su potvrđeni sa više rješenja Ministarstva pravde o prekidima i produžetku kazne V., te posebno imajući u vidu da se osuđeni – svjedok V. do dana odlučivanja po toj žalbi, nije javio u Zavod za izvršenje krivičnih sankcija radi izdržavanja preostalog dijela zatvorske kazne”.

Oni kritikuju kolege iz redovnih sudova što nisu ispitali tvrdnje optuženih o okolnostima pod kojima je pribavljen iskaz svjedoka. “U nedostatku odgovarajućeg obrazloženja sudova, Ustavni sud ima ozbiljne dileme o pouzdanosti i tačnosti iskaza ovog svjedoka, kao i o kvalitetu tog dokaza u konkretnom krivičnom postupku”.

Ustavni sud je utvrdio da je, u odnosu na optuženog Ljuba Bigovića, došlo do izmjene činjeničnog dijela precizirane optužnice i to u presudi prvostepenog suda od 19.jula 2012.,  zbog čega se pojavilo suštinsko pitanje, da li je narušen identitet presude i optužbe, odnosno da li je optužba prekoračena.

Prema tadašnjoj optužnici, Bigović je krivično djelo podstrekivanje na ubistvo izvršio tako što je „pod nerazjašnjenim okolnostima“ izašao iz pritvora u Spužu u noći 22/23. avgusta 2005. i u Tivtu se sastao sa okrivljenim Vujadinovićem. Sud je izostavio iz dispozitiva presude te navode optužbe, ističući  u obrazloženju presude da oni nijesu dokazani.

Umjesto toga, sud je „na osnovu sprovedenih dokaza“ ustvrdio kako je Bigović pomenuto krivično djelo izvršio ranije, prije nego što je „lišen slobode“. Sudije Ustavnog suda konstatuju kako „ovako precizirano vrijeme izvršenja krivičnog djela nije bilo određeno optužnicom nadležnog tužioca, niti pak izmjenama te optužnice“, i cijene da bi Bigovićeva odbrana bila drugačija da su mu te činjenice bile poznate prije izricanja presude.

“Rasprava po toj optužbi bila je usredsređena na pitanje da li je optuženi (Bigović) preduzeo radnju podstrekavanja za vrijeme dok se nalazio u istražnom zatvoru, te da li je pod nerazjašnjenim okolnostima izašao iz pritvora“, navedeno je u odluci Ustavnog suda uz ocjenu da je Bigović„oizmijenjenim razlozima optužbe saznao kasno, tek po prijemu prvostepene presude, kada njegova odbrana više nije mogla reagovati na prekoračenja optužbe, osim u formi žalbenih navoda“.

Ustavni sud zapaža da u osporenim odlukama Vrhovnog suda nema ni riječi o tome da je prvostepenom presudom došlo do izmjene činjeničnog opisa optužbe, pa je taj dio presude ostao na snazi. Zato su odlučili kako je u konkretnom slučaju došlo do prekoračenja optužbe na štetu podnosioca ustavne žalbe Bigovića ali i da je prekršeno njegovo pravo da bude detaljno informisan o prirodi i razlozima optužbe, kao i  pravo da ima dovoljno vremena i mogućnosti za pripremu odbrane.

Tako, stavku po stavku, suđenje optuženima za ubistvo Slavoljuba Šćekića ide ka novom početku. I dok se čeka nova odluka Vrhovnog suda, manje do deset mjeseci dijeli nas od 15. godišnjice zločina.

 

SLAVICA ŠĆEKIĆ, SESTRA UBIJENOG INSPEKTORA
Odluka Ustavnog suda nezakonita

Sestra ubijenog policijskog funkcionera Slavica Šćekić za Monitor tvrdi  da je odluka Ustavnog suda kojom je ukinuta presuda za ubistvo njenog brata nezakonita:

,,Ne postoji nijedan razlog zbog kojeg bi ona bila ukinuta. Krivica osuđenih je dokazana i Ustavni sud nema pravo da preispituje odluku Vrhovnog suda o utvrđenim  dokazima i činjenicama. Ustavni sud je trebalo da donese odluku o pokretanju postupka odgovornosti sudija koji su povrijedili pravo na suđenje u razumnom roku.

Dakle, Ustavni sud je trebao Vrhovnom sudu da naloži da pokrene pitanje odgovornosti svih sudija koji su vodili sudski postupak za ubistvo moga brata, kao i da naloži Vrhovnom sudu da odredi novčani iznos kao vid naknade štete osuđenima za ubistvo moga brata.

Sve to je regulisano po Zakonu o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku. Međutim, očigledno, Ustavni sud štiti sudije, a krši zakon. Umjesto obratno“, zaključuje Slavica Šćekić.

 

Svjedok nezakonito oslobođen?

U odluci Ustavnog suda napisanoj na skoro 50 strana pojašnjava se da je zaštiženi svjedok V. sve vrijeme svjedočenja u ovom postupku, bio u prekidu zatvorske kazne, što Zakon u konkretnom slučaju ne poznaje.

,,Odredbama Zakonika o krivičnom postupku zakonodavac nije propisao da se zaštićenom svjedoku daju određene pogodnosti ili benefiti sa ciljem da se isti pridobije za saradnju sa pravosudnim organima vlasti, niti je ratio legis ovog instituta davanje iskaza od strane zaštićenog svjedoka, u zamjenu za oslobođenje od kazne. Cilj ove zaštite je da se osigura lična i imovinska bezbjednost građaninu koji vršenjem svoje svjedočke dužnosti ukazuje pomoć državnom pravosuđu i da se u isto vrijeme otklone eventualne prepreke za iskreno i potpuno svjedočenje“, piše u odluci Ustavnog suda.

„Slijedom navedenog, Ustavni sud smatra da se u okolnostima konkretnog slučaja, nameće sumnja da su zaštićenom svjedoku date pogodnosti u vidu prekida izvršenja kazne zatvora u zamjenu za njegov iskaz…, pa te okolnosti, po ocjeni ovog Suda, dovode u sumnju pouzdanost i tačnost iskaza ovog svjedoka“.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE POSJETE POTPREDSJEDNIKA VLADE BUDIMIRA ALEKSIĆA SRBIJI: Državni simboli  i druge sitnice

Objavljeno prije

7 dana

na

13 Septembra, 2024

Objavio:

Buka koja se digla oko crnogorske državne zastave tokom susreta Aleksića i Selakovića zasjenila je to što je potpredsjednik crnogorske vlade kazao  tokom službene posjete Srbiji. Ono kada je namjerno zaboravio  da je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski, te da su u službenoj upotrebi osim srpskog i  hrvatski, bosanski i albanski jezik.  I da se na svima njima stvara kultura u Crnoj Gori. To baš i nije sitnica

 

 

Posjeta potpredsjednika Vlade Budimira Aleksića Beogradu i njegov susret sa tamošnjim ministrom kulture Nikolom Selakovićem, izazvali su rasprave i reakcije kod kuće.  Razlog: na fotografiji koju je Vlada poslala medijima, da bi informisala javnost o  Aleksićevoj posjeti i susretu sa Selakovićem, nema istaknute državne zastave Crne Gore. Samo nasmijani Aleksić i Selaković, i srpska zastava.

Nakon reakcije nekih medija i javnosti zbog toga, oglasio se potrpedsjednik Aleksić, tvrdeći da je Vlada medijima poslala i fotografiju posjete na kojoj se vidi i državna zastava Crne Gore.

“Zastava Crne Gore je bila i na sastanku sa ministrom kulture Nikolom Selakovićem i sa predsjednikom Vlade Srbije Milošem Vučevićem, to se jasno vidi na fotografijama, služba je poslala to svim medijima”, rekao je Aleksić za Radio Crne Gore, kako prenosi portal RTCG-a.

Onda su se oglasili iz medija, tvrdeći opet da Aleksić ne govori istinu, te da  fotografija na  kojoj se pored Aleksića i Selakovića vidi i crnogorska zastava  nije poslata medijima, već da je naknadno postavljena na sajtu Vlade. Ispostavilo se i da je na toj naknadno postavljenoj fotografiji više crnogorska zastavica, nego zastava.

Priču je odlučio da sa što manje gubitaka, završi premijer. Spajić je saopštio da je opomenuo potpredsjednika Vlade zbog propusta.

„Opomenuo sam potpredsjednika Aleksića upravo zbog jednog takvog propusta koji se očigledno desio. On se ogleda u tome što je u saopštenju koje otišlo javnosti bila istaknuta isključivo slika koja je neformalna sa platoa na ulazu u Ministarstvo kulture Srbije. Bilo je nekako čudno da ostale slike gdje su istaknute do kraja adekvatno crnogorske zastave i postavljeni i crnogorski simboli nisu bili dio tog saopštenja”, kazao je premijer u izjavi za Novu M.

Spajić je najavio da će  ubuduće biti strožiji. “Ja i dalje ne sumnjam u zlu namjeru Aleksića ili bilo koga. Razumijem da je čovjek Srbin i da sve je to u redu. Međutim, mi smo državni službenici i služimo državi Crnoj Gori. Moramo da poštujemo simbole, adekvatno ih prikazujemo, što je bio slučaj u ovoj posjeti. Propust je bio na našoj strani, samokritički mogu da kažem i čak amaterski. To je poruka prema svim članovima Vlade, gdje se ovakve stvari neće više tolerisati u budućnosti”, ocijenio je premijer . Biće prilike –  vidjećemo šta premijer neće a šta hoće tolerisati

Reagovao je i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović. On je, kako su objavile Vijesti,  uputio članovima izvršne vlasti dopis u kom im skreće pažnju na neophodnost isticanja državnih simbola tokom zvaničnih i radnih posjeta, te na poštovanje opštih protokolarnih procedura u tim prilikama. Ibrahimović je naveo da im se obraća „usljed nedavnih dešavanja vezano za neisticanje državnih simbola… tokom zvaničnih i radnih posjeta članova Vlade”.

Takođe, poručio je da podsjeća kolege na neophodnost prisustva i uključenost predstavnika diplomatsko-konzularnih predstavništava Crne Gore tokom zvaničnih radnih posjeta.

Preko portala Borba, koji se vezuje za politički korupus kom pripada Aleksić, uslijedila je kontraofanziva.

Borba je objavila fotografiju Ibrahimovića tokom zvanične posjete Turskoj, na kojoj se ne vidi zastava Crne Gore.  Uz nju, objavili su i fotografiju Ibrahimovića tokom iste posjete, gdje se crnogorska zastava vidi, tokom susreta sa turskim ministrom inostranih poslova.

“Za sve postoji objašnjenje, kao i protokoli. Recimo u Erdoganovom kabinetu nije bila istaknuta crnogorska zastava tokom nedavne posjete ministra Ibrahimovića Turskoj, ali zato jeste prilikom njegovog susreta sa turskim ministrom vanjskih poslova Hakanom Fidanom”, konstatuje ovaj portal u nepotpisanom tekstu.

Slijedi pouka neznanog autora: “Buka koja se diže zbog trivijalnih stvari je jedan od razloga zbog kojeg je crnogorsko društvo stalno pod tenzijom. Umjesto da se ta energija kanališe u pravom smjeru i fokus stavi na borbu protiv kriminala i ostalih malignih pojava koje muče crnogorsku državu i društvo, dio javnosti se po diktatu jedne partije uvijek ustrijemi na nekoga od predstavnika srpskog naroda u Crnoj Gori“.

Autor je u pravu u jednom. Nekad se  bavimo sporednim stvarima. Tako je  buka koja se digla oko državne zastave tokom susreta Aleksića i Selakovića zasjenila ono što je potpredsjednik crnogorske vlade kazao na susretu sa tamošnjim ministrom kulture.

„Crna Gora i Srbija pripadaju istoj kulturološkoj tradiciji koju je vjekovima oblikovala hrišćanska pravoslavna vjera,a cjelokupna kultura i stvaralaštvo, kroz vjekove odvija se na jedinstvenom srpskom jeziku“, saopštio je potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Aleksić  tokom susreta sa Selakovićem. Tako je potpredsjednik crnogorske vlade prebrisao Crnu  Goru – za sve . Nadovezao se i domaćin.  ‘Vukov srpski jezik jeste ono što spaja i Srbiju i Crnu Goru i ono čime se srpski narod ponosi’, kazao je Selaković.

Potrpedsjednik crnogorske vlade je izgleda  zaboravio da je prema članu Ustava 13 službeni jezik  –  crnogorski, a da su u „ službenoj upotrebi  i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik“.  Ili to potpredsjednik  sasvim svjesno ne priznaje da postoje ovi drugi jezici, te da se i na njima piše, govori i stvara kultura u Crnoj Gori.

Jedan od problema zbog kog se  energija ne kanališe u pravom smjeru, na šta nas upućuje neimenovani analitičar Borbe,  i fokus ne stavlja na borbu protiv kriminala i ostalih malignih pojava koje muče crnogorsku državu i društvo,  je upravo taj što političke strukture kojima pripada Aleksić i dalje baštine  kobnu ideologiju devedesetih. Negirajući ne samo crnogorski jezik  nego i genocid u Srebrenici, i druge ratne zločine počinjene upravo u ime te ideologije. Dok im je borba protiv kriminala, te ozdravljenje institucija koje bi tu borbu vodile tek lijepa predizborna priča.

Ne pomaže ako okače crnogorsku zastavicu, dok se u Beogradu klanjaju politici gospodara Vučića.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZMJENE ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA: MUP će viriti u džepove policajaca

Objavljeno prije

2 sedmice

na

6 Septembra, 2024

Objavio:

Skupština Crne Gore usvojila je zakon kojim se detaljnije utvrđuje postupak prijave i kontrole imovine službenika policije

 

 

Bivši policijski službenik Petar Lazović u aprilu je Višem sudu u Podgorici ponudio 9,3 miliona eura kao jemstvo da ga puste iz zatvora. To je najveća ponuđena suma u istoriji crnogorskog pravosuđa, pred kojim su gonjeni neki od najvećih svjetskih narko bosova.Ipak, najveću sumu ponudio je bivši pripadnik policije. Optužen da je dio kriminalne organizacije koja je krijumčarila drogu, švercovala cgarete, ubijala, prebijala i mučila druge ljude.

Sud je odbio jemstvo i u obrazloženju, između ostalog, naveo da je Lazović raspolagao računom od preko 40 miliona eura. Međutim, do danas nije poznato da li neko od nadležnih provjerava njegovu imovinu i povezanost sa firmama i licima koja su stala iza ovog jemstva.

O policijskim službenicima i njihovoj djeci sa zavidnom imovinom pisalo se decenijama. Mnoge nevladine organizacije, od kojih se najviše isticala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), godinama pišu o značajnoj disproporciji zvaničnih prihoda i imovine policijskih funkcionera i njihove djece, ali i najobičnijih policijskih službenika.

U posljednje četiri godine, od razbijanja kriptovane aplikacije za komunikaciju SKY ECC, u Crnoj Gori je uhapšeno više desetina pripadnika policije, aktuelnih i bivših, koji su bili na vezi sa kriminalcima i pomagali im u krivičnim djelima. Mnogi od njih su nudili velika jemstva za svoju slobodu.

Iako odavno postoji potreba da se ispita imovina policajaca i njihove aktivnosti, Vlada je tek nedavno ušla u taj postupak. Do sada je postojala obaveza funkcionera u Upravi policije da prijavljuju imovinu, ali u sklopu Zakona o sprječavanju korupcije koji se odnosi na sve državne funkcionere. Postojao je i mehanizam provjere u Zakonu o unutrašnjim poslovima, kroz Odjeljenje za antikorupciju, ali taj se mehanizam do sada nije primjenjivao. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokrenuo je ovo pitanje, a pred Skupštinom je izložio izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, kojima se planira dodatno tretiranje ovog problema. Zakon je najprije predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje, a ponovo je usvojen na zasijedanju u srijedu.

„Postoje bivši, ali i neki sadašnji policijski službenici čija je imovina višestruko veća od one koju mogu opravdati i ako se to i potvrdi kroz provjere, za njih neće biti mjesta u službi“, kazao je Šaranović.

Rekao je i da preko 200 policijskih službenika nije predalo imovinske kartone u zakonskom roku, do kraja jula, pa im prijete otpuštanja, a tvrdi i da policija ima nikad bolje rezultate u borbi protiv privrednog kriminala. Zakonski rok za tu obavezu istekao je 31. jula. Time je nakon više od deceniju ispoštovana obaveza iz Zakona o unutrašnjim poslova, koja predviđa kontrolu imovine policajaca.

Aktivni policijaci moraće podnijeti i izvještaj o promjeni vlasništva nad imovinom u prethodnih pet godina, a imovinsko stanje na uvid Odjeljenju za antikorupciju moraće da dostave i oni penzionisani u periodu od 2012. do danas, kazao je Šaranović.

Kao glavne izmjene on navodi to što povrede službene dužnosti koje su u vezi sa ignorisanjem ovih obaveza mogu dovesti i do otkaza, dok nekadašnji službenici, koji budu spremni da kriju imovinu i zbog toga plaćaju visoke novčane kazne, mogu biti i predmet istrage. Novi propis predviđa uvođenje obaveze policijskim službenicina da podnesu izvještaj o promjenama vlasništva nad imovinom u posljednjih pet godina.

“Smatrali smo tu normu jako važnom, jer je uvođenje obaveze dostavljanja imovinskih kartona ‘najavljeno’ kroz usvajanje zakona u junu 2021., a do mehanizama za provjeru životnog stila došli smo tek sada – poslije pune tri godine. Na taj način su svi oni koji su eventualno imali imovinu nesrazmjernu prihodima bili ‘pravovremeno upozoreni’ da se te imovine oslobode prenosom na treća lica ili prodajom i na taj način ‘očiste’ tragove. Imali su pune tri godine da to urade. Primjenom ove norme, kada zakon bude ponovo izglasan u Skupštini, isplivaće na vidjelo i takve aktivnosti ako ih je bilo”, kazao je Šaranović.

Predsjednik  Milatović vratio je 20. avgusta parlamentu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, navodeći da taj propis uvodi poseban postupak zapošljavanja policijskih službenika bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana.

“Usvojenim zakonskim rješenjem, kompletnu proceduru izbora policijskih službenika sprovodi Ministarstvo unutrašnjih poslova preko komisije koju obrazuje ministar, kojem je ostavljeno faktički diskreciono pravo da donosi odluke o prijemu u radni odnos velikog broja policijskih službenika, a s obzirom na to da su ministri nesumnjivo politički izabrana lica, u tom smislu postoji visok stepen rizika od dodatne politizacije kako navedenog Ministarstva, tako i policije”, stoji u obrazloženju Milatovića.

Slične argumente tokom avgustovske rasprave u parlamentu iznio je i poslanik DPS-a Danijel Živković, koji je tada tvrdio da će “u ovom procesu ministar biti ključna ličnost, jer se zapošljavanje u Upravi policije ne može obaviti bez njegove saglasnosti, što stvara preduslove za velike zloupotrebe i vršenje direktnog političkog uticaja kod zapošljavanja policijskih službenika, a kako smo svjedočili borbi za prevlast i partijski uticaj u bezbjednosnom sektoru, onda je jasno čemu vode ove izmjene zakona”.

Šaranović, međutim, poručuje da se na propisani način poštuje jedna od glavnih preporuka Grupe zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO), koja predviđa da policijski službenici moraju biti kontrolisani dalje “od podataka iz kaznenih evidencija i bezbjednosnih provjera, a da kontrole treba sprovoditi u redovnim intervalima, jer se lične okolnosti vremenom mogu promijeniti i učiniti zaposlene ranjivijim na moguće rizike od korupcije”.

Programski direktor u MANS Dejan Milovac smatra da bez detaljne provjere imovine policijskih funkcionera, naročito onih koji se nalaze na pozicijama koje su posebno osjetljive na korupciju i uticaj kriminalnih grupa, ne možemo govoriti o sistemu za koji možemo vjerovati da ima dovoljno profesionalnog integriteta da crnogorsko društvo zaštiti od organizovanog kriminala.

“Zasad ohrabruju najave nove administracije da će upravo to biti jedan od prioriteta u narednom periodu, ali će za ispunjavanje očekivanja domaće javnosti i agende evropskih integracija biti potrebno mnogo više konkretnih akcija i održivih rezultata”, naglasio je Milovac.

Prema Pravilniku, službenicima Odjeljenja za antikorupciju policajci i njihovi supružnici i djeca su u obavezi da prijave svu nepokretnu imovinu, kao i pokretnu koja se registruje – automobile, plovne objekte, vazduhoplove. Moraju prijaviti ušteđevinu, depozite i kredite u bankama u zemlji i inostranstvu, zajmove, potraživanja, hartije od vrijednosti, vlasništvo u firmama…, ali i stvari čija vrijednost iznosi više od 5.000 eura – umjetnine, nakit, satove…Takođe,moraju prijaviti i stambeni prostor u kojem žive bez obzira na to da li su njegovi vlasnici.

Po potrebi, prema Pravilniku, mogu biti kontrolisana i lica povezana sa policijskim službenikom.  Tačnost i potpunost informacija iz izvještaja provjeravaće službenik Odjeljenja za antikorupciju, upoređivanjem tih podataka sa podacima organa i pravnih lica, koji o tim podacima vode evidenciju u skladu sa zakonom.

Odgovarajući u aprilu na poslanička pitanja u Skupštini Crne Gore, ministar Šaranović je hitnu potrebu donošenja Pravilnika ilustrovao imovinom odbjeglog policajca Ljuba Milovića, ističući da bi “mogao da opravda 48 miliona eura koje ima na računu, da je bio policajac 5.000 godina”.

 

Fali 1.500 policajaca

Šaranović kaže da je cilj Ministarstva da tokom postupka zapošljavanja prvi put uvede i dodatnu provjeru integriteta, a nakon provjere kaznene evidencije i bezbjednosnih smetnji, i da na taj način ispuni GREKO preporuke. Ističe da sve to nije bilo moguće u uobičajenom postupku Uprave za ljudske resurse.

“Kandidati će morati da prođu kroz filtere nekoliko komisija, dok bi u Upravi za ljudske resurse kompletan postupak provjere znanja sprovodila jedno, tročlano tijelo, koje čine jedan predstavnik Uprave, jedan predstavnik MUP-a i jedan stručnjak u toj oblasti”, objašnjava Šaranović.

Istakao je da nemaju kadrovskog plana, jer da ga je bilo ne bi policiji falilo 1.500 policajaca.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SAVEZI I RAZLAZI UOČI PODGORIČKIH IZBORA: Za jednokratnu upotrebu

Objavljeno prije

3 sedmice

na

30 Augusta, 2024

Objavio:

Udruživanja i razdruživanja političkih partija kako bi osvojili vlast u glavnom gradu, pokazuju da je glavni zajednički imenitelj novih i bivših saveznika – moć

 

Mjesec dana pred podgoričke lokalne izbore, zakazane za 29. septembar, politički akteri su mahom  objelodanili modele učešča u ovoj izbornoj trci, iako  liste još zvanično nijesu predate. Posljednji rok za predaju  je 3. septembar, početak naredne sedmice.  Udruživanja i razdruživanja političkih partija kako bi osvojili vlast u glavnom gradu, pokazuju da je glavni zajednički imenitelj novih i bivših saveznika – moć.  Dojučerašnji ljuti protivnici postaju saveznici, i obratno. Sve je za jednokratnu upotrebu.

Ove sedmice savez uoči podgoričkih izbora objavili su Demokrate i Pokret Evropa sad (PES). Mediji su objavili da će na njihovoj zajedničkoj izbornoj listi PES imati 38 mjesta, od ukupno 59, dok će Demokratama pripasti 21 mjesto. U procentima PES će imati  64,4 odsto, a Demokrate  35,6 odsto.

Listu će, kako se i očekivalo, predvoditi Saša Mujović, ministar energetike. Doskorašnja gradonačelnica Podgorice iz redova PES-a Olivera Injac, prema pisanju medija, druga je na listi. Politička konkurencija to komentariše  kao još jedno premijerovo odricanje od bliskih saradnika. Kritičari podsjećaju da je savezništvo PES-a i Demokrata na državnom nivou proteklo u sukobima, posebno onom u bezbjednosnom sektoru, koji je rezultirao i  tužbom ministra policije iz redova Demokrata Danila Šaranovića Upravnom sudu protiv Vlade Milojka Spajića, zbog tadašnje odluke Vlade da na poziciju v.d direktora policije ne izabere  kandidata kojeg je predložio Šaranović, već drugog.  Tužba je odbijena, a Demokrate su  oročile podršku Vladi do dobijanja IBAR-a. IBAR smo dobili, savez Demokrata i PES-a na državnom nivou preživio je, a sada se učvršćuje i na lokalnom nivou. I to ne samo u Podgorici.

Demokrate Alekse Bečića i Spajićev PES dogovorili su i koalicioni nastup na lokalnim izborima u Budvi i Kotoru. Od 33 mjesta na izbornoj listi za Budvu, Demokrate će dobiti 22, a PES  11 mjesta.  U procentima, Demokrate će imati 66,7 odsto, a PES  33,3 odsto.

Iako su mediji već objavili da će na čelu liste u Kotoru biti Vladimir Jokić (Demokrate),  a u Budvi Dragana Kaženegra Stanišić (Demokrate), još nema zvanične potvrde o tome iz dvije partije.

Koaliciona partnerstva izazvala su unutrašnje diobe. Demokrate je napustio Đorđe Zenović, koji je predvodio listu Demokrata na prethodnim izborima.  On je pojasnio da više nije spreman da pravi kompromise na štetu Budve. “Razumijem državnu politiku i legitimne interese partija na državnom nivou, ali nisam više spreman da pravim kompromise na štetu grada u kom sam odrastao i u kom ću živjeti do zadnjeg dana”, saopštio je .

Savezništvo na podgoričkim izborima ozvaničili su ove sedmice i predsjednik države Jakov Milatović i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović.

Milatović i Abazović predstavili su u utorak  zajedničku  listu Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović.  Uz Pokret za Podgoricu, koji čine bivši odbornici PES-a, koji su u razlazu na relaciji Spajić –  Milatović, stali na stranu predsjednika države, te GP URA, u ovom savezništvu je i Pokret za promjene (PzP).

Milatović je na predstavljanju pojasnio da se u podgoričke izbore uključuje jer je, kako je kazao, izabrao da ne okreće glavu na drugu stranu pred lošim praksama, bilo da su one na lokalnom ili državnom nivou.

 “Pitaju me neki zašto se uključujem u kampanju za podgoričke izbore. Valjda misle da, kao predsjednik, treba da samo stojim sa strane, da se samo slikam sa ambasadorima, potpisujem njihove nakaradne zakone i putujem po svijetu. To je, valjda, bila uloga koju su mislili da mi nametnu, dok svakodnevno obmanjuju građane, prilagođavaju državu njihovim funkcijama i svakodnevno trguju državnim interesima”,  kazao je Milatović.  Zvuči kao da nije znao šta su ingerencije predsjednika države, kada se na tu poziciju kandidovao i osvojio je.

Odmah po predstavljanju liste, politička konkurencija krenula je da podsjeća na nekadašnje oštre riječi razmijenjene između Abazovića i Milatovića.  Više je takvih.  U različitim periodima – onom dok je Milatović bio ministar ekonomije u vladi Zdravka Krivokapića, a Abazović njen potpredsjednik koji je potom ušao u projekat manjinske vlade uz podršku Demokratske partije socijalista (DPS), a posebno kasnije kada su  Spajić i Milatović  osnovali Pokret Evropa sad.  Tako smo od ocjena Milatovića da je Abazović „izgubio ono najvažnije u politici, povjerenje“, te da je „izgubio kompas“, stigli do savezništva koje će, kako sada  tvrdi Milatović „zaustaviti politički cirkus“.

Upitan da li smatra, imajući u vidu prethodne sukobe, da je njegova koalicija sa Milatovićem principijelna, Abazović je uzvratio: “Ne postoji principijelnija saradnja na nivou Crne Gore u ovom trenutku. On je jedina osoba na političkoj sceni koja zastupa tvrde opozicione stavove“, kazao je. Takođe, na pitanje da li vidi mogućnost za koalicionu saradnju sa PES-om i Demokratama,lider URA je odgovorio: “Ja tu ne vidim ništa sporno. Oni samo moraju da znaju da mi nismo za ovakav način vladanja, koji oni promovišu“, kazao je.  Abazović je s Bečićem bio u predizbornoj koaliciji na posljednjim državnim izborima. U tu koaliciju URA i Demokrate ušli su nakon višemjesečnih oštrih javnih sukoba, a savezništvo je trajalo do raspodjele pozicija i formiranja vlade. U koju Spajić zbog uloge u aferi Do Kvon nije želio Abazovića.

Listu Pokreta za Podgoricu, URA i PzP predvodiće  funkcioner URA i zamjenik gradonačelnice Podgorice Luka Rakčević. On je saopštio da se na  listi nalazi 59 ljudi različitih profesija i da vjeruje da će ona biti najkvalitetnije što građani mogu da zaokruže: “Lista ima preko 40 odsto žena. Vjerujem da će ovi ljudi nakon izbora moći da pomognu gradu znanjem i iskustvom. Mislim da je ova lista pobijedila predajom, učešćem, ostalo je da vidimo rezultat konkurenata”, kazao je on.

Iako je od raspisivanja izbora spekulisano da bi na izborima u Podgorici mogla nastupiti državna vlast u širokoj koaliciji, to se, jasno je, neće desiti. Osim savezništva PES i Demokrata, zajednički nastup najavile su NOVA i DNP, Andrije Mandića i Milana Kneževića. Listi bi, prema pisanju medija,  trebalo da se pridruže i Socijalistička narodna partija (SNP), Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora i Slobodna Crna Gora, no to još nije ozvaničeno.  Ono što se zna je da će listu predvoditi aktuelna predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović.

Šef kluba odbornika Nove u podgoričkom parlamentu Mitar Šušić  saopštio je da se zalažu za širu koaliciju, da su pregovori još u toku, te da bi njihov ishod trebalo da bude i zvanično poznat do kraja ove sedmice.

Bošnjačka stranke će  samostalno izaći na izbore, i ostati van aranžmana partija koje čine vlast na državnom nivou. Kako su saopštili, odluka o samostalnom nastupu donijeta je – jednoglasno.

Samostalno na izbore izaće će i DPS. Ta stranka ove sedmice započela je predizbornu kampanju skupom na kom je prisustvovao i bivši višedecenijski šef  te partije Milo Đukanović.

DPS je na društvenim mrežama naveo da je to bio “sastanak partijske mreže u Podgorici i zvanični početak kampanje ‘I riječju i djelom! – dr Nermin Abdić'”. Njihovu listu predvodi poslanik i šef podgoričkog odbora stranke Nermin Abdić.

Samostalno će nastupiti i Preokret Srđana Perića, koji na prethodnim podgoričkim izborima nije uspio da pređe cenzus. „ Mi – obični građani . Oni – partijske elite. To je jedina podjela na ovim izborima. Odluči gdje pripadaš”, poručio je Perić.

Kad je riječ o opoziciji, još ranije je najavljeno da će na podgoričkim izborima skupa nastupiti Evropski savez, koji čine Socijaldemokrate (SD), Socijalistička demokratska partija (SDP) i Liberalni savez ( LP). Listu će predvoditi Boris Mugoša, poslanik SD.

Osim nenadanih saveza i razlaza, na političkoj sceni na djelu je i usitnjavanje. Na ovim izborima samostalno  će nastupiti i nekoliko partija koje predvode bivši ministri ili pak premijeri Spajićeve, Abazovićeve i Đukanovićeve vlade.

Samostalno će nastupiti lista  doskorašnjeg ministra pravde Andreja Milovića, pokret Naprijed  Marka Kovača, ministra pravde u vladi Dritana Abazovića, te Stranka evropskog progresa nekadašnjeg Đukanovićevog bliskog saradnika i premijera Duška Markovića.  Samostalni nastup na podgoričkim izborima po prvi put  najavilo je i Udruženje podstanara.

To je predizborna postavka političke scene. Kako će izgledati nakon rezultata, niko ne zna. Osim da se politički akteri neće opet razilaziti i miriti zbog principa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo