Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BURA U BUDVI: Demokratski fond podržao građevinsku mafiju

Objavljeno prije

na

Poslije glasanja o stavaljanja van snage DUP-a Bečići, nema više iluzija da koaliciona vlast u Budvi uopšte funkcioniše.  Po svim ključnim pitanjima iza kojih stoje interesi krupnog kapitala, odbornici DF-a izjasnili su se suprotno stavovima  partnera u vlasti štiteći interese DPS-a i sa njima povezanih tajkuna

 

Skandalozno uzdržavanje od glasanja odbornika Demokratskog fronta na temu stavljanja van snage DUP-a Bečići, na nedavnoj sjednici SO Budva, još jedno je u nizu glasanja po pitanjima od izuzetne važnosti za Opštinu i njene građane, u kojem su oni našli zajednički interes sa aktulenom opozicijom u Budvi, odbornicima Demokratske partije socijalista i Socijaldemokrata. Nakon burne sjednice lokalnog parlamenta na kojoj su se na dnevnom redu našli predlozi obaranja  DUP-ova za Bečiće i Petrovac, čini se da nema više iluzija da koaliciona vlast koju čine DF, Demokrate, URA i Crnogorska, uopšte funkcioniše. Po svim ključnim pitanjima iza kojih stoje interesi krupnog kapitala, odbornici DF-a izjasnili su se suprotno stavovima  partnera u vlasti, Demokrata, URA-e i Crnogorske, štiteći interese DPS-a i sa njima povezanih tajkuna. Tako je bilo u slučaju izgradnje tržnog centra HDL Laković na crkvenom zemljištu u naselju Dubovica, zatim u vezi utvrđivanja javnog interesa za očuvanje zelenih površina na lokaciji u centru grada, kada su odbornici DF-a, DPS-a i SD-a preglasali odluke koje su predlagale stranke vladajuće koalicije.

Glasanje za obaranje DUP-a Bečići konačno je stvari postavilo na svoje mjesto, a kamere lokalnog Javnog servisa vjerno su prikazale svo licemerje pojedinih odbornika DF-a i njihovu neskrivenu borbu za interese budvanske građevinske mafije. DUP Bečići je preživio glasanje jer taj plan predstavlja jedinstven spisak želja vlasnika kapitala i vlasnika zemljišnih parcela u Bečićima, nekada lijepom turističkom naselju, čiji je prostor pretvoren u građevinsku robu, u poligon za enormno pranje novca, za zidanje solitera uz obalu mora sa stotinama hiljada stanova za prodaju, u milionima kvadrata bruto izgrađene građevinske površine.

Za ukidanje DUP-a Bečići glasalo je 13 odbornika iz redova Demokrata, URA-e i Crnogorske, kao i nezavisan odbornik Stevan Džaković, koji je bio podnosilac inicijative za stavljanje van snage budvanskih kontroverznih urbanističkih planova za Budvu, Bečiće i Petrovac. Protiv su bili svi odbornici DPS-a i SD-a. Uz njih je bio i odbornik DF-a Janko Dimić koji je izveo i mali performans, raširio je majicu na kojoj je pisalo – PROTIV – tako ponosno kao da se borio protiv kakve velike nepravde ili, ne daj Bože, odlaska u rat, a ne protiv spasa Bečića od totalne betonizacije i urbicida kakvog istorija crnogorskog društva ne pamti. Njegovo gromoglasno protiv  ponizilo je Demokratski front kao opozicionu političku grupaciju, ne samo u lokalu nego i centralu i lidere koji se nijesu izjašnjavali ovim važnim povodom.

Performans je definisao prirodu vladanja DF-a u Budvi koji u ključnim momentima po pravilu stane u zaštitu interesa DPS-a, partije koja je svojim korupcionaškim poslovima opljačkala Budvu u iznosima koji se broje stotinama miliona eura a prostor turističkog centra uništila zanavijek. Ostalih pet odbornika DF-a bilo je uzdržano prilikom donošenja odluke o daljoj urbanističkoj sudbini Bečića. Ali je za ukidanje plana za Petrovac glasalo 28 odbornika. U devastiranom Petrovcu nema više interesa krupnog kapitala pa im je bilo lakše.

Ne zna se koja je argumentacija DF-a za odbranu DUP-a Bečića bila „ubjedljvija“, da li pozivanje na mišljenje Mjesne zajednice Bečića ili prozivanje  Demokrata što nisu u prethodnom periodu, za vrijeme predsjedničkog mandata Dragana Krapovića, inicirali donošenje novih planova. Kao da DF u tom periodu nije bio dio te vlasti.

Pozivanje na stav lokalne Mjesne zajednice, stari  manir pribavljanja aduta za donošenje nepopularnih odluka, bio je jeftin trik DF-a, jer se na navodnom skupu okupilo dvadesetak mještana čije je mišljenje u slučaju obaranja DUP-a Bečići za njih bilo odlučujuće …. Takođe, ni jedan urbanistički plan aktuelna vlast nije  mogla donijeti jer je u oktobru 2017. donijet novi Zakon o prostornom planiranju i izgradnji objekata koji je pravo donošenja planova ukinuo crnogorskim opštinama. Ako je neki od planova ranije započet, ministar Pavle Radulović je davao rok od šest mjeseci da se isti završi ili da se od njega odustane. Da bi taj rok naprasno, još jednom produžio. U takvim okolnostima planiranje na nove, duže staze bilo je onemogućeno. Istovremeno za stavljanje postojećih loših planova van snage, nije bilo konsenzusa među koalicionim partnerima, što je na kraju rezultiralo privremenom mjerom uvođenja moratorijuma na izgradnju stanova u zahvatu DUP-a Budva centar a u Petrovcu i stanova i hotela, koji je trajao godinu dana.

U slučaju Bečića došlo je i do ignorisanja koalicionog dogovora. Uoči skupštinskog zasijedanja postignut je sporazum na nivou koalicije da će sve stranke podržati predlog  poništenja planova za Bečiće i Petrovac. Predsjednik Opštine Marko Bato Carević pristao je tada da povuče Protokol koji je potpisao sa turiskim investitorima koji su planirali izgradnju solitera na lokaciji Jadranskog sajma ali je zauzvrat zatražio da se sa dnevnog reda skine predlog obaranja DUP-a Budva centar, što je i prihvaćeno. Međutim, koalicone partnere čekalo je veliko iznenađenje, odbornici DF-a nisu poštovali dogovoreno i nisu podržali obaranje plana Bečića.

Skandalozna je, takođe, izjava lidera DF-a Andrije Mandića, koji je za Vijesti kazao kako centrala DF-a nije zauzimala nikakav stav povodom dešavanja u Budvi te da je tema u vezi sa DUP-om od lokalnog značaja…Uprkos optužbama na račun predsjednika Carevića, nosioca izborne liste DF-a na prošlim izborima u Budvi, da ide na ruku pripadnicima budvanske organizovane kriminalne grupe i građevinskog lobija, centrala DF-a nije imala stav.

Postoje špekulacije da se  Carević udaljio od centrale  DF-a, te  da će na izbore  izaći sa nekom svojom strankom. Da li u tim glasinama ima istine, i zašto  se u DF-u prave da ih ne zanima zašto njihovi predstavnici u Budvi podržavaju urbicid Bečića, ne znamo.  Ali,  sasvim sigurno, Andrija Mandić, Nebojša Medojević, Milan Knežević, i ostali lideri DF, znaju ko se preko prostora Bečića enormno bogati i ko varvarski betonira  vrijedni obalni prostor.Znaju oni da se radi o projektima povlašćenih investitora, Prve banke i Aca Đukanovića kojem su izdati  urbanistički uslovi za izgradnju stambenog kompleksa površine 75.676 kvadrata. Skoro kao dva Stara grada u Budvi. Znaju takođe da vlasnicima hotela Mediteran, Nikoli Pekoviću i Dušku Šariću plan omogućava izgradnju oko 40.000 kvadrata. Ili da kompanija Capital Estate na parceli uz Bečićku plažu planira da izgradi  kompleks od 100.000 m2….Na lokacijama na najeksluzivnijem dijelu bečićke plaže, pored crkve Sv.Tome, jedna do druge su parcele Olivere Ilinčić sa ucrtanim soliterima, protiv koje je nedavno podignuta optužnica Specijalnog državnog tužilaštva. Vlasnik hotela Tara planira izgradnju objekata površine 30.000 kvadrata…

Prema DUP-u koji su lokalni predstavnici DF-a jeftinom demagogijom  odbranili, u Bečićima će se graditi 3,3 miliona kvadrata brgp. Do sada je izgrađeno nešto više od 800.000 m2,  za nastavak gradnje u ponudi je oko 2,4 miliona m2. Za nevjerovati je da lidere DF-a plan totalnog uništenja jedne turističke regije baš nimalo ne zanima.

Još onomad lider Pozitivne Darko Pajović pokazao je veliki interes za gradnju stanova u Miločeru, za sudbinu ostrva Lastavica, podržavajući otvorenoprojekte DPS-a, čemu su se poslanici DF-a tada žestoko protivili. Uzdržavanje od glasanja samo je ružniji metodte iste podrške.

Uglavnom, sudbina Bečića, važnog turističkog mjesta sa najvećim hotelskim kompleksom na Crnogorskom primorju, postala je manje bitna za opozcioni DF  od Miločera. Ili je pritisak ogromnog kapitala kojim građevinska mafija očigledno raspolaže, toliki da se ne može ni odbiti ni zaustaviti.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

DRŽAVA, CRKVA I KULTURNA DOBRA: Umjesto da štiti, država ponovo vrši popis baštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar kulture Bogdanović tvrdi da će Zakon o slobodi vjeroispovijesti spriječiti devastaciju crkava. Iz Mitropolije odgovaraju da bi kulturna dobra trebao da štiti Zakon o zaštiti kulturne baštine ali da nema ko da ga primijeni. I dok je u igri države i crkve veliki broj kulturnih dobara devastiran, iz Ministarstva opetnajavljujupopisbaštine

 

Zakon o slobodi vjeroispovijesti, i ukoliko ne dovede do sukoba, svakako će imati dalekosežne posljedice. Tako, ministar kulture Aleksandar Bogdanović nedavno ustvrdi da će ovaj zakon spriječiti devastaciju sakralnih objekata. Ono što decenijama ne može njegovo ministarstvo, ni brojne institucije, eto riješiće ovaj zakon.

Ministar je ocijenio da ,,sadašnji držaoci ne samo da nijesu održavali crkve kao dragocjenost našeg nasljeđa, već su direktnim činjenjem pravili nedopustiva oštećenja”. U pravu je ministar za ovo nedopustiva. Po zakonu je tako, ali po primjeni zakona za koju je i ministar zadužen veoma dopustiva.

Na ministrovoptimizamodmah su reagovali iz  Mitropolije crnogorsko-primorske, s pozivom da dokaže njihove grijehe, navodeći kako su nadležne institucije godinama ćutale i ignorisale obilje zahtjeva za obnovu, restauraciju i konzervaciju sakralnih objekata.

Na sajtu Ministarstva kulture kao ogledni primjer prikazan je njihov odgovoran odnos prema grobnim mjestima dinastije Petrović-Njegoš ispred Cetinjskog manastira, nasuprot neprimjerenog odnosa Mitropolije.

Da podsjetimo, prije dvije godine, javnost je bila šokirana slikama u medijima oskrnavljenih i smećem zatrpanih grobova Petrovića na ulazu u Cetinjski manastir. Takvo stanje trajalo je decenijama, a konstatovala ga je i komisija Ministarstva kulture. Iz Ministarstva su tada oprtužili Mitropoliju: ,,Nemar prema grobovima, u najmanju ruku pokazuje i odnos prema dinastiji Petrović i prema crnogorskom nasljeđu i identitetu”. Iz Mitropolije su odgovorili da su oni još 2008. pokušali da urede groblje ali su spriječeni od strane Zavoda za zaštitu spomenika. Istakli su iz Mitropolije tada: ,,Nažalost, ovo groblje je vremenom postalo mjesto za igranje karata, često ga najnesavjesniji koriste i kao toalet, a u posljednje vrijeme je utočište za narkomane, pa i za pse lutalice, što veoma dobro znaju Cetinjani koji duže pamte”. Zahvaljujući javnoj bruci groblje je sanirano.

Pored ovog, o odnosu države i crkve prema kulturnim dobrima Monitor je godinama pisao. O građevinskim radovima i devastaciji na Gornjem i Donjem manastiru Ostrog, Cetinjskom manastiru, Stanjevićima, Ćeliji piperskoj, Zdrebaoniku, Starčevu, Vlaškoj crkvi, Moračniku… O radovima na Podostrogu u Mainama, omiljenom prebivalištvu vladika iz dinastije Petrović-Njegoš, na kome je na mjestu nekadašnje kule sazidan zvonik, a na konaku dograđen sprat. U samom manastiru freskopisana je i petokraka – na maršalskoj druga Tita koga demon odvlači u vatru pakla.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na
www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PETA GODIŠNJICA RATA KOTORSKIH KLANOVA: Država na rezervnom položaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se niz ubistava nastavlja, naši se zvaničnici i dalje pretvaraju kako je situaciju pod kontrolom. Do sljedeće žrtve. Ili žrtava. Smrt je jedina konstanta u crnogorskom narko biznisu

 

Februar 2015. – februar 2020. godine. Pet godina kotorskog rata do istrijebljenja. Sukob  je, zvanično, počeo 20. februara 2015. kada su, do danas nepoznati, profesionalni egzekutori usmrtili Cetinjanina Gorana Gera Radomana u garaži zgrade na Novom Beogradu u kojoj je stanovao sa porodicom. Nekoliko sati ranije, u Podgorici, na frekventnom parkingu Bloka V – između obližnje škole, vrtića, samoposluge, trafika i više kafića – ispod blindiranog audija Milana Vujotića – eksplodirala je podmetnuta bomba. U sred dana. Automobil je uništen, na sreću, bez ljudskih žrtava među prolaznicima.

Od tada pa sve do koji dan unazad, kada je u Herceg Novom ubijen Šćepan Roganović (36) a na Cetinju Andrija Gazivoda (31), u ratu kavačkog i škaljarskog narko klana palo je više od 40 žrtava. Ne mali broj njih čine civili koji su imali nesreći da se u pogrešno vrijeme nađu na pogrešnom mjestu: u Budvi, Podgorici, Kotoru, odnosno, u Srbiji, Njemačkoj, Austriji… Kao navodni motiv za višegodišnji niz krvavih obračuna uzima se priča o nestanku nekoliko stotina kilograma kokaina u španskoj luci Valensija.

Različiti mediji, pozivajući se na nezvanične izvore iz policije, pominju 200 do 300 kilograma droge koji su nestali iz stana Gorana Radomana, pošto se on vratio u Španiju sa Kube, nakon izdržavanja zatvorske kazne zbog saobraćajnog prekršaja. „Izgleda da su ovdašnji nasljednici (osvajači?) kokainskih puteva koje su za sobom ostavili Darko Šarić (u Beogradu nepravosnažno osuđena na 20 godina zatvora) i Dragan Dudić Fric (ubijen u Kotoru u maju 2010.) prošvercovali makar jednu veliku pošiljku iz Južne Amerike. Neko se polakomio i droga je, nakon bezbjednog istovara na špansku obalu, nestala iz šteka u kome je bila privremeno uskladištena“, piše Monitor sredinom 2015. nakon još jedne u nizu profesionalnih egzekucija sa potpisom kotorskih narko klanova.

Do tada je već cio Balkan pričao o Kavačanima i Škaljarcima. Pa smo saznali kako se na osnovu operativnih podataka njima, u vrijeme kada su nazivi klanova i imena njihovih vođa bili nepoznati široj javnosti, na dušu stavljaju i ubistva Armina Muše Osmanagića (vođa jedne od krimi ekipa iz Bara, dovođen u vezu sa ubistvom vlasnika i urednika Dana Duška Jovanovića, ubijen u septembru 2014. u svom lokalu u Baru), i njegovog prijatelja i tjelohranitelja Andrije Mrdaka koji je krajem te godine ubijen pred kapijom ZIKS-a.

Škaljarci su u fokus javnosti dospjeli na proljeće 2015. nakon što je u Budvi ubijen bivši poslanik LSCG Saša Marković, po svoj prilici prva slučajna žrtva u započetom ratu. Prava meta ubica, tvrde verzirani, bio je njegov kum Goran Đuričković, navodno jedan od aktera krađe i prekrađe kokaina u Valensiji, koji se nakon ranjavanja u Španiji vratio u Budvu.  Baš kao u slučaju Muše Osmanagića, ni Đuričkoviću nije pomoglo to što su i on i crnogorska policija bili unaprijed obaviješteni o prijetnjama plaćenih ubica. Đuričković je usmrćen hicima iz snajperske puške, na pragu njegovog lokala Stari ribar (Old fišermen) dok je bio u društvu prijatelja, ličnog obezbjeđenja i pod nadzorom policije. Policija tvrdi da je identifikovala njegovog ubicu (izvjesni Srđan Popović iz Banjaluke) i za njim raspisala potjernicu.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na
www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

JOVAN VUKOTIĆ U SPUŽU: Smrt, optužbe i klevete

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pokušaj ubistva Radonjića i Stupara jedino je za šta Vukotić može biti krivično gonjen, i pored višegodišnjih prozivki i tvrdnji da je jedan od čelnih ljudi škaljarskog klana

Kotoranin Jovan Vukotić, koji važi za jednog od vođa škaljarskog klana od 8.februara kad je iz Srbije izručen crnogorskim nadležnim organima, nalazi se iza spuških bedema. Njegova ekstradicija obavljena je u najvećoj tajnosti. Srbijanski specijalci su ga helikopterom prebacili na teritoriju Crne Gore, a lokacija na koju će sletjeti držala se u tajnosti. Nalik na scene iz krimi filmova pripadnici Posebne jedinice policije koji su preuzeli Vukotića napravili su i lažni eskort, kako se ne bi znalo koji njihov tim sprovodi Kotoranina. Na saslušanje je doveden sa fantomkom i pancirom, a sve vrijeme zgradu Višeg tužilaštva, a potom i suda, obezbjeđivali su specijalci sa dugim cijevima.

Vukotić je pred tužiteljkom Majom Jovanović, negirao ono zbog čega je izručen crnogorskim pravosudnim organima. Više državno tužilaštvo sumnjiči Vukotića da je sa nedavno ubijenim Igorom Dedovićem i Milićem Minjom Šakovićem, 27. marta 2016. godine, oko 20.30 časova u naselju Rakite u Kotoru, po prethodnom dogovoru i zajedno, sa umišljajem, pokušali da ubiju Vojina Stupara i Miloša Radonjića, članove suprostavljene kriminalne grupe „kavčana“.

“Iz vozila je izašao okrivljeni Jovan Vukotić i iz pištolja marke ‘škorpion’ sa prigušivačem…ispalio više hitaca u pavcu oštećenog Radonjić Miloša, koji se nalazio na mjestu suvozača u vozilu marke ‘citoren C3’, nakon čega su, u trenutku kada su oštećeni Miloš Radonjić i Vojin Stupar izašli iz vozila i krenuli da bježe, iz vozila izašli i okrivljeni Dedović Igor i Šaković Milić, koji su držali pištolje NN marke, kalibra 7,65… nakon čega su sva trojica ispalili više projektila u pravcu oštećenih”, piše u naredbi o sprovođenju istrage.

Pojašnjeno je da je jedan projektil pogodio Stupara, nanoseći mu teške tjelesne povrede.U obrazloženju tog tužilačkog akta, tužiteljka Maja Jovanović napisala je da trojicu škaljaraca sumnjiči na osnovu zapisnika Uprave policije i zapisnika o saslušanju Stupara i Radonjića.

“Iz saglasnih iskaza svjedoka oštećenih Vojina Stupara i Miloša Radonjića, proizlazi da su se njih dvojica nalazili u vozilu marke ‘citroen C3’ kada su im okrivljeni, koje poznaju, vozilom marke ‘BMW’ kojim je upravljao okrivljeni Dedović, a na mjestu suvozača se nalazio okrivljeni Šaković Milić, dok se na zadnjem sjedištu nalazio okrivljeni Vukotić Jovan, prepriječili put”, piše u obrazloženju.

Vukotićevo negiranje krivice, tvrdnje njegovog advokata da je pritvor neosnovan, kao i činjenica da se osumnjičeni Šaković u ovom slučaju brani sa slobode nijesu ubijedile Sud da vođi škaljaraca ne odredi pritvor. Za početak, do 30 dana.

U sudskom rješenju izraženo je uvjerenje da bi Vukotić mogao pobjeći ukoliko se bude branio sa slobode, obrazlažući takav stav činjenicom da je ilegalno boravio u Turskoj i Sjevernoj Makedoniji. Sumnjaju i da postoji opravdana opasnost da će ostankom na slobodi nastaviti sa vršenjem krivičnih djela.

Vukotić je javno odgovorio na optužbe, pismom iz srpskog zatvora, nakon što je policija osumnjičila trojac iz škaljarskog klana za pokušaj ubistva dvojice kavčana. Ponovo je za navodna podmetanja optužio “otpad i talog koji se krije iza svojih legitimacija”, ističući da korumpirani policajci tim optužbama pokušavaju popraviti svoju zaprljanu karijeru i produžiti joj rok trajanja.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na
www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo