Povežite se sa nama

INTERVJU

DUŠAN PAVIĆEVIĆ, DIPLOMIRANI METEOROLOG IZ PODGORICE: Miholjsko ljeto  će potrajati

Objavljeno prije

na

Cijeli Mediteran, pa samim tim i Crna Gora, je vrlo osjetljiv i kad su u pitanju toplotni talasi, i suše, i poplave. U principu proizvodnja hrane, vodosnabdijevanje, turizam… su privredne grane koje bi prve mogle u manjoj ili većoj mjeri osjetiti posljedice klimatskih promjena

 

MONITOR: Dvadeset  dana u Crnoj Gori traje tzv. Miholjsko ljeto, koje karakterišu stabilno vrijeme i neuobičajeno visoke temperature za ovaj period godine. Kako objašanjavate taj fenomen?

PAVIĆEVIĆ: Visoke ili relativno visoke temperature u našim krajevima u ovo doba godine nisu raritet. Činjenica je da se neki tipovi vremena, odnosno vremenske prilike, javljaju pravilnije nego što bi se moglo očekivati na bazi slučaja. Uveden je, stoga, pojam“singularitet” koji je u meteorologiji definisan kao prilično pouzdan vremenski fenomen koji se skoro svake godine ponavlja u približno isto vrijeme. Miholjsko ljeto je jedan od tih fenomena, a, generalno, proučavanjem singulariteta najviše su se bavili meteorolozi u Njemačkoj i Francuskoj.

Utvrđivani su karakteristični oblici krive pritiska u vrijeme neposredno pred pojavu nekog singulariteta (“miholjskoljeto”, ”januarsko topljenje”, “ledeni sveci”, …) . Utisak je da su singulariteti realnost, ali kolebanja u intenzitetu i u vremenu javljanja su dovoljno velika da se ne mogu koristiti za pouzdanu prognozu.

MONITOR: Fenomen je i to što je period od 10. do 17. oktobra ove godine četvrti po redu najtopliji period na području Podgorice u posljednjih 70 godina. Tada je temperature vazduha preko dana uzastopno dostizala 26 stepeni, što je neuobičajeno za ovo doba godine…

PAVIĆEVIĆ: Oktobar Podgorici u prosjeku donese šest ljetnjih dana (temperatura viša od 25 stepeni Celzijusa), a u rekordnoj 2001. bilo ih je čak 23. Ovog mjeseca (zaključno sa 24. oktobrom) temperatura je premašila 25 stepeni već 17 puta, a interesantno je da je svih tih dana živa u termometru išla i preko 26-og podioka Celzijusove skale. Skoro je izvjesno da će do kraja mjeseca biti dostignuta brojka od 20 ljetnjih dana, drugi put u sedamdesetogodišnoj istoriji mjerenja u glavnom radu.

MONITOR: Na području Žabljaka sredinom oktobra oboreni su dnevni temperaturni rekordi za taj period za više od pola vijeka…

PAVIĆEVIĆ: Preciznije, postignute su najviše vrijednosti u posljednjih 60 godina, jer se mjerenja na Žabljaku obavljaju od 1958. Prije nekoliko dana je srušen i rekord u Podgorici. U ponedjeljak, 21. oktobra, zabilježena je najviša temperatura (28 C) na taj datum od 1949. godine.

MONITOR: Šta je uzrok ovom neuobičajenom vremenu za ovaj period godine?

PAVIĆEVIĆ: Već skoro dvije nedjelje područje jugoistočne Evrope se nalazi pod uticajem polja povišenog vazdušnog pritiska, a ni u bližem okruženju nije bilo aktivnosti koja bi narušila uspostavljenu anticiklonsku cirkulaciju.

MONITOR: Kakvo nas vrijeme očekuje narednih mjeseci?

PAVIĆEVIĆ: Prema sezonskom prognostičkom materijalu ECMWF (European Centre for Medium-Range Weather Forecasts) četvoromjesečje novembar-decembar-januar-februar će biti toplije nego što je uobičajeno. Shodno tom materijalu taj period će biti među deset najtoplijih u posljednjih 30 godina. Kada su padavine u pitanju za očekivati je da one budu u okviru uobičajenih vrijednosti.

Naravno, govorimo o srednjim vrijednostima, pa se ne isključuju kraći ili malo duži periodi hladnog ili veoma hladnog vremena.

MONITOR: Je li Crna Gora jedno od područja koja su vrlo osjetljiva na uticaj klimatskih promjena i kakve bi posljedice mogla zbog toga da ima?

PAVIĆEVIĆ: Cijeli Mediteran, pa samim tim i Crna Gora,  je vrlo osjetljiv i kad su u pitanju toplotni talasi, i suše i poplave. U principu proizvodnja hrane, vodosnabdijevanje, turizam… su privredne grane koje bi prve mogle u manjoj ili većoj mjeri osjetiti posljedice klimatskih promjena.

Vjerovatno ćemo se u budućnosti suočiti i sa bolestima koje nisu bile svojstvene našem regionu, sa drugačijim biljnim I životinjskim bolestima, štetočinama…

Naravno, postoje različiti scenariji zavisno od emisije gasova staklene bašte, ali čak i srednje loš scenario, A1B, “obećava” dalji porast temperature i osjetan deficit padavina.

MONITOR: Da li je  takozvanih meteoroloških poremećaja bilo u drugim krajevima svijeta?

PAVIĆEVIĆ: Generalni porast temperature vazduha, a prvenstveno vode, znači više energije u atmosferi, pa su procesi intenzivniji I prostraniji. Skoro svake sedmice negdje u svijetu imamo devastirajuće vjetrove, ogromne poplave, ekstremno visoke temperature…

Sjetimo se samo poplava u Japanu od prije dvadesetak dana, možda najgorih u  posljednjih tridesetak godina.

MONITOR: Kakve probleme ljudi imaju zbog ovakvih klimatskih promjena, koje su registrovane i u drugim dijelovima svijeta?

PAVIĆEVIĆ: Cijela područja postaju sve manje podesna za život i rad. Pojedinim ostrvima sa malom nadmorskom visinom prijeti nestanak. Migracije uslovljene klimatskim promjenama su već sada stvarnost, a za očekivati je da se u godinama pred nama još više intenziviraju.

MONITOR: Kakve su dugoročne prognoze kad je riječ o klimatskim promjenama u svijetu?

PAVIĆEVIĆ: U svim scenarijima se očekuje porast temperature, topljenje leda i posljedično  porast nivoa mora. Problem sa pitkom vodom će biti sve veći. Postavlja se pitanje samo da li ćemo, čovječanstvo u cjelini, na vrijeme shvatiti i nešto preduzeti da ne ugrozimo planetu do te mjere da pokrenemo ireverzibilan proces,  proces koji sam sebe hrani i dovodi u pitanje opstanak ljudske vrste.

MONITOR: Kako možemo izbjeći katastrofe koje stručnjaci predviđaju kao posljedice klimatskih promjena ako ne održimo temperaturni porast ispod 2°C?

PAVIĆEVIĆ: Jedino ako shvatimo da možemo za planetu uraditi mnogo, ako baš svi uradimo makar malo. A to malo podrazumijeva I direktni lični doprinos, ali I pritisak na donosioce odluka kako bi djelovali u korist održavanja i unapređenja životne sredine.

 

                 Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

TONINO PICULA, POSLANIK  U EVROPSKOM PARLAMENTU, IZVJESTILAC EVROPSKOG PARLAMENTA ZA CRNU GORU: EU nije pred raspadom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Volio bih da Crna Gora, kao zemlja koja je najdalje otišla u procesu pregovaranja, uđe u EU do 2024

 

MONITOR: Koliko politika proširenje EU doprinosi jačanju demokratije, mira i napretka širom Evrope? 

PICULA: Povijest EU je povijest njenog širenja. Kako se širio njezin geopolitički obuhvat i utjecaj, obuhvaćenim je zemljama donosila stabilnost i robustan gospodarski rast. Nema sumnje da je politika proširenja najsnažniji vanjskopolitički alat EU. Jasna perspektiva članstva i njegovih dobrobiti uvjerljiv je poticaj potencijalnim članicama da na sebe preuzmu obaveze provedbe političkih i ekonomskih reformi koje su ulaznica u Europsku uniju.

MONITOR: Šta ukratko znači ideja za novu nadograđenu metodologiju proširenja EU?

PICULA: Nova metodologija sastoji se od šest klastera ili skupova, s tim da se klaster vladavine prava prvi otvara i zadnji zatvara. Također, nova Komisija inzistira na reverzibilnosti, tj. mogućnošću da pregovori mogu nazadovati ako nema napretka. Naglasak jena tome da proces proširenja mora promovirati fundamentalne vrijednosti Unije i rezultirati održivom demokratskom i ekonomskom tranzicijom, kao i ekonomskom konvergencijom, a mora teći paralelno s internom reformom Unije. Nužno je da Unija pruži jasne i konzistentne pokazatelje napretka i kontinuiranu podršku tijekom procesa, da poboljša mjerila napretka i osigura da se svaku zemlju pojedinačno ocjenjuje temeljem vlastitih zasluga. Da se ojača mehanizam uvjetovanja i reverzibilnosti procesa kroz primjenu objektivnih kriterija pri odlučivanju o suspenziji pregovora, što je mehanizam koji zaista jasno signalizira da institucionalni razvoj i reforma ne smiju biti odglumljeni.  Reforme koje se provode moraju biti nepovratno ugrađene u sustav.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na
www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

GORAN ĐUROVIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA: Izlazak opozicije u Tivtu je gubitak mogućnosti za fer i demokratske izbore

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izlazak na lokalne zbore znači da nikome više u međunarodnoj zajednici opozcija neće moći da okarakteriše uslove za izbore kao nedemokratske iako svi znamo da je to tačno. Time se na duži period gubi mogućnost da se zaista konačno održe fer izbori kao osnov za kreiranje slobodnih i profesionalnih institucija. Ovo opet znači gubitak vremena

 

MONITOR: Kriza, produbljena nakon usvajanja Zakona o vjerskimzajednicama, postajeiz dana u dan je svedublja, a rješenje se ne nazire. Iako je formalno dijalog crkve i Vlade otpočeo, Mitropolit Amfilohije pozvao je ove sedmice vjernike da ne glasaju za DPS, dok je Đukanović ocijenio da  crkva  udružena sa nacionalističkim vansistemsim djelovanjem  udara na državu. Kako vidite aktuelnu situaciju?

ĐUROVIĆ:  Situacija se zaoštrava zahvaljujući prije svega oštrim izjavama funkcionera i propagandne mašinerije DPS-a. Na žalost, ni Mitropolit MCP ne uspijeva (kao što i nikad nije) da se uzdrži od povremenih izjava koje prevazilaze njegovu ulogu u društvu.  Očekujem ipak početak dijaloga jer je za obje strane zapravo dijalog i dogovor jedini način rješenja porblema.

MONITOR: Šta ova kriza može proizvesti, i šta bi trebalo preduzeti da se stvari normalizuju?

ĐUROVIĆ: Kriza je već proizvela dodatne podjele u društvu koje će dijelom uticati na sledeće izbore kad god oni bili organizovani. Normalizacija stvari je moguća uz značajnije posredovanje EU jer osim početnog poziva na dijalog DPS nije pokazao spremnost da hitno pristupi iznalaženju normativnih rješenja za nedostatke u Zakonu. Dobra početna osnova je da su obje strane saglasne da je Zakon o vjeroispovjesti potreban, da žele uređenje položaja vjesrkih zajednica u Crnoj Gori. Vlada tj. DPS, tj. Đukanović je na potezu jer samo od volje Đukanovića zavisi hoće li početi dijalog na ekspertskom nivou i hoće li doći do približavanja stavova u odnosu na nekoliko spornih članova Zakona.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na
www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR RADE RATKOVIĆ, DEKAN FAKULTETA ZA BIZNIS I TURIZAM IZ BUDVE: Ski turizam je u ozbiljnoj krizi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Teško da Ski turizam može imati ekonomskog smisla bez prirodnog snijega. Vještački snijeg je samo surogat, a ne supstitut

 

MONITOR: Jesu li  zimska turistička sezona propala?

RATKOVIĆ: U decembru 2019.godine ostvareno je 6.890 noćenja (14 odsto manje nego u istom mjesecu prethodne godine), što znači da je broj dana pune zauzetosti u tom mjesecu bio manje od dva dana, odnosno oko šest odsto. Podaci za januar ove godine još nijesu objavljeni, ali je realno procijeniti da situacija nije bitno različita. U januaru 2019. stepen popunjenosti kolektivnog smještaja u planinskom dijelu Crne Gore bio je oko 3,6 dana pune zauzetosti. Nasuprot tome, u avgustu te godine stepen popunjenosti kolektivnog smještaja u planinskom dijelu bio je oko sedam dana pune zauzetosti, odnosno 22 odsto. U primorskom dijelu stepen popunjenosti kolektivnog smještaja u avgustu bio je oko 80 odsto. Dati indikatori ukazuju na ozbiljnu krizu ski turizma  u Crnoj Gori i na pogoršanje  popunjenosti u ovoj sezoni. Popunjenost planinskih smještajnih kapaciteta je u ljetnjoj sezoni blizu četiri puta veća nego u zimskoj.

MONITOR: Da li je jedini razlog za to nedostatak snijega i je li jedini spas vještački snijeg?

RATKOVIĆ:To je, sasvim sigurno, glavni razlog. Nije jedini, ali ski turizam teško da može imati ekonomskog smisla bez prirodnog snijega. Vještački snijeg je samo surogat, a ne supstitut. Za njegovu proizvodnju i  opstojnost nužni su preuslovi: temperature ispod nule i vlažnost vazduha od najmanje 51 procenat, što se ne može garantovati. Troškovi proizvodnje su visoki, ekološki otisak nepovoljan, a ski sezona jako kratka. Puno je razloga da se akcenat planinskog turizma radikalno promijeni ka ljetnjem planinskom turizmu, za koji Crna Gora ima velike prirodne komparativne prednosti.  Naravno da bi trebalo proširiti dodatnu ponudu u ski centrima, ali to, bez postojanog snijega, ne može biti dovoljno za turističku nišu ski turista.

MONITOR: Ima li razloga za zabrinutost kad je riječ o planinskom turizmu?

RATKOVIĆ:Mislim da nema razloga za zabrinost za planinski turizam Crne Gore, ali, kao što je stavljeno u brojnim razvojnim strategijama domaćih i inostranih eksperata, pa i u važećem Master planu do 2020. godine, prioritet treba dati ljetnjem turizmu u sprezi sa ruralnom poljoprivredom, za što imamo odlične prirodne uslove i možemo, u tom pogledu, postati lider na Mediteranu. Ova vrsta turizma ima veliki prihodni potencijal i potencijal zapošljavanja. Treba se poučiti velikim uspjehom ove vrste turizma u Istri,  a da i ne govorimo u Italiji, Francuskoj, Španiji…

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili ne
www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo