Povežite se sa nama

INTERVJU

DUŠAN PAVIĆEVIĆ, DIPLOMIRANI METEOROLOG IZ PODGORICE: Miholjsko ljeto  će potrajati

Objavljeno prije

na

Cijeli Mediteran, pa samim tim i Crna Gora, je vrlo osjetljiv i kad su u pitanju toplotni talasi, i suše, i poplave. U principu proizvodnja hrane, vodosnabdijevanje, turizam… su privredne grane koje bi prve mogle u manjoj ili većoj mjeri osjetiti posljedice klimatskih promjena

 

MONITOR: Dvadeset  dana u Crnoj Gori traje tzv. Miholjsko ljeto, koje karakterišu stabilno vrijeme i neuobičajeno visoke temperature za ovaj period godine. Kako objašanjavate taj fenomen?

PAVIĆEVIĆ: Visoke ili relativno visoke temperature u našim krajevima u ovo doba godine nisu raritet. Činjenica je da se neki tipovi vremena, odnosno vremenske prilike, javljaju pravilnije nego što bi se moglo očekivati na bazi slučaja. Uveden je, stoga, pojam“singularitet” koji je u meteorologiji definisan kao prilično pouzdan vremenski fenomen koji se skoro svake godine ponavlja u približno isto vrijeme. Miholjsko ljeto je jedan od tih fenomena, a, generalno, proučavanjem singulariteta najviše su se bavili meteorolozi u Njemačkoj i Francuskoj.

Utvrđivani su karakteristični oblici krive pritiska u vrijeme neposredno pred pojavu nekog singulariteta (“miholjskoljeto”, ”januarsko topljenje”, “ledeni sveci”, …) . Utisak je da su singulariteti realnost, ali kolebanja u intenzitetu i u vremenu javljanja su dovoljno velika da se ne mogu koristiti za pouzdanu prognozu.

MONITOR: Fenomen je i to što je period od 10. do 17. oktobra ove godine četvrti po redu najtopliji period na području Podgorice u posljednjih 70 godina. Tada je temperature vazduha preko dana uzastopno dostizala 26 stepeni, što je neuobičajeno za ovo doba godine…

PAVIĆEVIĆ: Oktobar Podgorici u prosjeku donese šest ljetnjih dana (temperatura viša od 25 stepeni Celzijusa), a u rekordnoj 2001. bilo ih je čak 23. Ovog mjeseca (zaključno sa 24. oktobrom) temperatura je premašila 25 stepeni već 17 puta, a interesantno je da je svih tih dana živa u termometru išla i preko 26-og podioka Celzijusove skale. Skoro je izvjesno da će do kraja mjeseca biti dostignuta brojka od 20 ljetnjih dana, drugi put u sedamdesetogodišnoj istoriji mjerenja u glavnom radu.

MONITOR: Na području Žabljaka sredinom oktobra oboreni su dnevni temperaturni rekordi za taj period za više od pola vijeka…

PAVIĆEVIĆ: Preciznije, postignute su najviše vrijednosti u posljednjih 60 godina, jer se mjerenja na Žabljaku obavljaju od 1958. Prije nekoliko dana je srušen i rekord u Podgorici. U ponedjeljak, 21. oktobra, zabilježena je najviša temperatura (28 C) na taj datum od 1949. godine.

MONITOR: Šta je uzrok ovom neuobičajenom vremenu za ovaj period godine?

PAVIĆEVIĆ: Već skoro dvije nedjelje područje jugoistočne Evrope se nalazi pod uticajem polja povišenog vazdušnog pritiska, a ni u bližem okruženju nije bilo aktivnosti koja bi narušila uspostavljenu anticiklonsku cirkulaciju.

MONITOR: Kakvo nas vrijeme očekuje narednih mjeseci?

PAVIĆEVIĆ: Prema sezonskom prognostičkom materijalu ECMWF (European Centre for Medium-Range Weather Forecasts) četvoromjesečje novembar-decembar-januar-februar će biti toplije nego što je uobičajeno. Shodno tom materijalu taj period će biti među deset najtoplijih u posljednjih 30 godina. Kada su padavine u pitanju za očekivati je da one budu u okviru uobičajenih vrijednosti.

Naravno, govorimo o srednjim vrijednostima, pa se ne isključuju kraći ili malo duži periodi hladnog ili veoma hladnog vremena.

MONITOR: Je li Crna Gora jedno od područja koja su vrlo osjetljiva na uticaj klimatskih promjena i kakve bi posljedice mogla zbog toga da ima?

PAVIĆEVIĆ: Cijeli Mediteran, pa samim tim i Crna Gora,  je vrlo osjetljiv i kad su u pitanju toplotni talasi, i suše i poplave. U principu proizvodnja hrane, vodosnabdijevanje, turizam… su privredne grane koje bi prve mogle u manjoj ili većoj mjeri osjetiti posljedice klimatskih promjena.

Vjerovatno ćemo se u budućnosti suočiti i sa bolestima koje nisu bile svojstvene našem regionu, sa drugačijim biljnim I životinjskim bolestima, štetočinama…

Naravno, postoje različiti scenariji zavisno od emisije gasova staklene bašte, ali čak i srednje loš scenario, A1B, “obećava” dalji porast temperature i osjetan deficit padavina.

MONITOR: Da li je  takozvanih meteoroloških poremećaja bilo u drugim krajevima svijeta?

PAVIĆEVIĆ: Generalni porast temperature vazduha, a prvenstveno vode, znači više energije u atmosferi, pa su procesi intenzivniji I prostraniji. Skoro svake sedmice negdje u svijetu imamo devastirajuće vjetrove, ogromne poplave, ekstremno visoke temperature…

Sjetimo se samo poplava u Japanu od prije dvadesetak dana, možda najgorih u  posljednjih tridesetak godina.

MONITOR: Kakve probleme ljudi imaju zbog ovakvih klimatskih promjena, koje su registrovane i u drugim dijelovima svijeta?

PAVIĆEVIĆ: Cijela područja postaju sve manje podesna za život i rad. Pojedinim ostrvima sa malom nadmorskom visinom prijeti nestanak. Migracije uslovljene klimatskim promjenama su već sada stvarnost, a za očekivati je da se u godinama pred nama još više intenziviraju.

MONITOR: Kakve su dugoročne prognoze kad je riječ o klimatskim promjenama u svijetu?

PAVIĆEVIĆ: U svim scenarijima se očekuje porast temperature, topljenje leda i posljedično  porast nivoa mora. Problem sa pitkom vodom će biti sve veći. Postavlja se pitanje samo da li ćemo, čovječanstvo u cjelini, na vrijeme shvatiti i nešto preduzeti da ne ugrozimo planetu do te mjere da pokrenemo ireverzibilan proces,  proces koji sam sebe hrani i dovodi u pitanje opstanak ljudske vrste.

MONITOR: Kako možemo izbjeći katastrofe koje stručnjaci predviđaju kao posljedice klimatskih promjena ako ne održimo temperaturni porast ispod 2°C?

PAVIĆEVIĆ: Jedino ako shvatimo da možemo za planetu uraditi mnogo, ako baš svi uradimo makar malo. A to malo podrazumijeva I direktni lični doprinos, ali I pritisak na donosioce odluka kako bi djelovali u korist održavanja i unapređenja životne sredine.

 

                 Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

LINO VELJAK, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU: Besramna je laž da se rezolucijom o Srebrenici  srpski narod proglašava genocidnim

Objavljeno prije

na

Objavio:

I bez crnogorskog amandmana Rezolucija je jasna: zločine su činili pojedinci i skupine, a ne narod. Vlastodršci u Beogradu i Banjaluci (i njihovi sluge u Podgorici) žele halabukom izjednačiti Miloševićev zločinački režim  s narodom. Svrha tog izjednačavanja je u dodatnoj homogenizaciji naroda i – što je još važnije – prikrivanju pljačke i korupcije koja je na djelu

 

 

MONITOR: Hrvatska je jedna od zemalja kosponzora Rezolucije o genocidu u Srebrenici. Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, veoma se oštro izražavao o zemljama iz regiona koje su poduprle  Rezoluciju. Kako se u hrvatskoj javnosti komentariše oštrina kojom zvanični Beograd, Banjaluka i dio političara u Crnoj Gori, kvalifikuju ovu odluku Hrvatske i još nekih država regiona?

VELJAK: Prije nego što odgovorim na ovo pitanje htio bih nešto reći. Predstavlja mi iznimnu čast što me još jednom redakcija Monitora zove da komentiram aktualna zbivanja u regiji. Pod vođstvom koliko časnog i hrabrog toliko i mudrog urednika Esada Kočana Monitor se u ovim decenijama afirmirao kao svjetionik nepotkupljivog novinarstva i kritičkog mišljenja (ne samo u Crnoj Gori nego i mnogo šire). Nedavno je netko od beogradskih moćnika optužio Monitor za antisrpstvo; istodobno neki drugosrbijanci tvrde da je Monitorova uređivačka politika pročetnička. To je indikator da je redakcija na pravom putu. Kad vam u Beogradu ili Banjaluci kažu da ste ustaša a u Zagrebu ili Mostaru vas optuže za četništvo (a to nije tek nekakva hipotetična mogućnost nego se dešavalo i još uvijek se događa) – to sasvim izvjesno znači da ste na pravom putu.

No, da se vratim na pitanje! Ne mogu komentirati javno mnijenje u Hrvatskoj, nego ću se ograničiti na jednu procjenu motiva osude Rezolucije kakva se oblikuje u „srpskom svetu“. Besramna je laž da se tom rezolucijom srpski narod proglašava genocidnim. I bez crnogorskog amandmana Rezolucija je jasna: zločine su činili pojedinci i skupine, a ne narod. Vlastodršci u Beogradu i Banjaluci (i njihovi sluge u Podgorici) žele halabukom izjednačiti Miloševićev zločinački režim koji je organizirao i provodio etničko čišćenje (koje je kulminiralo sudski ustanovljenim genocidom u Srebrenici) s narodom. Svrha tog izjednačavanja je  u dodatnoj homogenizaciji naroda i – što je još važnije – prikrivanju pljačke i korupcije koja je na djelu. Oni koji vjeruju glasnogovornicima „srpskog sveta“ i njihovim bezočnim konstrukcijama neće dovoditi u pitanje autoritet i legitimnost kriminalnih likova koji sebe izjednačuju s narodom.

MONITOR: Milorad Dodik je na dan glasanja o Rezoluciji u GS UN, zakazao sjednicu Vlade u Srebrenici ali je tražio i dozvolu da se položi cvijeće u Memorijalnom centru u Potočarima. Tome su prethodile nove prijetnje o osamostaljivanju RS. Kako da razumijemo neprekidno Dodikovo „miješanje karata“ u kojem ima i Srbije i Rusije i EU, a ponekad čak i SAD koje su ga stavile pod sankcije?

 VELJAK: To ponašanje može se objasniti isključivo Dodikovom kvislinškom ulogom, koja je motivirana jedino njegovim interesom da sačuva plodove pljačke nacionalnog bogatstva. Njegova nada se temelji na vjerovanju da će buduća Europska komisija biti blagonaklonija balkanskim diktatorima i da će američki predsjednički izbori rezultirati Trumpovim povratkom na vlast. Dotle mu ne preostaje ništa drugo nego da lavira, prijeti secesijom, licemjerno polaže cvijeće na grobove žrtava Karadžićevog režima koji on smatra patriotskim – i čeka pogodnija vremena.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, JEDAN OD POKRETAČA PREOKRETA: I dalje smo duboko neslobodno društvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem je kod nas što mi nismo nezavisni od samovolje vlasti, a ta i takva vlast je spremna da žrtvuje i značajne segmetne državne samostalnosti u političkim dilovima – prije svega u okruženju – kako bi bila jača i stabilnija kod kuće

 

 

MONITOR: Ove sedmice obilježavamo Dan nezavisnosti. Imamo li šta slaviti?

PERIĆ: Proslave i slavlja ostavimo onima koji žive od njih i za njih, a da vidimo šta smo dobili u ovom periodu. Kome je do statistike pronaći će elemenata koji ukazuju na ekonomski rast, mada suštinski i strukturni problemi naše ekonomije ostaju nepromijenjeni. Preduzetnički duh je na ideološkom udaru – on se smatra gotovo neprijateljskim fenomenom. Razlog je jednostavan: slobodnog i preduzetnog čovjeka koji je egzistencijalno nezavisan teško kontroliše bilo koja vlast ili partija. Od perioda nakon Drugog svjetskog rata imamo neprestanu tendenciju da se građanima oduzimaju instrumenti snaženja lične slobode. Nekada je to bilo oduzimanje imovine, sada je to gomilanje javne uprave koja bi zavisila od rukovodstava. Rezultat je isti – zajednica porobljena ranije jednom, a sada od strane više partija.

Mi smo i dalje svojom esencijom duboko neslobodno društvo u kojem se drugo i drugačije napada najžešćom snagom, u kome emancipatorske ideje bivaju osuđene na sudbinu da ih nose oni koji bivaju izloženi razarajućoj usamljenosti, u kojoj se znanje doživljava kao opterećenje, a u praksi se nipodaštava napor usmjeren ka obezbjeđivanju održivosti.

Uloga intelektualca i u svijetu erodira, ali kod nas je ona gotovo sasvim obesmišljena. On u Crnoj Gori danas gotovo da nema saveznika ni u politici, ni u kulturi, ni u prosvjeti, ni u medijima… On je sumnjivo lice – neko ko pokušava misliti svojom glavom, a što moderna totalitarna svijest razumije kao subverzivnu djelatnost iza koje stoji neko “mnogo jak”. Filozofija palanke u punoj raskoši.  Uz to, intelektualac nema instrumente zaštite od bilo kojeg centra moći: on je nemoćan pred vlašću, opozicijom, represivnim aparatom, elitama, vlasnicima medija, krupnim kapitalom… Ukoliko je njegov glas dovoljno snažan – tu je oproban sovjetski model kompromata – dakle svi pobrojani će mu reći “što mu znaju” ako im narušava interese. Do tada je bezbjedan. Po prirodi čovjek je biće koje griješi, a svi oni ga žele držati pod kontrolom ciljanog i tempiranog suočavanja sa tim greškama. Na tim greškama i prljavim tajnama se želi vladati, preciznije: upravljati ljudima. Prijetnje prljavim tajnama ćete tako moći da dešifrujete i u izjavi recimo bivše predsjednice Vrhovnog suda, ali i onim koje daju prvaci i vlasti i opozicije. Oni će reći nešto kada bude vrijeme – kada odgovara zaštiti njihovog interesa. Čemu čekanje, ako nije ucjena po srijedi? Odmah nadležnim organima isporučite sve što imate, to je opšti interes – ne manipulisati strahom ljudi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

VLADIMIR NIKALJEVIĆ, PRIVREDNIK: Nova Strategija za građansku i evropsku Crnu Goru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Deklaraciji koju je potpisalo šezdeset pet ozbiljnih ličnosti: naučnih, kulturnih, stručnih i privrednih, navedeno je da će se na strategiji raditi dvije godine i da će biti objavljena 2026. na dvadesetogodišnjicu obnove nezavisnosti Crne Gore

 


MONITOR: Što vas je motivisalo da počnete da radite na Strategiji za evropsko i građansko društvo (STEGA)?

NIKALJEVIĆ: Zapamtio sam dobro, raspad u krvi, velike, uvažene i nesvrstane države Jugoslavije. Ne mogu zaboraviti granatiranje olimpijskog grada Sarajeva i granatiranje Dubrovnika, grada pod zaštitom UNESCO-a, razaranja, na desetine hiljada ubijenih, raseljenih, kao i genocid u Srebrenici. Politička scena iz početka devedesetih me podsjeća na sadašnju u Crnoj Gori.  Medijski pritisak iz Beograda, ugroženi srpski narod… A dodatno, agresija Rusije na Ukrajinu i neki narativi kao: ,,Crna Gora mala Ukrajina“ i ,,ujedinjenje ili ukrajinizacija“ zatim očigledne aktivnosti na razjedinjavanju društva i teritorijalnom rasparčavanju, uznemirile su me. Na osnovu sjećanja iz devedesetih  i informacija koje  dobijam iz suprotstavljenih izvora, ubijeđen sam da je ponovo na sceni velikosrpski projekat  koji je mijenjao nazive: ,,Načertanije“, ,,Memorandum“, „Srpski svet“, ali koji nije odustajao od cilja i koji je poslije Referenduma promijenio taktiku i iznutra, kroz institucije sistema, a posebno preko političkog krila Srpske pravoslavne crkve i medija, napao sve sfere života i državnosti Crne Gore. I ne samo život  već je SPC  prisvojila i nezakonito uknjižila i naše mrtve pretke i njihove grobove. Ne govorim o vjerskom dijelu aktivnosti SPC već o političkim aktivnostima koje su u suprotnosti sa sekularizmom i kanonskim pravom.

MONITOR: Osnovali ste nevladino udruženje zbog te nezakonite  uknjižbe. Jeste li uspjeli što da promjenite?

NIKALJEVIĆ: Upravo nezakonita uknjižba grobova je bila ,,okidač“ i pokrenula nas, nekoliko prijatelja, da se organizujemo i osnujemo NVU Komunica NG i da ispitamo kako se desila ova nezakonita uknjižba. Uložen je ogroman rad. Pregledano je na hiljade posjedovnih listova, Podnijeta ustavna inicijativa za ocjenu nezakonitosti, zatim krivična prijava protiv ovlašćenog lica iz katastra, podnijeti zahtjevi za hronologije upisa nepokrenosti, obraćanja zaštitinicima imovinsko pravnih interesa države i naišli smo na zid i muk. Nakon ovoga mogli smo da odustanemo ili odemo dalje da se borimo za funkcionisanje pravne države. Institucije  kao katastar i ne samo on, rade protiv interesa Crne Gore.Tako smo došli do toga da treba se angažujemo. Očuvanje i prosperitet Crne Gore od svih nas zahtijeva odbacivanje svijesti koja očekuje da „neko drugi završi posao“. Sada je ponovo vrijeme, da damo doprinos za prosperitetnu i građansku Crnu Goru i iskoristimo šansu da budemo prva naredna članica EU.  Ne obazirući se na političke elite  i na institucije koje su  to već trebale uraditi pokrenuta je izrada strategije za građansku i evropsku Crnu Goru. U Deklaraciji kojom je najavljena njena izrada i koju je potpisalo šezdeset pet ozbiljnih ličnosti: naučnih, kulturnih, stručnih i privrednih, navedeno je da će se na strategiji raditi dvije godine i da će biti objavljena 2026. godine na dvadesetogodišnjicu obnove nezavisnosti Crne Gore. Prijedlog za naslov dokumenta je NOVA STEGA, pri čemu bi STEGA bila skraćenica od „Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru“, a istovremeno asocijacija na istorijsku STEGU Petra I.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo