Povežite se sa nama

MONITORING

NEMA KRAJA SUĐENJU OPTUŽENIMA ZA UBISTVO SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Zločin u nastavcima

Objavljeno prije

na

Vrhovni sud se ni poslije pet mjeseci nije odredio o odluci Ustavnog suda da je tokom suđenja optuženima za ubistvo policijskog funkcionera 2005. godine, Bigoviću i Boreti povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku. I da im treba suditi ponovo. Potrajaće

 

Ni skoro peti mjeseci nakon što je Ustavni sud Crne Gore ukinuo presudu u slučaju ubistva visokog policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića, sudije Vrhovnog suda nijesu donijelče odluku  o tome  kakav će stav zauzeti i ko će, po  11. put, raspravljati o sudbini optuženih u ovom slučaju.

Podsjetimo: Saša Boreta, Ljubo Bigović, Milan Čila Šćekić i Ljubo Vujadinović osuđeni su na po 30 godina robije zbog likvidacije Slavoljuba Šćekića.

Prema sada već ukinutoj presudi, optuženi Šćekić i  Vujadinović su ubili policijskog inspektora 30. avgusta 2005, a na taj zločin podstrekli su Boreta i Bigović.To su, navodi se u presudi, učinili jer im je Šćekić bio na tragu rukovodeći istragom o pokušaju iznude i seriji bombaških napada na tadašnje gradlište hotela Splendid. Za bombaške napade osuđen je Alan Kožar, koji je kaznu izdržao.

Ljetos je  Ustavni sud ukinuo pravosnažnu presudu i vratio je na odlučivanje Vrhovnom sudu. Dodatni zadatak dao im je Saša Boreta koji je na sjednici Vrhovnog suda 24. oktobra tražio izuzeće svih članova sudskog vijeća formiranog za razmatranje ukinute odluke Ustavnog suda.

Boreta smatra da neće imati pravično suđenje ako se tim predmetom i ubuduće budu bavile sudije Stanka Vučinić, Petar Stojanović, Branimir Femić, Svetlana Vujanović i Vesna Vučković.

On je u ahtjevu naveo da su iste sudije Vrhovnog suda, prije četiri godine, potvrdile osuđujuću odluku „pod pritiskom predsjednice tog suda Vesne Medenice”.

Iako sutkinjaVučković tada nije bila članica vijeća, on je naveo razloge zbog čega traži i njeno izuzeće. ,,Suprug sutkinje Vučković, predsjednik Osnovnog suda u Kotoru Branko Vučković, odbio je moj zahtjev za ukidanje pritvora obrazlažući odluku time da je presuda kojom sam osuđen još pravosnažna, iako je tu odluku Ustavni sud prethodno ukinuo”. Zahtijevao je da o izuzećima ne odlučuje predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, čije izuzeće je takođe tražio, navodeći njene izjave date nakon ukidne odluke Ustavnog suda, kada je isticala da taj sud ne može biti četvorostepeni i da ne može ukidati odluke Vrhovnog suda.

,,Medenica je slala i pismo premijeru Dušku Markoviću od kog je tražila izmjene zakona kako bi se brisala odredba da Ustavni sud može da odlučuje u presudama Vrhovnog suda”, navodi Boreta i dodaje da je „Medenica bila ta koja je 2006. godine, kao VDT, potpisala zahtjev da se status zaštićenog svjedoka dodijeli Zoranu Vlaoviću Bohumu”.

Vlaoviću je 16 puta odobravan prekid zatvorske kazne da bi svjedočio onako kako mu je rečeno i na kraju se nikada nije vratio da izdrži kaznu, navodi Boreta. „ Koliko je bio ugrožen dovoljno govori njegova izjava da se ne boji nikoga i da mu ne treba zaštita”.

Iz Vrhovnog suda je saopšteno da još nije održana opšta sjednica sudija na kojoj treba da se odluči o zahtjevu za izuzeće prve žene crnogorskog pravosuđa. Tek nakon što bude donijeta odluka o izuzeću Medenice steći će se uslovi da se odlučuje o izuzeću vijeća koje je određeno da donese novu odluku u ovom predmetu. Poslije toga treba zakazati novu sjednicu, razmotriti odluku Ustavnog suda i donijeti novu odluku.

Koliko sve to može trajati nije poznato ali se zna da je Ustavni sud utvrdio da je upravo Vrhovni sud optuženima Boreti i Bigoviću povrijedio pravo na suđenje u razumnom roku.

Još od podizanja optužnice, proces za ubistvo Šćekića važi za jedan od najvećih predmeta u crnogorskom pravosuđu, ali i za onaj gdje je napravljen najveći broj tehničkih grešaka.

Ustavni sud je ocijenio da su glavni pretresi zakazivani u primjerenim rokovima i da su isti redovno i održavani. Prema Ustavnom sudu ,nije bilo izrazito neopravdanih i dugih perioda neaktivnosti u radu prvostepenog i drugostepenog suda, što se ne može reći i za Vrhovni sud.

,,Ustavni sud je utvrdio da je Vrhovnom sudu bilo potrebno 11 mjeseci da donese rješenje od 2. aprila 2014. godine, tj. da odluči po žalbama VDT, optuženih i njihovih branilaca. Ovakvo odlučivanje je, po ocjeni Ustavnog suda, bilo predugo, s obzirom da je Vrhovni sud odlučivao samo o pravnim pitanjima, bez potrebe da izvodi dokaze ili preduzima bilo koje druge procesne aktivnosti“, navodi se u obrazloženju odluke kojom je zaključeno da je Boreti i Bigoviću povrijeđeno pravo na suđenje u razumom roku, kao jedno od elemenata prava na pravično suđenje.

Krajem marta sud u Strazburu utvrdio je da je država kada je u pitanju Bigović prekršila prava na zabranu torture zbog uslova u kojima je boravio u pritvoru, kao i na slobodu ličnosti pošto mu je, po nalazu tog suda, pet godina i pet mjeseci pritvor neosnovano produžavan. Njemu je dosuđeno 7.500 eura na ime nematerijalne štete.

Iskaz nekadašnjeg zaštićenog svjedoka bio je još jedan od  razloga sudijama Ustavnog suda za donošenje odluku da optuženima treba suditi ponovo. Oni navode da su redovni sudovi olako povjerovali iskazu zaštićenog svjedoka i naglašavaju da je taj dokaz za redovne sudove imao veliki značaj.

Zaštićeni svjedok Vlaović tokom tog krivičnog procesa ispričao je da mu je Boreta u decembru 2005. godine, dok su bili u spuškom zatvoru, priznao da su on i Bigović finansirali ubistvo inspektora i da je policajca ubio Milan Čila Šćekić.

Iz Ustavnog suda tvrde da redovni sudovi nijesu odgovorili na “uporne navode odbrane o povezanosti svjedočenja V. i prekinute mu kazne”.Oni podsjećaju da je odbrana optuženih tvrdila da se do iskaza tog svjedoka došlo na sumnjiv način, s obzirom na to da mu je od strane nadležnih organa prekinuto izdržavanje zatvorske kazne, te da „nikad nije nastavio da izdržava prekinutu zatvorsku kaznu, zbog krivičnih djela silovanje, protivpravni blud, prevara…“. I navode kako „podnosioci u ustavnim žalbama tvrde da je svjedok V. oslobođen od zatvorskih kazni u zamjenu za svjedočenje koje odgovara optužbi”.

U presudi Ustavnog suda, dodatno, stoji kako “to izgleda posebno sporno, s obzirom na saglasne prigovore koje su isticali saoptuženi, a koji su potvrđeni sa više rješenja Ministarstva pravde o prekidima i produžetku kazne V., te posebno imajući u vidu da se osuđeni – svjedok V. do dana odlučivanja po toj žalbi, nije javio u Zavod za izvršenje krivičnih sankcija radi izdržavanja preostalog dijela zatvorske kazne”.

Oni kritikuju kolege iz redovnih sudova što nisu ispitali tvrdnje optuženih o okolnostima pod kojima je pribavljen iskaz svjedoka. “U nedostatku odgovarajućeg obrazloženja sudova, Ustavni sud ima ozbiljne dileme o pouzdanosti i tačnosti iskaza ovog svjedoka, kao i o kvalitetu tog dokaza u konkretnom krivičnom postupku”.

Ustavni sud je utvrdio da je, u odnosu na optuženog Ljuba Bigovića, došlo do izmjene činjeničnog dijela precizirane optužnice i to u presudi prvostepenog suda od 19.jula 2012.,  zbog čega se pojavilo suštinsko pitanje, da li je narušen identitet presude i optužbe, odnosno da li je optužba prekoračena.

Prema tadašnjoj optužnici, Bigović je krivično djelo podstrekivanje na ubistvo izvršio tako što je „pod nerazjašnjenim okolnostima“ izašao iz pritvora u Spužu u noći 22/23. avgusta 2005. i u Tivtu se sastao sa okrivljenim Vujadinovićem. Sud je izostavio iz dispozitiva presude te navode optužbe, ističući  u obrazloženju presude da oni nijesu dokazani.

Umjesto toga, sud je „na osnovu sprovedenih dokaza“ ustvrdio kako je Bigović pomenuto krivično djelo izvršio ranije, prije nego što je „lišen slobode“. Sudije Ustavnog suda konstatuju kako „ovako precizirano vrijeme izvršenja krivičnog djela nije bilo određeno optužnicom nadležnog tužioca, niti pak izmjenama te optužnice“, i cijene da bi Bigovićeva odbrana bila drugačija da su mu te činjenice bile poznate prije izricanja presude.

“Rasprava po toj optužbi bila je usredsređena na pitanje da li je optuženi (Bigović) preduzeo radnju podstrekavanja za vrijeme dok se nalazio u istražnom zatvoru, te da li je pod nerazjašnjenim okolnostima izašao iz pritvora“, navedeno je u odluci Ustavnog suda uz ocjenu da je Bigović„oizmijenjenim razlozima optužbe saznao kasno, tek po prijemu prvostepene presude, kada njegova odbrana više nije mogla reagovati na prekoračenja optužbe, osim u formi žalbenih navoda“.

Ustavni sud zapaža da u osporenim odlukama Vrhovnog suda nema ni riječi o tome da je prvostepenom presudom došlo do izmjene činjeničnog opisa optužbe, pa je taj dio presude ostao na snazi. Zato su odlučili kako je u konkretnom slučaju došlo do prekoračenja optužbe na štetu podnosioca ustavne žalbe Bigovića ali i da je prekršeno njegovo pravo da bude detaljno informisan o prirodi i razlozima optužbe, kao i  pravo da ima dovoljno vremena i mogućnosti za pripremu odbrane.

Tako, stavku po stavku, suđenje optuženima za ubistvo Slavoljuba Šćekića ide ka novom početku. I dok se čeka nova odluka Vrhovnog suda, manje do deset mjeseci dijeli nas od 15. godišnjice zločina.

 

SLAVICA ŠĆEKIĆ, SESTRA UBIJENOG INSPEKTORA
Odluka Ustavnog suda nezakonita

Sestra ubijenog policijskog funkcionera Slavica Šćekić za Monitor tvrdi  da je odluka Ustavnog suda kojom je ukinuta presuda za ubistvo njenog brata nezakonita:

,,Ne postoji nijedan razlog zbog kojeg bi ona bila ukinuta. Krivica osuđenih je dokazana i Ustavni sud nema pravo da preispituje odluku Vrhovnog suda o utvrđenim  dokazima i činjenicama. Ustavni sud je trebalo da donese odluku o pokretanju postupka odgovornosti sudija koji su povrijedili pravo na suđenje u razumnom roku.

Dakle, Ustavni sud je trebao Vrhovnom sudu da naloži da pokrene pitanje odgovornosti svih sudija koji su vodili sudski postupak za ubistvo moga brata, kao i da naloži Vrhovnom sudu da odredi novčani iznos kao vid naknade štete osuđenima za ubistvo moga brata.

Sve to je regulisano po Zakonu o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku. Međutim, očigledno, Ustavni sud štiti sudije, a krši zakon. Umjesto obratno“, zaključuje Slavica Šćekić.

 

Svjedok nezakonito oslobođen?

U odluci Ustavnog suda napisanoj na skoro 50 strana pojašnjava se da je zaštiženi svjedok V. sve vrijeme svjedočenja u ovom postupku, bio u prekidu zatvorske kazne, što Zakon u konkretnom slučaju ne poznaje.

,,Odredbama Zakonika o krivičnom postupku zakonodavac nije propisao da se zaštićenom svjedoku daju određene pogodnosti ili benefiti sa ciljem da se isti pridobije za saradnju sa pravosudnim organima vlasti, niti je ratio legis ovog instituta davanje iskaza od strane zaštićenog svjedoka, u zamjenu za oslobođenje od kazne. Cilj ove zaštite je da se osigura lična i imovinska bezbjednost građaninu koji vršenjem svoje svjedočke dužnosti ukazuje pomoć državnom pravosuđu i da se u isto vrijeme otklone eventualne prepreke za iskreno i potpuno svjedočenje“, piše u odluci Ustavnog suda.

„Slijedom navedenog, Ustavni sud smatra da se u okolnostima konkretnog slučaja, nameće sumnja da su zaštićenom svjedoku date pogodnosti u vidu prekida izvršenja kazne zatvora u zamjenu za njegov iskaz…, pa te okolnosti, po ocjeni ovog Suda, dovode u sumnju pouzdanost i tačnost iskaza ovog svjedoka“.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZAGAĐENOST VAZDUHA U CRNOJ GORI: Gušimo se bez panike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema zakonu broj dana u godini u kojima koncentracija štetnih čestica u vazduhu, koje utiču na plućna i srčana oboljenja, ne smije prekoračiti propisanu graničnu vrijednost je 35. Taj broj se prema tvrdnjama aktivista civilnog sektora,  godinama pređe  u više crnogorskih gradova. Samo u Bijelom Polju premašen je uveliko u tri mjeseca na kraju prošle godine. Nadležni ćute

 

Region se uveliko početkom ove godine bavi temom zagađenog  vazduha. Sa razlogom. Beograd je ovih dana među deset najzagađenijih gradova svijeta, prema Air Visual, jednom od vodećih svjetskih sajtova za sakupljanje podataka o koncentraciji štetnih materija u urbanim sredinama.  Zagađenje je problem i u drugim gradovima Srbije.   I ne samo Srbije. Tu je i Sarajevo.   Vlada  Kantona Sarajevo je u decembru prošle godine na vanrednoj sjednici proglasila epizodu ,,upozorenje” za sve zone na području Kantona Sarajevo, jer su bili ispunjeni svi uslovi predviđeni Planom interventnih mjera u slučajevima prekomjerne zagađenosti zraka.  U ekološkoj državi Crnoj Gori nadležni ćute, iako zvanična mjerenja pokazuju da broj štetnih čestica (PM10) koje utiču na plućna i srčana oboljenja (vidi boks) u vazduhu u ovdašnjim pojedinim gradovima ne zaostaju ni za Beogradom ni za Sarajevom.  Propisana granična vrijednost  je 50, dok se u Podgorici, Pljevljima, Bijelom Polju, ta brojka tokom posljednjih mjeseci u pojedinim trenucima dostiže preko 300, a nekada i preko 500 PM10 čestica. I nije to tako od juče.

Prema zakonu broj dana u kojima koncentracija štetnih čestica u vazduhu  ne smije prekoračiti propisanu graničnu vrijednost je 35 dana godišnje. Taj broj, prema tvrdnjama aktivista civilnog sektora, godinama se značajno prekoračuje u više crnogorskih gradova.

Aleksandar Perović iz NVO Ozon za Monitor kaže da je samo u Bijelom Polju taj broj premašen uveliko u tri mjeseca na kraju prošle godine. „Za poslednja tri mjeseca prošle godine broj dana sa prekoračenjima srednjih dnevnih vrijednosti PM10 suspendovanih čestica bio je 58,  što je  veoma jasno upozorenje da je potreban sistemski pristup i konkretan plan kako se izboriti sa ovim problemom“.

Lokalna uprava Bijelog Polja ove sedmice je formirala komisiju  koja će se pozabaviti pitanjem zagađenja i iznalaženjem rješenja za otklanjanje njegovog lošeg uticaja po zdravlje ljudi. Komisiju je formirao predsjednik Opštine Petar Smolović a sastavljena je od predstavnika lokalne samouprave, stručnih lica i civilnog sektora. Državni organi su i to otćutali.

Preović kaže da je u Pljevljima  tokom 2019. godine bilo 136 dana sa tom vrstom prekoračenja, što je sedmicu dana više nego 2018. godine. „Nikšić i Podgorica takođe imaju značajno više dana sa prekoračenjima srednjih dnevnih vrijednosti PM10 od zakonom maksimalno dozvoljenih, pa je nesporno da postoji potreba stavljanja ove problematike u sam vrh prioriteta donosioca odluka, jer svako prolongiranje, promašeni planovi i institucionalna neodlučnost, uzrokuju nova oboljevanja i prevremene smrti uzrokovane posljedicama aerozagađenja”

Prema Peroviću trenutno stanje kvaliteta vazduha u Crnoj Gori je veoma zabrinjavajuće, i ukazuje da nadležne institucije nijesu uradile gotovo ništa da bi se stanje popravilo. „Sem prazne priče i promašenih strategija i planova, naročito je iritirajuće što se polemika u javnosti vodi najviše oko načina tumačenja nevalidiranih podataka koji su javni preko zvanične aplikacije Agencije za zaštitu prirode i životne sredine (EPA), umjesto o (ne)efikasnosti mjera koje su predložene za ublažavanje aerozagađenja ili uticaju ovog životnog problema na ljudsko zdravlje.“

Agencija se za sada nije javno oglašavala oko pitanja zagađenja vazduha.  Na njihovom sajtu, osim mjerenja, koje svako mora sam za sebe protumačiti, nema ni riječ preporuke kako se ponašati kada je nivo štetnih čestica u vazduhu veći od propisanog. Nema reakcije ni drugih institucija. Agencija je tek nakon reakcije medija, saopštila da  je „zakonom  zabranjeno da se vrši neovlašćeno tumačenje rezultata koje može da bude pogrešno i da dovede do dezinformisanja građana”.

To što građani žive u neznanju o kvalitetu vazduha, i što ih o tome na pravi način ne informišu institucije koje su to dužne, za nadležne u Agenciji izgleda nije sporno.

Perović ukazuje da bi bilo očekivano da stručnjaci iz Agencije i Instituta za javno zdravlje Crne Gore imaju stalni javni angažman i da u udarnim  informativnim emisijama objasne relevantne podatke i daju adekvatne savjete i ne dozvole da se dođe u poziciju da neko svjesno ili usled neznanja pogrešno tumači podatke.  „Isto tako treba napomenuti da je Krivični zakonik Crne Gore u glavi koja tretira zaštitu životne sredine, prepoznao krivičnu odgovornost onih koji nečinjenjem doprinose da se ugrožava životna sredina, pa time i javno zdravlje i da je potpuno jasno da bi nadležne institucije morale prepoznati potrebu proaktivnog pristupa kada je informisanje i savjetovanje građana u pitanju“, kaže on.

Reakciju nadležnih nije potaknuo ni javni apel Luke Rakčevića, člana Predsjedništva URA.

Zbog sve većeg zagađenja vazduha u Podgorici, Rakčević je ove sedmice uputio otvoreno pismo direktoru EPA Nikoli Medenici i gradonačelniku Ivanu Vukoviću. On je, pored ostalog, tražio i da nadležni što prije obavijeste javnost o kvalitetu vazduha i izdaju preporuke i mjere za bezbjedno funkcionisanje građana.

,,Samo u posljednjih nedjelju dana, nivo štetnih PM10 čestica na mjernim stanicama u glavnom gradu, prema zvaničnim podacima EPA prelazio je nivo čak od 510 µg/m3, šta predstavlja ogromno zagađenje i veliku opasnost po zdravlje građana. U ovom trenutku, nivo PM10 čestica na mjernoj stanici u dijelu grada Preko Morače (Blok V) iznosi čitavih 175,5 µg/m3, dok je AQI Air Quality Index na čak 243, od dozvoljenih 100. Ta zagađenja su posebno izražena u večernjim časovima, kada se štetni polutanti zadržavaju u donjim slojevima”, naveo je Rakčević.

On je podsjetio da su uzroci aerozagađenja brojni. ,,Nepostojanje funkcionalnog i održivog javnog prevoza, zbog čega skoro 50 odsto  građana Podgorice koristi sopstveni automobil kao primarno sredstvo prevoza  stvara velike saobraćajne gužve i zagađuje vazduh; betoniranje javnih površina, kidanje drveća i pretvaranje parkova u betonske stambene blokove; nekontrolisana eksploatacija šuma i nedovoljna kontrola velikih zagađivača; sagorijevanje čvrstih goriva za grijanje; meterološki uslovi koji pogoršavaju zagađenje u zimskom periodu; nedosljedna primjena Zakona o zaštiti vazduha i druge regulative“, navodi neke od njih Rakčević u otvorenom pismu.

On je upozorio da se u poboljšanje kvaliteta vazduha godinama ulažu ,,mizerna i nedovoljna finansijska sredstva, dok institucije rade malo ili gotovo ništa da takvo stanje promijene“.

,,Zbog toga ne treba da čudi visok broj respiratornih oboljenja i drugih bolesti, koje uzrokuje ili čiji je katalizator zagađen vazduh, a posebno kod osjetljivih grupa stanovništva. Podsjećam vas da je zvanično istraživanje koje je sprovedeno prije četiri godine u Crnoj Gori pokazalo da se oko 140 hospitalizacija i 250 prijevremenih smrti dogodi zbog zagađenog vazduha“,  kaže Rakčević.

Sve u svemu, gušimo se bez panike.

PM10  ČESTICE I ZDRAVLJE
Udar na pluća i srce

Zagađenje vazduha suspendovanim česticama (PM čestice) sastoji se od veoma malih čestica (partikula) u tečnom ili čvrstom agregatnom stanju koje su raspršene u vazduhu. Česticama koje su opasne po disajne organe čovjeka smatraju se one koje su manje od 10 µm. Tako male čestice imaju tendenciju da se deponuju u alveolama.

,,Koji dio udahnutih čestica će ostati u respiratornom traktu i dubina do koje će prodrijeti prije nego se deponuju zavisi od njihove veličine kao najznačajnijeg faktora koji određuje opasnost od udisanja čestica.  Ukoliko dospiju do pluća čestice usporavaju razmjenu kiseonika i ugljendioksida, skraćujući dah. To dovodi do većeg naprezanja srca, koje je u uslovima povećanog napora kako bi kompezovao smanjeni unos kiseonika. Obično, ljudi koji su najosjetljiviji na ovakve otežane uslove, obolijevaju od respiratornih bolesti kao što su emfizem, bronhitis, astma i srčani problemi. Čestice kao i materije u vidu tečnosti i gasova koje se unose zajedno sa česticama na kojima se absorbuju, ako se udahnu, a otrovne su, mogu doprinijeti i oštećenju organa kao, na primjer, bubrega i jetre. Iako PM10 napadaju cjelokupnu ljudsku populaciju, vulnerabilne populacione kategorije (djeca, trudnice, stari i bolesni) su posebno ugrožene”, navodi se u izvještaju NVO Green Home o zagađenju vazduha iz 2013. godine

Institut za javno zdravlje Crne Gore, u mišljenju koje je upućeno Agenciji za zaštitu životne sredine, o uticaju zagađenja vazduha na zdravlje iz 2011, konstatuje da kratkoročna izloženost PM 10, u trajanju od nekoliko dana po nekoliko sati može ,,pogoršati zdravstveno stanje osoba oboljelih od plućnih bolesti, smanjiti osjetljivost na respiratorne infekcije i uzrokovati osjećaj stegnutosti u grudima, kašalj, iritaciju grla, nosa…“

U izveštaju Svjetske zdravstvene organizacije navodi se da oko sedam miliona ljudi godišnje umre od izlaganja česticama iz zagađenog vazduha koje prodiru duboko u pluća i kardiovaskularni sistem, uzrokujući moždani udar, srčane bolesti, rak pluća, hronične opstruktivne bolesti pluća i respiratorne infekcije, uključujući pneumoniju.

Na lošiji kvalitet vazduha najviše utiču emisije iz kolektivnih i individualnih ložišta tokom sezone grijanja, industrija, saobraćaj…

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ELEKTRONSKO ZAKAZIVANJE: Dva viđenja reforme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok u Sindikatu doktora medicine tvrde da je zdravstvo na aparatima, te da je e-zakazivanje doživjelo fijasko, u Ministarstvu zdravlja smatraju da su rezultati reforme izuzetni

 

Iz Sindikata doktora medicine  nedavno su oštro napali sistem elektronskog zakazivanja, ustvrdivši da je reforma uspješna – zdravstvo na aparatima. Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović- Samardžić istakla da je Ministarstvo zdravlja odgovorno zbog lošeg projekta elektronskog zakazivanja, koji je jednu grupu ljekara udaljio od njihove djelatnosti stvarajući pritom svakodnevnu frustraciju, dok je drugu grupu doktora zaposlenih u bolnicama i Kliničkom centru opteretio do te mjere da je u pojedinim oblastima ugrozio teške bolničke pacijente.

Iz Ministarstva zdravlja su oštro odgovorili na ove tvrdnje. Za Monitor kažu da e-zakazivanje izaziva otpore unutar sistema zato što je sve u njemu postalo vidljivo – ko radi, koliko radi, da li radi, ko radi ako neko drugi ne radi, da li dovoljno radi, može li više da radi… Tvrde da su došli do podataka od vitalnog značaja – koji dio sistema treba jačati u kadrovskom smislu, te je, kažu, elektronsko zakazivanje, pored ostalog, postalo instrument za kreiranje kadrovske politike.

Iz Sindikata doktora medicine spočitavaju Ministarstvu zdravlja da napadaju ljekare primarne zdravstvene zaštite usljed činjenice da kao posljedica e-zakazivanja u prvoj polovini novembra trećina pacijenata nije došlo na zakazani pregled u KCCG.

,,Paradoksalno je, ali se u svakodnevnoj praksi pokazalo istinitim, da sa porastom dostupnosti specijalističkih pregleda  raste broj pacijenata koji ne odlazi na pregled u zakazanim terminima. U Crnoj Gori, računajući da bez većih problema, koristeći lične kontakte i druge alate, pacijenti imaju neobavezan odnos prema terminima zakazanih pregleda’’, navode iz Ministarstva zdravlja.

U Ministartsvu tvrde da su se ozbiljno bavili ovim fenomenom, analizirajući razloge nepojavljivanja 300 endokrinoloških pacijenata  u zakazanom terminu u KCCG. Zaključili su da odgovornost za nerealizovane preglede podjednako dijele ljekari i pacijenti. Naime, 95 pacijenata iz ove grupe su ljekari KCCG pregledali prije zakazanog termina bez otkazivanja istog, za šta postoji tehnička mogućnost. Takođe, 65 pacijenata je kod izabranih doktora pribavilo novi termin kod željenog specijaliste bez otkazivanja već zakazanog termina, za šta takođe postoji tehnička mogućnost. Preostalih 144 pacijenata se nije pojavilo u zakazanom terminu uglavnom zato što su zaboravili, obavili pregled u privatnoj ambulanti bez otkazivanja zauzetog termina, prestale su tegobe zbog kojih su dobili uput specijalisti…

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. januara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Pregovori sa crkvom u Crnoj Gori, ne u Beogradu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komentari na izjavu mitropolita Amfilohija da će vlast pregovarati sa njim, a ne sa Patrijaršijom, uz podsjećanje da je Mitropolija samostalna i autonomna kroz vjekove

 

DRAGAN ŠOĆ, ADVOKAT: Opštepoznati istorijat MCP

Imao sam priliku da čujem izvornu izjavu mitropolita Amfilohija. On je podsjetio na opštepoznati istorijat djelovanja Mitropolije crnogorsko-primorske, od osnivanja prije 800 godina do danas,  i istorijske okolnosti u kojima je djelovala. Ni jednom riječju mitropolit nije dao osnova da se njegova izajava i upotreba navedneih pojmova razumiju van konteksta organizacije SPC, čiji je dio MCP.

Što se tiče razgovora sa državom, vlast je dala odgovor na to pitanja time što je načinom na koji je usvojila tzv. Zakon o slobodi vjeroispovjesti, kao i ranijim postupanjima državnih organa, jasno stavila do znanja da priznaje svojstvo pravnog lica Mitropoliji Crnogorsko-primorskoj i drugim eprarhijam SPC koje djeluju na teritoriji Crne Gore.

Podsjećam tzv. Zakon o slobodi vjeroispovjesti usvojen je većinom glasova svih poslanika, što znači da se imovina na koju se zakon odnosi u članovima 62,63 i 64 smatra imovinom domaćih pravnih lica, a ne stranih (u kom slučaju bi zakon morao biti usvojen dvotrećinskom većinom – čl. 91 st. 3 Ustava CG). Time je vlasnicima te imovine, a to su podsjećam Mitropolija Crnogorsko-primorska, Eparhija Budimljansko-nikšićka, Eparhija Mileševska i Eparhija Zahumsko-hercegovačak priznato svojstvo domaćeg pravnog lica. Uz to, u proteklih nekoliko decenija, vođeni su mnogi postupci vezani za imovinska prava pred državnim organima Crne Gore u kojima su navedene eparhije, a najviše MCP, bile prihvaćene kao stranka u postupku.

 

BALŠA BRKOVIĆ, PISAC I KOLUMNISTA: Varanje na kvadrat

Eto, najednom je i mitropolit SPC u Crnoj Gori priznao odavno znane stvari – da je Mitropolija bila ,,samostalna i autonomna” što će reći – autokefalna, iako on neće izgovoriti tu riječ, koliko god se neki nadaju baš tome…

Ali, to su fakti. A što je današnja stvarnost u Crnoj Gori? Proizvodnja poželjne realnosti, i to sa dvije strane. Ne vjerujem, naime, da ima neke suštinske razlike, u ideološkom i političkom smislu, između Amfilohija i Irineja. Uostalom, neke od najružnijih i najsurovijih uvreda na račun Crnogoraca izgovorio je upravo Amfilohije.

Mislim da je naivno i sasvim nerealno polagati u njega nade da može napraviti bilo kakav iskorak po pitanju crkve u Crnoj Gori. Ali, vidim da je političarima stalo da stvore utisak da je takav rasplet, sa Amfilohijem koji naprasno postaje ,,Crnogorac”, moguć… Varanje, pa varanje na kvadrat… Tako izgleda politika u Crnoj Gori danas.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. januara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo