Povežite se sa nama

INTERVJU

Branko Rašović, specijalista oralne hirurgije, iz Podgorice: Od bezubosti do svjetskih trendova

Objavljeno prije

na

Nova saznanja o značaju oralnog zdravlja za ukupno zdravstveno stanje organizma kao i na estetski učinak čine da veliki broj naših sugrađana postaje svjestan važnosti da poboljša kvalitet svog oralnog zdravlja

 

 MONITOR: Ima li Crna Gora uslove da prati savremene svjetske trendove u stomatologiji?

RAŠOVIĆ: Smatram da ima. Ali,da bi se govorilo o tome da li idemo u korak sa svijetom, moramo uzeti u obzir tri faktora: kadar, opremu i implementaciju postojećih svjetskih trendova na lokalnom terenu. Kada su u pitanju kadrovi, u Crnoj Gori postoje kvalitetni stručnjaci, kako stomatolozi tako i specijalisti stomatologije. Prije desetak godina novosnovani stomatološki fakultet u Podgorici počinje da formira nove kadrove, iako još uvijek nema specijalističke studije, pa se ta znanja i dalje stiču u inostranstvu, najčešće u Srbiji.

Ako govorimo o opremi, onda tu stvari u privatnim ordinacijama stoje značajno bolje. Sa adekvatnim finansijskim resursima moguće je opremiti ordinaciju najsavremenijom opremom po svjetskim standardima.Stomatolozi danas imaju mogućnost da se dodatno edukuju i unapređuju svoje znanje na međunarodnim kongresima i skupovima koje onda neposredno primijenjuju u praksi.

MONITOR: Koji su to trendovi?

RAŠOVIĆ: Jedan od svjetskih trendova koje primjenjujemo u našoj ordinaciji je laser za meka tkiva.Koristi se kako bi se pacijentima obezbijedio komfor koji podrazumijeva brze i bezbolne intervencije, bez hirurških konaca,  bez komplikacija i brz oporavak. Primjenjuje se u oralnoj hirurgiji i parodontologiji, kao pomoć pri zarastanju rana, izbjeljivanju zuba, čak i terapiji bola. Laser radi na principu fototermalnog efekta, što znači da pretvara svjetlosnu u toplotnu energiju. Mogućnosti koje nam laser pruža u svakodnevnom radu su upravo spriječavanje krvarenja, omogućavanje brzog i bezbolnog zarastanja rana, smanjenje osjetljivosti operativnog područja i liječenje raznih upalnih stanja.

Drugi važan trend je primjena faktora rasta, CGF -concentrated growth factors u postoperativnom procesu zarastanja rana. Pored klasičnih zamjenika za kost, kao što su autologni transplantati i vještačka kost, kao pomoć zarastanju rana koristimo metodu primjene plazme bogate trombocitima, odnosno koncentrovanog faktora rasta, koji se nalazi u trombocitima. Oni se izdvajaju iz krvi pacijenta i aplikuju direktno na mjesto intervencije čime se postiže ubrzavanje zarastanja tkiva, smanjuje mogućnost infekcije i bola i onemogućava pojava alergijskih reakcija jer je riječ o autolognom supstratu.

MONITOR: Zubi su dominantan detalj na licu , a gubitak zuba je veliki funkcionalni i estetski problem. Da li su građani u Crnoj Gori svjesni toga?

RAŠOVIĆ: Zastupljenost ovog problema, koji možemo narodnim jezikom nazvati, bezubost i krezubost, je nažalost i dalje veoma prisutan u našoj sredini. Nova saznanja i savremeni trendovi o značaju oralnog zdravlja na ukupno zdravstveno stanje organizma kao i na estetski učinak, koji predstavlja profil svakog pojedinca, čine da veliki broj naših sugrađana postaje svjestan važnosti odluke da poboljša kvalitet svog oralnog zdravlja i samim tim ukupnog kvaliteta života. Pored klasičnih rješenja, sve češći izbor postaju implantati, kako zbog funkcionalsti tako i zbog, ne manje važnog psihološkog faktora, estetike. Oni su danas izrađeni od biokompatibilnih materijala koji sprečava odbacivanje i kao takvi predstavajaju odličnu osnovu za buduće proteteske radove – krunice, mostove i mobilne proteze. Prednosti ugradnje implantata su svakako to što se okolni zubi ne oštećuju, održava se zapremina kosti i postiže poboljšanje funkcije kao I psihološki napredak kod pacijenta.

MONITOR: Koji su stomatološki problemi zbog kojih Vam se pacijenti najčešće obraćaju?

RAŠOVIĆ: ”Apolonia” pokriva sve stomatološke usluge, kako osnovne tako i specijalističke. U našu ordinaciju dolaze pacijenti koji imaju širok spektar potreba. Ipak, pošto je ordinacija deklarisana i prepoznata po oralnoj hirurgiji i parodontologiji, onda su to najčešće pacijenti kojima je potrebno uraditi različite hirurške intervencije – operacije zuba, cista, operacije impaktiranih zuba i implantološke intervencije. Ono što posebno zavređuje pažnju su stručna mišljenja koje tim doktora u ordinaciji Apolonia može da ponudi o konkretnoj stomatološkoj problematici. Značajan je procenat pacijenata koji dolaze na konsultacije ili intervencije na osnovu uputa drugih stomatologa. To me posebno raduje jer govori o stručnosti i savjesnosti kolega da urade ono što znaju, a slučajeve za viši nivo specijalističke usluge, upute u specijalističku ordinaciju na dalji tretman ili mišljenje.

Pored stručnosti naša ordinacija pruža izuzetan komfor pacijentu u dijelu jednostavnog i brzog zakazivanja, prijatne atmosfere, diskrecije i efikasne usluge stomatološkog osoblja, do kvalitetnog pružanja kompletnog tretmana na jednom mjestu.  To prati izbor najboljeg materijala, sigurne i bezbjedne opreme uz korišćenje najsavremenijih aparata za sterilizaciju. Kod nas se pružaju usluge i pacijentima iz osjetljivih grupa prema kojima inače postoji određjeni stepen društvene marginalizacije.

MONITOR: Apolonija je jedna od prvih privatnih stomatoloških ordinacija u Crnoj Gori. Za 27 godina rada stekli ste povjerenje pacijenata i stručnih krugova.  Kako još jedna privatna ordinacija može da iskoristi svoje kapacitete?

RAŠOVIĆ: Logičan slijed događaja bio je da Apolonia podijeli svoje iskustvo sa onima koji to žele. Radi se o praktičnim savjetima i neposrednim uputstvima, a ostvaruje se kroz nekoliko kanala. Kod nas je moguće da mladi stomatolozi stažiraju, pa mnogi od njih danas imaju svoje samostalne ordinacije i uspješno posluju.  Takođe, imamo aktivan program razmjene studenata stomatologije iz inostranstva koji tokom ljeta u ordinaciji mogu da steknu uvid u naše iskustvo iz prve ruke.

MONITOR: Bili ste predsjednik Udruženja privatnih stomatologa Crne Gore u dva mandata i jedan ste od osnivača nezavisne Stomatološke komore. Koliko i na koji način je takvo udruženje doprinijelo boljoj saradnji stomatologa u Crnoj Gori?

RAŠOVIĆ: Bio sam Presjednik prvog UPS CG. Članovi Upravnog odbora bili su iz svih krajeva Crne Gore.  Prije osnivanja UPS, kolege se nisu neposredno poznavale. Tek tada počinje organizacija seminara u privatnoj praksi, kao što je i simpozijum “Iz prakse za praksu”, koji je organizovan nekoliko godina uzastopno, a na kraju rezultirao i organizacijom Prvog kongresa stomatologa sa međunarodnim učešćem.Ovi događaji su doprinijeli kreiranju kvalitetne platforme za razmjenu iskustava, mišljenja i znanja među stomatolozima, kako u oblasti struke, tako i o tekućim problemima sa kojima smo se suočavali. Govorili smo o ilegalnoj praksi, stavu prema institucijama i pokrenuli aktivnosti, ne samo u stručnom smislu nego i u smislu društvene aktivnosti u cilju poboljšanja statusa stomatologa i stomatologije kao zdravstvene djelatnosti i kao privatne stomatološke prakse uopšte.Krajnji rezulat bio je podjela Ljekarske komore Crne Gore i donošenje zakona o formiranju nezavisne Stomatološke komore, kakva postoji i svuda u svijetu.

MONITOR: Rastući trend u istočnim zemljama, a naročito zemljama Balkana, je dentalni turizam. Gdje je Crna Gora na mapi ove ponude?

RAŠOVIĆ: Realnost je da stomatološke usluge, naročito iz oblasti implantologije, u Crnoj Gori pacijent može dobiti po nekoliko puta nižim cijenama u odnosu na razvijene zemlje Evrope i Amerike, bez kompromisa kvaliteta.

MONITOR: U eri digitalizacije i automatizacije, kako Vi vidite budućnost stomatologije?

RAŠOVIĆ: Savremeni uslovi već podrazumijevaju primjenu novih dijagnostičkih metoda. Pored ortopoan tomografije i 3d dijagnostike, u protetici i implantologiji način rada i planiranje se sve više vrši putem savremenih aparata – skeniranja i pravljenja plana na osnovu kompjuterizovane procijene. Treći karakter interakcija među kolegama što utiče na efikasnost i kvalitet pružanja usluge. U tom smislu, iako posao stomatologa podrazumijeva korišćenje mašine, za neposredan kontakt sa pacijentom ipak nije nađena adekvatna zamjena. Bar ne do sada.


Prednosti  opšte anestezije

 

MONITOR: Kao rezultat plodnosne saradnje sa ordinacijom Beograd Centar i prof. dr Stajčićem, 2016. godine su uspješno urađene prve stomatološke intervencije u opštoj anesteziji u privatnoj praksi. Koliko je ovaj zahvat postao čest u Crnoj Gori i u kojim slučajevima?

RAŠOVIĆ: Opšta anestezija zahtijeva bolničke uslove i neke intervencije nije moguće raditi u ambulantnim uslovima. Ona je predviđena za teže slučajeve koji se duže rade i gdje je potrebna potpuna anestezija operativnog područja koja se ne može postići lokalnom anestezijom.Te intervencije nisu tako česte, ali je bitno da se u privatnoj praksi, a zahvaljujući privatnim bolnicama, ipak može po potrebi uraditi i to,na zadovoljstvo pacijenata, bez uputa, komisija i dugog čekanja.

Međutim, u ambulantnim uslovima dobra metoda je intravenska sedacija.Ova procedura je primjenjiva na sve pacijente, a posebno je značajna za one sa posebnim potrebama. Njene prednosti su te što pacijent nije intubiran čime je očuvana funkcija gutanja i ne gubi svijest. Blago je uspavan, ali može da čuje. Uz dodatak lokalne antestezije intervencije su apsolutno bezbolne i pacijent se ničega ne sjeća što je važno u slučajevima velikog straha radi sprečavanja traumatičnog iskustva. Postoji antidot koji u jednom trenu‘budi’ pacijenta i vraća ga u potpuno stanje svijesti i normalne komunikacije. Potpuno je bezbjedna i radi se u prisustvu stručnog kadra,anesteziologa i anestetičara.

                        Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Struka prije političkog predznaka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Međunarodna zajednica je reagovala suvo, suzdržano i uslovno čime je izrazila saglasnost sa smjenom DPS-a, ali i rezervu prema onom što donosi budućnost. Nova vlast to mora imati u vidu i naći adekvatan odgovor. Prvi i dobar dao je Sporazum tri lidera nove većine. Sad se čeka drugi u slici nove Vlade čiji članovi ne bi smjeli biti sporni toj međunarodnoj zajednici, a posebno ne NATO savezu i EU

 

MONITOR: CGO je brzo nakon izbijanja COVID19 epidemije u Crnoj Gori objavio izvjestaj  ,,Crna Gora i korona: stanje nacije u prvih šest sedmica”. Iako je i tada bilo stvari za kritiku,  danas je situacija sa virusom ozbiljnija i lošija. Koja je Vaša ocjena sada? 

ULJAREVIĆ: Danas živimo posljedice onog na što smo tada upozoravali – partija je pregazila struku. Umjesto da je pandemija, kao naš zajednički problem, iskorišćena za društvenu homogenizaciju ona je ogolila do srži probleme partijski okovanog sistema. Tužno je što su brojni ljekari iz NKT strukture, a posebno oni nama najvidljiviji, pristali da služe partijskim interesima gazeći Hipokratovu zakletvu i unižavajući profesiju. Prošlo je nezapaženo, a cijenim da bi trebalo utvrditi i odgovornost onih koji su u Institutu za javno zdravlje dali mišljenje DIK-u i NKT-u na osnovu kojeg su osobe u samoizolaciji mogle da glasaju na biračkom mjestu bez prethodnog testiranja. A to je jedna u nizu štetnih odluka onih kojima smo mnogo vjerovali u martu, a koji su do danas izigrali naše povjerenje i dnevno nam vrijeđaju zdrav razum. Ostaće zapamćeno i ponašanje predsjednika i članova NKT-a koji su svojom podrškom određenim javnim skupovima, a i učešćem na njima, poručili da ni ljudski životi nijesu ništa u odnosu na partijski interes.

MONITOR: Epidemiološka situacija eskalirala je nakon izbora i političkih okupljanja koja su uslijedila. Čini li Vam se da se osim sa Kovidom, Crna Gora bori i sa drugim vrstama virusa, nacionalizma, recimo?  I da li je promjena vlasti prilika da se sa tim virusom nacionalizma  izborimo, ili je to, kako neki, kažu povratak u devedesete?

ULJAREVIĆ: Virus nacionalizma, nažalost, nikad nije ni nestajao ne samo iz Crne Gore nego iz regiona čiji smo sastavni dio. Sam DPS je dobar dio svoje vlasti, pa i one nakon obnove nezavisnosti 2006. godine, bazirao na elementima nacionalizma i podjela iz 90-ih. Doskorašnja vlast suštinski nije puno toga uradila ni na suočavanju sa nasljeđem 90-ih u crnogorskom društvu i na prevazilaženju podjela nastalih na njima. Štaviše, u nekim aspektima, aktivno je te podjele i gajila i podržavala.

Pred novom vlašću će biti rješavanje društvenih boljki izazvane nacinalizmom, sa kojima se DPS nije obračunao ali i koje su kreirale i širile određene članice nove vladajuće većine. No, ne mislim da je moguć povratak u 90. kojima nas DPS i njegovi kerberi plaše, a zaboravljaju da nam kažu i što je DPS tada radio i kakvu je retoriku imao i da li je upravo to uticalo da do danas nemamo niti jednu optužnicu u ratnim zločinima za komandnu odgovornost. Prošlo je 30 godina, i ako dođe do porasta nacionalizma, to će biti u nekoj drugačijoj, blažoj formi sa drugačijim ciljevima.

MONITOR: Kako vidite reakcije spolja, prvenstveno iz regiona, u kojima se Milo Đukanović i dalje vidi kao ,,garant stabilnosti”?

ULJAREVIĆ: Međunarodna zajednica je reagovala suvo, suzdržano i uslovno čime je izrazila saglasnost sa smjenom DPS-a, ali i rezervu prema onom što donosi budućnost. Nova vlast to mora imati u vidu i naći adekvatan odgovor. Prvi i dobar dao je Sporazum tri lidera nove većine. Sad se čeka drugi u slici nove Vlade čiji članovi ne bi smjeli biti sporni toj međunarodnoj zajednici, a posebno ne NATO savezu i EU.

Region je bio druga priča, a posebno Srbija. ,,Prva” i ,,druga” Srbija su našle tačku spajanja u Crnoj Gori i pokazali su nam da su za njih prihvatljivi samo oni naši izbori koje bi oni odobrili. Licimjerni su bili oni koji se raduju pobjedi opozicije kao pobjedi nad svojim političkim protivnikom Milom Đukanovićem uz prateći nacionalistički foklor, iako su mu, ne tako davno, rentirali najprizemnije medije za potrebe obračuna sa neistomišljenicima u Crnoj Gori. Licimjerni su bili i oni koji su se zgražavali nad pobjedom opozicije i stali u odbranu Đukanovića, a u Srbiji su protivnici iste takve vlasti Vučića i borci za ljudska prava čije kršenje nikada nisu vidjeli u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ŠKELJZEN MALIĆI, POLITIČKI ANALITIČAR I PUBLICISTA IZ PRIŠTINE: Balkanski šengen ili rat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako bi taj „šengen” bio izgrađen prema modelu EU, i kao priprema za učlanjenje u EU, mogla bi se stvoriti formacija koja ublažava tendenciju stvaranja velikih nacionalnih država koje se ne mogu stvoriti, kao takve, bez ratova. To je  svakako bolje nego i dalje nazadovati ili održavati „zaleđene” ili tinjajuće ratne sukobe

 

MONITOR: Proteklih dana u Srbiji i na Kosovu najaktuelnija tema bilo je potpisivanje u Vašingtonu sporazuma o ekonomskoj normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine. U Srbiji vlast i opozicija imaju sasvim suprotne stavove. Kakav je Vaš stav o tom dokumentu?

MALIĆI: Sporazum iz Vašingtona nakićen je svim i svačim, više je popis obećanja sa nejasnim garancijama oko mnogih milijardi investicija… Naravno, i na Kosovu su, kao i u Srbiji, opozicija i pozicija podeljene oko sporazuma. Kritičnija je situacija kod vladine stranke, zato što je kosovska delegacija i u Vašingtonu pokazala nesuglasice. U jednom trenutku Ramuš Haradinaj je iz Prištine pretio da će srušiti krhku vladinu koaliciju, ali je brzo primiren, možda i zbog direktnog snažnog demarša američke strane. Ako bismo ukršteno čitali stavove vlasti i opozicija na Kosovu i Srbiji, imali bismo zanimljiv stepen visoke saglasnosti u oceni sporazuma: srpska opozicija smatra da sporazum ide u prilog Kosovu, da je Vučić praktično priznao nezavisnost Kosova. Kosovska opozicija naprotiv smatra da je u Vašingtonu najviše profitirala Srbija, a da je kosovska delegacija bila nelegitimna, nesposobna i neodgovorna.

MONITOR: Šta je sporazumom dobilo Kosovo? Da li on ugrožava suverenitet Kosova?

MALIĆI: Sporazum je po formi i sadržaju najviše bio u funkciji podržavanja izborne kampanje predsednika Trampa. Kosovo i Srbija nisu mnogo dobili. Izostalo je ono što su kosovski pregovarači očekivali, a od čega je srpska strana najviše strepela. Naime, kada je Donald Tramp pre skoro dve godine uputio pismo predsednicima Kosova i Srbije, pozvao ih je bio u Belu kuću da tamo finaliziraju završni mirovni sporazum i proslave uzajamno priznanje. Zbog toga se dugo sepekulisalo da je sporazum o Kosovu praktično postignut ili će prosto biti diktiran u Vašingtonu, gde delegacije samo treba da se dogovore oko nekih detalja i stave potpis. Zbog tih glasina je bivši kosovski premijer Albin Kurti, koji je vladao nepunih sto dana, odbijao pozive da ode u Belu kuću, jer je mislio da ga tamo čekaju „noževi probodeni na mapu Kosova”, aludirajući na glasine da su Tači i Vučic već dogovorili nove granice i razmenu teritorija.

Od ideje uzjamnog priznanja nije ništa bilo 4. septembra. Ona se pojavila u prvom draftu sporazuma i kada je ona odmah „procurela” kao alarmantna vest na udarnim stranicama štampe koju kontroliše Vučić, koji je odbio formulaciju, ta tačka sporazuma je uklonjena uz elegantno objašnjenje da je skup u Beloj kući fokusiran na ekonomski i neke druge sporazume, a pitanje završnog političkog sporazuma o priznanju ostavljeno je za pregovore koje vodi EU.

Suverenost Kosova nije narušena sporazumom, ali kosovska opozicija smatra da je suverenost ugrožena zbog prihvatanja zahteva Srbije da se reguliše korišćenje strateških resursa veštačkog jezera i elektrane Gazivode. Jezero se najvećim delom prostire na teritoriji Kosova, oko 15 posto zapadnog dela je na teritoriji Srbije. Ovo pitanje se pokušava ispolitizirati na isti način kao i sporazum o demarkaciji sa Crnom Gorom. Premijer Hoti se optužuje da je navodno Srbiji poklonio deo nečega što je sto posto kosovsko. Američke vladine institucije preuzele su obavezu da naprave projekt fizibiliteta za jezero koje je stvoreno akumulacijom protočnih voda čiji sliv počinje na teritoriji Srbije, ima široku primenu na Kosovu, a onda, dobrim delom preko reke Ibar, ponovo prelazi u Srbiju.

MONITOR: Predsjednik Pokreta za preokret Janko Veselinović izjavio je da je Srbija potpisala „de fakto priznavanje Kosova”.

MALIĆI: Nije priznala, ali je napravila korak u tom smeru i, više simbolički, priznala Sjedinjene Države kao arbitra u rešavanju kosovskog pitanja. Pošto su SAD glavni sponzor nezavisnosti Kosova, Beograd zna da ne može od Vašingtona tražiti potpunu promenu kursa, ali zna da bi Tramp možda mogao ponuditi određene korisne ustupke, kako bi bezbolnije naplatio „odštetu” za neminovno prepuštanje Kosova i proibližavanje Srbije EU i NATO-u. Pored unosnih ekonomskih ponuda koje je potpisao, Vučić je pristao i na određene elemente sporazuma koji znače otklon Srbije od Rusije i Kine na linijama Trampovih konfrontacija sa ovim silama, na kojoj se oslanjala u ekonomskim i vojnim projektima, kao i glavnim partnerima za odbranu Kosova u Ujedinjenim nacijama.

Veseljko KOPRIVICA

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR NEVENKA LUKOVAC JANJIĆ, INTERNISTA ONKOLOG INSTITUTA ZA ONKOLOGIJU KCCG: Nije sramota bolovati od kancera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Muškarci u Crnoj Gori najčešće obolijevaju od karcinoma pluća, a slijede karcinom prostate, debelog crijeva, pa karcinomi glave i vrata. Kod žena na prvom mjestu je karcinom dojke, a potom slijede karcinom debelog crijeva, pluća i karcinom grlića materice. Redosljed obolijevanja od ovih vrsta karcinoma i kod muškaraca i kod žena istovjetan je redosljedu obolijevanja u svijetu

 

MONITOR: Prema relevantnim istraživanjima kancer je vodeća bolest 21. vijeka? Je li takav slučaj i u Crnoj Gori? 

LUKOVAC – JANJIĆ: U većini razvijenih zemalja u svijetu obolijevanje od maligne bolesti je na vodećem mjestu, tačnije u posljednjoj dekadi su pretekle broj oboljelih od kardiovaskualrniih bolesti i to u prvom redu zbog dobre prevencije bolesti srca i krvnih sudova. Kod nas su bolesti srca i krvnih sudova još na prvom mjestu, a maligne bolesti odmah iza.

MONITOR: Postoji više od 200 tipova kancera. Od kojih se najčešće obolijeva i umire u Crnoj Gori?

LUKOVAC – JANJIĆ: U Crnoj Gori, nažalost, još ne postoji zvanični registar malignih bolesti. Podaci sa kojima mi raspolažemo su podaci dobijeni iz naše medicinske dokumentacije te procjena Internacionalne agencije za istraživanje raka (GLOBOCAN).

U populaciji muškaraca na prvom mjestu je karcinom pluća, a nakon njega slijede karcinom prostate, karcinom debelog crijeva, pa karcinomi glave i vrata. Kod žena na prvom mjestu je karcinom dojke, a potom slijede karcinom debelog crijeva, pluća i karcinom grlića materice. Moram dodati da je redosljed obolijevanja od ovih vrsta karcinoma i kod muškaraca i kod žena istovjetan redosljedu obolijevanja u svijetu.

MONITOR: Kažete da je karcinom dojke najčešći malignitet kod žena. Koji su najznačajniji faktori rizika za tu bolest? Koje su najznačanije preventivne mjere?

LUKOVAC – JANJIĆ: Faktori rizika za kancer dojke mogu biti oni na koje ne možemo uticati (uzrast – porastom godina raste i rizik, rasna pripadnost – žene bijele rase češće obolijevaju od žena žute i crne rase, genetski faktori – rizik za nastanak ove bolesti je oko dva puta veći kod žena koje imaju jednog bliskog srodnika, nemaligna proliferativna stanja u dojci, dug reproduktivni period – rana prva menstruacija, kasna menopauza) i oni na koje možemo uticati a to su: gojaznost, upotreba hormonske terapije – substituciona terapija u postmenopauznom periodu povećava rizik za nastanak karcinoma, alkohol, hrana bogata masnoćom.

Ukupni individualni rizik zavisi od prisustva i kombinacije ovih faktora.

Preventivne mjere mogu biti primarne: adekvatna fizička aktivnost, smanjenje tjelesne mase, redukcija uzimanja alkohola, konzumiranje voća i povrća. Takođe, pokazano je da se rizik obolijevanja smanjuje sa porastom broja porođaja, te da žene koje su dojile imaju oko 40 odsto manji rizik da obole od kancera dojke.

Veseljko KOPRIVICA

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo