Povežite se sa nama

MONITORING

NEMA KRAJA SUĐENJU OPTUŽENIMA ZA UBISTVO SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Zločin u nastavcima

Objavljeno prije

na

Vrhovni sud se ni poslije pet mjeseci nije odredio o odluci Ustavnog suda da je tokom suđenja optuženima za ubistvo policijskog funkcionera 2005. godine, Bigoviću i Boreti povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku. I da im treba suditi ponovo. Potrajaće

 

Ni skoro peti mjeseci nakon što je Ustavni sud Crne Gore ukinuo presudu u slučaju ubistva visokog policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića, sudije Vrhovnog suda nijesu donijelče odluku  o tome  kakav će stav zauzeti i ko će, po  11. put, raspravljati o sudbini optuženih u ovom slučaju.

Podsjetimo: Saša Boreta, Ljubo Bigović, Milan Čila Šćekić i Ljubo Vujadinović osuđeni su na po 30 godina robije zbog likvidacije Slavoljuba Šćekića.

Prema sada već ukinutoj presudi, optuženi Šćekić i  Vujadinović su ubili policijskog inspektora 30. avgusta 2005, a na taj zločin podstrekli su Boreta i Bigović.To su, navodi se u presudi, učinili jer im je Šćekić bio na tragu rukovodeći istragom o pokušaju iznude i seriji bombaških napada na tadašnje gradlište hotela Splendid. Za bombaške napade osuđen je Alan Kožar, koji je kaznu izdržao.

Ljetos je  Ustavni sud ukinuo pravosnažnu presudu i vratio je na odlučivanje Vrhovnom sudu. Dodatni zadatak dao im je Saša Boreta koji je na sjednici Vrhovnog suda 24. oktobra tražio izuzeće svih članova sudskog vijeća formiranog za razmatranje ukinute odluke Ustavnog suda.

Boreta smatra da neće imati pravično suđenje ako se tim predmetom i ubuduće budu bavile sudije Stanka Vučinić, Petar Stojanović, Branimir Femić, Svetlana Vujanović i Vesna Vučković.

On je u ahtjevu naveo da su iste sudije Vrhovnog suda, prije četiri godine, potvrdile osuđujuću odluku „pod pritiskom predsjednice tog suda Vesne Medenice”.

Iako sutkinjaVučković tada nije bila članica vijeća, on je naveo razloge zbog čega traži i njeno izuzeće. ,,Suprug sutkinje Vučković, predsjednik Osnovnog suda u Kotoru Branko Vučković, odbio je moj zahtjev za ukidanje pritvora obrazlažući odluku time da je presuda kojom sam osuđen još pravosnažna, iako je tu odluku Ustavni sud prethodno ukinuo”. Zahtijevao je da o izuzećima ne odlučuje predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, čije izuzeće je takođe tražio, navodeći njene izjave date nakon ukidne odluke Ustavnog suda, kada je isticala da taj sud ne može biti četvorostepeni i da ne može ukidati odluke Vrhovnog suda.

,,Medenica je slala i pismo premijeru Dušku Markoviću od kog je tražila izmjene zakona kako bi se brisala odredba da Ustavni sud može da odlučuje u presudama Vrhovnog suda”, navodi Boreta i dodaje da je „Medenica bila ta koja je 2006. godine, kao VDT, potpisala zahtjev da se status zaštićenog svjedoka dodijeli Zoranu Vlaoviću Bohumu”.

Vlaoviću je 16 puta odobravan prekid zatvorske kazne da bi svjedočio onako kako mu je rečeno i na kraju se nikada nije vratio da izdrži kaznu, navodi Boreta. „ Koliko je bio ugrožen dovoljno govori njegova izjava da se ne boji nikoga i da mu ne treba zaštita”.

Iz Vrhovnog suda je saopšteno da još nije održana opšta sjednica sudija na kojoj treba da se odluči o zahtjevu za izuzeće prve žene crnogorskog pravosuđa. Tek nakon što bude donijeta odluka o izuzeću Medenice steći će se uslovi da se odlučuje o izuzeću vijeća koje je određeno da donese novu odluku u ovom predmetu. Poslije toga treba zakazati novu sjednicu, razmotriti odluku Ustavnog suda i donijeti novu odluku.

Koliko sve to može trajati nije poznato ali se zna da je Ustavni sud utvrdio da je upravo Vrhovni sud optuženima Boreti i Bigoviću povrijedio pravo na suđenje u razumnom roku.

Još od podizanja optužnice, proces za ubistvo Šćekića važi za jedan od najvećih predmeta u crnogorskom pravosuđu, ali i za onaj gdje je napravljen najveći broj tehničkih grešaka.

Ustavni sud je ocijenio da su glavni pretresi zakazivani u primjerenim rokovima i da su isti redovno i održavani. Prema Ustavnom sudu ,nije bilo izrazito neopravdanih i dugih perioda neaktivnosti u radu prvostepenog i drugostepenog suda, što se ne može reći i za Vrhovni sud.

,,Ustavni sud je utvrdio da je Vrhovnom sudu bilo potrebno 11 mjeseci da donese rješenje od 2. aprila 2014. godine, tj. da odluči po žalbama VDT, optuženih i njihovih branilaca. Ovakvo odlučivanje je, po ocjeni Ustavnog suda, bilo predugo, s obzirom da je Vrhovni sud odlučivao samo o pravnim pitanjima, bez potrebe da izvodi dokaze ili preduzima bilo koje druge procesne aktivnosti“, navodi se u obrazloženju odluke kojom je zaključeno da je Boreti i Bigoviću povrijeđeno pravo na suđenje u razumom roku, kao jedno od elemenata prava na pravično suđenje.

Krajem marta sud u Strazburu utvrdio je da je država kada je u pitanju Bigović prekršila prava na zabranu torture zbog uslova u kojima je boravio u pritvoru, kao i na slobodu ličnosti pošto mu je, po nalazu tog suda, pet godina i pet mjeseci pritvor neosnovano produžavan. Njemu je dosuđeno 7.500 eura na ime nematerijalne štete.

Iskaz nekadašnjeg zaštićenog svjedoka bio je još jedan od  razloga sudijama Ustavnog suda za donošenje odluku da optuženima treba suditi ponovo. Oni navode da su redovni sudovi olako povjerovali iskazu zaštićenog svjedoka i naglašavaju da je taj dokaz za redovne sudove imao veliki značaj.

Zaštićeni svjedok Vlaović tokom tog krivičnog procesa ispričao je da mu je Boreta u decembru 2005. godine, dok su bili u spuškom zatvoru, priznao da su on i Bigović finansirali ubistvo inspektora i da je policajca ubio Milan Čila Šćekić.

Iz Ustavnog suda tvrde da redovni sudovi nijesu odgovorili na “uporne navode odbrane o povezanosti svjedočenja V. i prekinute mu kazne”.Oni podsjećaju da je odbrana optuženih tvrdila da se do iskaza tog svjedoka došlo na sumnjiv način, s obzirom na to da mu je od strane nadležnih organa prekinuto izdržavanje zatvorske kazne, te da „nikad nije nastavio da izdržava prekinutu zatvorsku kaznu, zbog krivičnih djela silovanje, protivpravni blud, prevara…“. I navode kako „podnosioci u ustavnim žalbama tvrde da je svjedok V. oslobođen od zatvorskih kazni u zamjenu za svjedočenje koje odgovara optužbi”.

U presudi Ustavnog suda, dodatno, stoji kako “to izgleda posebno sporno, s obzirom na saglasne prigovore koje su isticali saoptuženi, a koji su potvrđeni sa više rješenja Ministarstva pravde o prekidima i produžetku kazne V., te posebno imajući u vidu da se osuđeni – svjedok V. do dana odlučivanja po toj žalbi, nije javio u Zavod za izvršenje krivičnih sankcija radi izdržavanja preostalog dijela zatvorske kazne”.

Oni kritikuju kolege iz redovnih sudova što nisu ispitali tvrdnje optuženih o okolnostima pod kojima je pribavljen iskaz svjedoka. “U nedostatku odgovarajućeg obrazloženja sudova, Ustavni sud ima ozbiljne dileme o pouzdanosti i tačnosti iskaza ovog svjedoka, kao i o kvalitetu tog dokaza u konkretnom krivičnom postupku”.

Ustavni sud je utvrdio da je, u odnosu na optuženog Ljuba Bigovića, došlo do izmjene činjeničnog dijela precizirane optužnice i to u presudi prvostepenog suda od 19.jula 2012.,  zbog čega se pojavilo suštinsko pitanje, da li je narušen identitet presude i optužbe, odnosno da li je optužba prekoračena.

Prema tadašnjoj optužnici, Bigović je krivično djelo podstrekivanje na ubistvo izvršio tako što je „pod nerazjašnjenim okolnostima“ izašao iz pritvora u Spužu u noći 22/23. avgusta 2005. i u Tivtu se sastao sa okrivljenim Vujadinovićem. Sud je izostavio iz dispozitiva presude te navode optužbe, ističući  u obrazloženju presude da oni nijesu dokazani.

Umjesto toga, sud je „na osnovu sprovedenih dokaza“ ustvrdio kako je Bigović pomenuto krivično djelo izvršio ranije, prije nego što je „lišen slobode“. Sudije Ustavnog suda konstatuju kako „ovako precizirano vrijeme izvršenja krivičnog djela nije bilo određeno optužnicom nadležnog tužioca, niti pak izmjenama te optužnice“, i cijene da bi Bigovićeva odbrana bila drugačija da su mu te činjenice bile poznate prije izricanja presude.

“Rasprava po toj optužbi bila je usredsređena na pitanje da li je optuženi (Bigović) preduzeo radnju podstrekavanja za vrijeme dok se nalazio u istražnom zatvoru, te da li je pod nerazjašnjenim okolnostima izašao iz pritvora“, navedeno je u odluci Ustavnog suda uz ocjenu da je Bigović„oizmijenjenim razlozima optužbe saznao kasno, tek po prijemu prvostepene presude, kada njegova odbrana više nije mogla reagovati na prekoračenja optužbe, osim u formi žalbenih navoda“.

Ustavni sud zapaža da u osporenim odlukama Vrhovnog suda nema ni riječi o tome da je prvostepenom presudom došlo do izmjene činjeničnog opisa optužbe, pa je taj dio presude ostao na snazi. Zato su odlučili kako je u konkretnom slučaju došlo do prekoračenja optužbe na štetu podnosioca ustavne žalbe Bigovića ali i da je prekršeno njegovo pravo da bude detaljno informisan o prirodi i razlozima optužbe, kao i  pravo da ima dovoljno vremena i mogućnosti za pripremu odbrane.

Tako, stavku po stavku, suđenje optuženima za ubistvo Slavoljuba Šćekića ide ka novom početku. I dok se čeka nova odluka Vrhovnog suda, manje do deset mjeseci dijeli nas od 15. godišnjice zločina.

 

SLAVICA ŠĆEKIĆ, SESTRA UBIJENOG INSPEKTORA
Odluka Ustavnog suda nezakonita

Sestra ubijenog policijskog funkcionera Slavica Šćekić za Monitor tvrdi  da je odluka Ustavnog suda kojom je ukinuta presuda za ubistvo njenog brata nezakonita:

,,Ne postoji nijedan razlog zbog kojeg bi ona bila ukinuta. Krivica osuđenih je dokazana i Ustavni sud nema pravo da preispituje odluku Vrhovnog suda o utvrđenim  dokazima i činjenicama. Ustavni sud je trebalo da donese odluku o pokretanju postupka odgovornosti sudija koji su povrijedili pravo na suđenje u razumnom roku.

Dakle, Ustavni sud je trebao Vrhovnom sudu da naloži da pokrene pitanje odgovornosti svih sudija koji su vodili sudski postupak za ubistvo moga brata, kao i da naloži Vrhovnom sudu da odredi novčani iznos kao vid naknade štete osuđenima za ubistvo moga brata.

Sve to je regulisano po Zakonu o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku. Međutim, očigledno, Ustavni sud štiti sudije, a krši zakon. Umjesto obratno“, zaključuje Slavica Šćekić.

 

Svjedok nezakonito oslobođen?

U odluci Ustavnog suda napisanoj na skoro 50 strana pojašnjava se da je zaštiženi svjedok V. sve vrijeme svjedočenja u ovom postupku, bio u prekidu zatvorske kazne, što Zakon u konkretnom slučaju ne poznaje.

,,Odredbama Zakonika o krivičnom postupku zakonodavac nije propisao da se zaštićenom svjedoku daju određene pogodnosti ili benefiti sa ciljem da se isti pridobije za saradnju sa pravosudnim organima vlasti, niti je ratio legis ovog instituta davanje iskaza od strane zaštićenog svjedoka, u zamjenu za oslobođenje od kazne. Cilj ove zaštite je da se osigura lična i imovinska bezbjednost građaninu koji vršenjem svoje svjedočke dužnosti ukazuje pomoć državnom pravosuđu i da se u isto vrijeme otklone eventualne prepreke za iskreno i potpuno svjedočenje“, piše u odluci Ustavnog suda.

„Slijedom navedenog, Ustavni sud smatra da se u okolnostima konkretnog slučaja, nameće sumnja da su zaštićenom svjedoku date pogodnosti u vidu prekida izvršenja kazne zatvora u zamjenu za njegov iskaz…, pa te okolnosti, po ocjeni ovog Suda, dovode u sumnju pouzdanost i tačnost iskaza ovog svjedoka“.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

Izdvojeno

JOŠ JEDAN NAPAD NA NOVINARE: Tajkun, zaštitar i tužilac – ogledalo sistema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta biva kada se u tužilaštvu, policiji, parlamentu ili TC Delti ugase kamere

 

Mladen Mijatović, službenik MUP CG raspoređen u Direktoratu za vanredne situacije i tjelohranitelj Zorana Bećirovića napao je, ovog utorak u Tržnom centru Delta, novinara Dana Vladimira Otaševića.

Mijatović je, kako prenose mediji na osnovu svjedočenja i snimaka nadzornih kamera, Otaševića vukao, čupao, psovao i prijetio mu pokušavajući da ga primora da sa svog mobilnog telefona izbriše zajedničke fotografije njegovog poslodavca (privatnog a ne državnog) i višeg državnog tužioca Miloša Šoškića.

Otašević priča kako je Bećirovića i Šoškića primijetio u jednoj od prodavnica mobilnih telefona. „Smatrao sam interesantnim da propratim činjenicu da je Bećirović, protiv kog je ranije podnijeta prijava tužilaštvu, u društvu tužioca.Sačekao sam da izađu i napravio par fotografija. Tada je na mene nasrnuo čovjek, obezbjeđenje Zorana Bećirovića“, objašnjava novinar, „Ja sam im se odmah predstavio… međutim, ovaj čovjek se na to nije obazirao, već me je uhvatio za zadnji dio vrata i privukao me sebi i počeo da me vrijeđa „bubašvabo, p….a ti materina, izbriši te slike”. Na to mu je Bećirović rekao: „Nemoj ovdje, kamere su, riješićemo to”. Ovaj me je pustio, pa su se sva trojica, Bećirović, Šoškić i ovaj čovjek, udaljili. Sve ovo je vidio i čuo Miloš Šoškić”.

Nemoj ovdje, kamere su…?! Kolegu su, dakle, od ozbiljnijih (fizičkih) posljedica spasile nadzorne kamere. U prisustvu  tužioca. A  da nije bilo dotičnog policajca ne bi bilo ni problema. Makar ne u tom trenutku. Riješićemo to, kako reče čovjek koji godinama medije krivi za (još uvijek ne razjašnjeno) ubistvo njegovog brata Dragana Bećirovića.

Vijest o bliskom susretu tajkuna, tužioca i policajca sa novinarom stigla je u momentu kada se Bećirović (ponovo) našao u žiži interesovanja javnosti zbog nedavnog privođenja i saslušanja, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.

Iz medija bliskih Tužilaštvu mogli smo saznati da se Bećirović tereti zbog SMS prijetnji sudskom vještaku ekonomske struke iz Kolašina (naknadno smo doznali kako je riječ o Aleksandru Rakočeviću). Pobjeda citira prijavu: “Bećirović je vještaku poslao više prijetećih poruka u kojima je u prijetećem tonu pominjao imena nekih istaknutih tužioca, ali i nekih ljudi iz vlasti”.

Bećirovićje saslušan zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo pokušaj sprječavanja dokazivanja. Intrigirala je činjenica da se ni SDT ni Osnovno državno tužilaštvo (ODT) nijesu potrudili da pojasne sporna mjesta u ovoj priči: osumnjičeni je priveden po nalogu SDT, predmet je proslijeđen na postupanje u ODT, a određivanje pritvora zahtijevao je glavni SDT Milivoje Katnić… Jednako, čudilo je i odsustvo volje čelnika tužilaštva da se pohvale hvatanjem u koštac sa jednim od reprezentativnih predstavnika onog dijela ovdašnje biznis elite čiji su poslovi „neuobičajeno bliski vlastima“.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 6. decembra
ili na www.novinarnica.net 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARSTVO PROSVJETE I REZULTATI PISA TESTIRANJA: Gore je bolje

Objavljeno prije

na

Objavio:

PISA testiranje je opet potvrdilo da je skoro svaki drugi učenik u Crnoj Gori funkcionalno nepismen. Dok se u okruženju, i oni bolje rangirani od Crne Gore hvataju za glavu zbog loših rezultata, u Ministarstvu prosvjete Crne Gore pominju i radost

 

Crna Gora je na PISA testiranju koje je sprovedeno 2018. zauzela 52. mjesto, objavljeno je ove nedjelje na sajtu Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) koja sprovodi ovaj program. Kao i prilikom prošlog testiranja 2015, potvrđeno je da je skoro svaki drugi učenik u Crnoj Gori funkcionalno nepismen.

Na listi je rangirano 79 država a prva dva mjesta zauzimaju Kina i Singapur, slijede kineski Makao i Hong Kong, a najbolje plasirana evropska država, na petom mjestu  je Estonija. Od zemalja bivše Jugoslavije od Crne Gore su slabije plasirani BiH (62), Sjeverna Makedonija (67) i Kosovo (75). Slovenija je zauzela 21, Hrvatska 29, a Srbija 45. mjesto.

Dok se u okruženju, i oni bolje rangirani od Crne Gore hvataju za glavu zbog rezultata, u saopštenju Ministarstva prosvjete pominju i radovanje.  ,,Posebno nas raduje napredak iz matematičke pismenosti, bolji smo za 12 bodova, a statistički posmatrano bilježimo trend rasta od početka učešća u PISA testiranju za 31 bod. Rezultati iz naučne pismenosti su za nijansu bolji od prethodnog ciklusa. U ciklusu PISA 2018 fokus je bio na čitalačkoj pismenosti, gdje je novina bila uvođenje digitalnog čitanja. Neznatna razlika u rezultatima i na nivou OECD-a i na nivou Crne Gore u odnosu na prethodni ciklus je zenemarljiva upravo zbog uvođenja digitalnog čitanja, pa možemo reći da su rezultati iz čitalačke pismenosti na nivou prethodnog ciklusa. Takođe, i iz čitalačke pismenosti napredak je u odnosu na 2006. godinu 29 bodova’’.

Ponavlja se priča s testiranja 2015. godine kada su petnaestogodišnjaci iz Crne Gore bili u drugom dijelu liste. Daleko ispod traženog prosjeka zauzeli su 56. mjesto od 70 zemalja u kojima je obavljeno testiranje. Ministarstvo prosvjete je i tada hvalilo napredak u procentima u odnosu na stanje od prije deset godina (2006), iako je taj napredak i tada i sada bio mali.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 6. decembra
ili na www.novinarnica.net 

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

DRŽAVNA REVIZORSKA INSTITUCIJA – FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI PARTIJA: DPS za reklame koliko ostale partije za izbornu kampanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Državi i lokalni budžeti glavni su izvori finansija političkih partija. S izuzetkom DPS-a koji ubira pare i od izdavanja poslovnih prostora, značajna svota skupi se i od članarina, a najznačajnija od donacija koje uglavnom služe za finansiranje izbornih kampanja. DPS tako godišnje skupi preko četiri miliona eura

 

Državna revizorska institucija (DRI) je tokom ove godine uradila godišnje finansijske izvještaje političkih partija, koji su objavljeni na sajtu DRI. U izvještajima se mogu naći zanimljivi podaci – o imovini partija, prihodima iz državnog i lokalnog budžeta, od članarina, donacija, o tome kako se pare troše i koliko partije poštuju zakone i pravila finansijskog poslovanja.

DRI je do sredine ovog mjeseca objavio izvještaje za ukupno 15 političkih partija o njihovom finansiranju za 2018. godinu. Pored redovnih aktivnosti partije su tokom protekle godine imali i izdatke za predsjedničke i lokalne izbore. DRI je našao zamjerke u poslovanju skoro svake stranke, izuzev Radničke partije koja je jedina dobila pozitivno mišljenje za oba kriterijuma -finansijsku reviziju i reviziju pravilnosti. Ostale opozicione partije su zbog grešaka u rukovođenju novcem tokom izbora uglavnom dobijale opomene u smislu skretanja pažnje, uslovnog mišljenja ili čak negativne ocjene.

Najjača i najdugovječnija Demokratska partija socijalista u sklopu finansijske revizije dobila je pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje, a uslovno mišljenje na pravilnost poslovanja. Razlog DPS nije sve finansijske i druge radnje uskladio sa zakonskim i drugim propisima. Na uslovno mišljenje uticalo to što je DPS 2018. isknjižio građevinski  objekat, čija je knjigovodstvena vrijednost iznosila 63.716 eura. DRI je utvrdio da je prodajna cijena objekata 164.200 eura. Pun iznos nekretnine je plaćen tek u julu 2019, a DRI je naveo da je DPS bez pravnog osnova nakon zaključivanja kupoprodajnog ugovora fakturisao zakup prodatog poslovnog prostora , za dva mjeseca 2018.

DPS je jedina politička partija koja pored novca raspolaže i velikim brojem nekretnina. Prema izvještaju DRI građevinsko zemljište iskazano je u iznosu od 903.435,00 eura i odnosi se na zemljište površine 1.203 m2 u Beogradskoj ulici, u Podgorici, koje je namjenjeno za gradnju poslovne zgrade DPS-a. Pored ovog DPS je u poslovnim knjigama iskazao još jedan građevinski objekat koji je u pripremi u Podgorici u iznosu od 445.010,67 eura ,,Navedeni iznos je iskazan po osnovu troškova opremanja građevinskog zemljišta za izgradnju poslovnog objekta spratnosti G+S+P+3, na urbanističkoj parceli br. 32C u Podgorici, shodno zaključenom Ugovoru sa Glavnim gradom Podgorica (br.06-57 od 26.01.2012. godine) i po osnovu troškova komunalija”.

Tu se spisak ne završava. Građevinski objekti iskazani su po nabavnoj vrijednosti u iznosu od 331.740,55 eura, po otpisanoj vrijednosti u iznosu od 194.835,17 i sadašnjoj vrijednosti u iznosu od 136.905,38, a odnose se na poslovne prostore u Bijelom Polju površine 144 m2, poslovni prostor u Beranama površine 148 m2, poslovni prostor u Danilovgradu površine 101m2, objekat u Andrijevici površine 55 m2 i poslovni prostor u Tivtu, površine 76m2 .

DPS gradi, i izdaje ono što sagradi.  Tako je od zakupa ta partija tokom protekle godine prihodovalča 45.340 eura. Od poslovnog prostora u Podgorici 12.960, u Danilovgradu 2.980 , Nikšiću 8.400 , Kotoru 12.000 i Herceg Novom 9.000 eura.

Dok su pojedine parlamentarne stranke ukinule članarinu ili su prijavile da od nje imaju par stotina eura, DPS i po ovom osnovu demonstrira moć  U najjačoj partiji lani sakupljeno 186.137 eura ,,po osnovu uplata članarina zaposlenih, funkcionera partije, poslanika i po osnovu članstva u upravnim odborima’’.

Više od članarina, DPS namakne donacijama, čak 419.693 eura. Najviše su priložila fizička lica 399.693 eura, dok su pravna lica bila prmijetno manje izdašna. Donirali su  samo 20.000 eura. Samo 2.780 eura od donacija potrošeno je za redovne aktivnosti, dok je ostatak od preko 400 hiljada eura utrošen za finansiranje izbornih kampanja. Za prošlogodišnje lokalne izbore iz budžetskih sredstava izdvojeno je svega 6.000 eura, iz sopstvenih sredstava( zakupnine, članarina…) 95.840 eura, od priloga fizičkih lica na izbore je utrošeno 142.730, a od priloga pravnih lica 20.000 eura. Za predsjedničke izbore – iz budžetskih sredstava 16.999, sopstvenih sredstava 250.000 i od priloga fizičkih lica 254.183 eura.

,,U postupku revizije je na osnovu sačinjenog zbirnog pregleda uplatilaca i iznosa priloga po svim osnovama (lokalni i predsjednički izbori) utvrđeno da su priloge uplatila 777 fizičkih lica, od kojih je 774 lica uplatilo priloge u iznosima koji su usklađeni sa odredbama člana 21 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja (5,00 €-2.000 €), a da su tri lica uplatila priloge u većem iznosu od Zakonom utvrđenog limita. Vezano za utvrđeno prekoračenje uplata od fizičkih lica Partija je dostavila izjavu fizičkog lica.) da je greškom izvršilo uplatu za sebe i člana porodice sa pozivom na isti matični broj, kao i da je u dva slučaja došlo do uplate priloga u većem iznosu od propisanog limita ali je iznos sredstava preko limita vraćen uplatiocima, kao i da je u pojedinačnim slučajevima vršen povraćaj uplaćenog priloga fizičkim licima iz člana 24 Zakona”, navodi se u izvještaju DRI.

Lani je DPS iz privatnih izvora uspio ukupno da sakupi 893.861 eura i to: od priloga u iznosu od 419.693 , članarina u iznosu od 186.137 , prihoda od izvršenih usluga u iznosu od 164.200, prihoda od zakupa u iznosu od 45.340 , ostalih prihoda u iznosu od 78.417  i finansijskih prihoda u iznosu od 73,26  eura.

Najveći dio novca se prema paprima ipak slije iz državnog i lokalnih budžeta. Ukupno  3.155.427 eura i to iz budžeta Crne Gore 2.051.089 eura  a iz budžeta lokalnih samouprava iznos od 1.104.338. DPS je u poslovnim knjigama evidentirala ukupne prihode za prošlu godinu u iznosu od 4.049.289 eura!

Sa mnogo skromnijim svotama novca raspolažu koalicioni partneri u vlasti.

Socijaldemokrate su lani imali prihode od 460.339 eura, a rashode u iznosu od 456.750 eura,  i zabilježile višak prihoda u odnosu na rashode u iznosu od 3.589,27 . Višak prihoda od 39.174 imala je i Bošnjačka stranka koja je prihodovala 351.293, uz rashode od 312.118 eura. I Hrvatska građanska inicijativa bilježi uspješan saldo, višak od 27.426 eura, prihodi 154.882, rashodi 127.455 eura. Liberalna partija je jedina  saučesnica u vlasti koja je imala manjak.  Ona je u 2018. godini ostvarila prihode u iznosu od 106.241 i rashode u iznosu 111.575 eura. LP većinu novca dobija od koalicionih partnera, tokom prošle godine od DPS-a 78.228 eura, a od  Socijaldemokrata 4.177.

Finasijski izvještaji opozicionih partija uglavnom govore o šarolikom poslovanju. Nova srpska demokratija (NOVA) imala je gubitak od 120.000 eura, prihode od 695.176 eura, a rashode od 815.818 eura. Pokret za promjene je poslovao je sa gubitkom od 167.576 eura, uz prihode od 353,686 eura, koji nijesu bili dovolji da pokriju rashode od 521.262 eura. Demokratska narodna partija (DNP) gubitak od 113.526, Socijaldemokratska partija (SDP) gubitak od 117.891.

Radnička parija je zabilježila višah prihoda u iznosu od 12.834 eura.  DEMOS  je imao višak od 52.232 eura. Demokrate su ostvarile prihode od 801.592 eura, a rashode od 747.727 i finansijski rezultat (višak prihoda u odnosu na rashode) u iznosu od 53.865 eura. Uspješna je bila i Socijalistička narodna partija (SNP) koja je rashode od  482.146 uspjela da podmiri sa prihodima od 485.526 eura. I SNP raspolaže  nekretninama: ,,Građevinski objekti sa zemljištem iskazani su u poslovnim knjigama po sadašnjoj vrijednosti u iznosu od 122.389,20€ i iste čini poslovna zgrada u Podgorici, površine 296m2 i poslovni objekat u Andrijevici ukupne površine 74m2, i građevinski objekat u Danilovgradu kupljen u 2016. godini”, navodi se u izvještaju DRI-a.

Izvještaj je pokazao  da su opozicione partije za izbore izdvojile više od deset odsto svojih ukupnih prihoda – Demokrate 239.141 eura, slijedi Pokret za promjene sa 113.814, NOVA sa 111.872 eura…  DPS je sa prihodima od četiri miliona eura godišnje, za lokalne izbore potrošio preko 260 hiljada, a za predsjedničke 521 hiljadu eura, ukupno 787.000 eura. DPS je tokom lanjske godine samo za troškove reklame i propagande potrošio million eura. To kažu knjige. Ilegalne koverte još niko nije prebrojao.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo