Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BURA U BUDVI: Demokratski fond podržao građevinsku mafiju

Objavljeno prije

na

Poslije glasanja o stavaljanja van snage DUP-a Bečići, nema više iluzija da koaliciona vlast u Budvi uopšte funkcioniše.  Po svim ključnim pitanjima iza kojih stoje interesi krupnog kapitala, odbornici DF-a izjasnili su se suprotno stavovima  partnera u vlasti štiteći interese DPS-a i sa njima povezanih tajkuna

 

Skandalozno uzdržavanje od glasanja odbornika Demokratskog fronta na temu stavljanja van snage DUP-a Bečići, na nedavnoj sjednici SO Budva, još jedno je u nizu glasanja po pitanjima od izuzetne važnosti za Opštinu i njene građane, u kojem su oni našli zajednički interes sa aktulenom opozicijom u Budvi, odbornicima Demokratske partije socijalista i Socijaldemokrata. Nakon burne sjednice lokalnog parlamenta na kojoj su se na dnevnom redu našli predlozi obaranja  DUP-ova za Bečiće i Petrovac, čini se da nema više iluzija da koaliciona vlast koju čine DF, Demokrate, URA i Crnogorska, uopšte funkcioniše. Po svim ključnim pitanjima iza kojih stoje interesi krupnog kapitala, odbornici DF-a izjasnili su se suprotno stavovima  partnera u vlasti, Demokrata, URA-e i Crnogorske, štiteći interese DPS-a i sa njima povezanih tajkuna. Tako je bilo u slučaju izgradnje tržnog centra HDL Laković na crkvenom zemljištu u naselju Dubovica, zatim u vezi utvrđivanja javnog interesa za očuvanje zelenih površina na lokaciji u centru grada, kada su odbornici DF-a, DPS-a i SD-a preglasali odluke koje su predlagale stranke vladajuće koalicije.

Glasanje za obaranje DUP-a Bečići konačno je stvari postavilo na svoje mjesto, a kamere lokalnog Javnog servisa vjerno su prikazale svo licemerje pojedinih odbornika DF-a i njihovu neskrivenu borbu za interese budvanske građevinske mafije. DUP Bečići je preživio glasanje jer taj plan predstavlja jedinstven spisak želja vlasnika kapitala i vlasnika zemljišnih parcela u Bečićima, nekada lijepom turističkom naselju, čiji je prostor pretvoren u građevinsku robu, u poligon za enormno pranje novca, za zidanje solitera uz obalu mora sa stotinama hiljada stanova za prodaju, u milionima kvadrata bruto izgrađene građevinske površine.

Za ukidanje DUP-a Bečići glasalo je 13 odbornika iz redova Demokrata, URA-e i Crnogorske, kao i nezavisan odbornik Stevan Džaković, koji je bio podnosilac inicijative za stavljanje van snage budvanskih kontroverznih urbanističkih planova za Budvu, Bečiće i Petrovac. Protiv su bili svi odbornici DPS-a i SD-a. Uz njih je bio i odbornik DF-a Janko Dimić koji je izveo i mali performans, raširio je majicu na kojoj je pisalo – PROTIV – tako ponosno kao da se borio protiv kakve velike nepravde ili, ne daj Bože, odlaska u rat, a ne protiv spasa Bečića od totalne betonizacije i urbicida kakvog istorija crnogorskog društva ne pamti. Njegovo gromoglasno protiv  ponizilo je Demokratski front kao opozicionu političku grupaciju, ne samo u lokalu nego i centralu i lidere koji se nijesu izjašnjavali ovim važnim povodom.

Performans je definisao prirodu vladanja DF-a u Budvi koji u ključnim momentima po pravilu stane u zaštitu interesa DPS-a, partije koja je svojim korupcionaškim poslovima opljačkala Budvu u iznosima koji se broje stotinama miliona eura a prostor turističkog centra uništila zanavijek. Ostalih pet odbornika DF-a bilo je uzdržano prilikom donošenja odluke o daljoj urbanističkoj sudbini Bečića. Ali je za ukidanje plana za Petrovac glasalo 28 odbornika. U devastiranom Petrovcu nema više interesa krupnog kapitala pa im je bilo lakše.

Ne zna se koja je argumentacija DF-a za odbranu DUP-a Bečića bila „ubjedljvija“, da li pozivanje na mišljenje Mjesne zajednice Bečića ili prozivanje  Demokrata što nisu u prethodnom periodu, za vrijeme predsjedničkog mandata Dragana Krapovića, inicirali donošenje novih planova. Kao da DF u tom periodu nije bio dio te vlasti.

Pozivanje na stav lokalne Mjesne zajednice, stari  manir pribavljanja aduta za donošenje nepopularnih odluka, bio je jeftin trik DF-a, jer se na navodnom skupu okupilo dvadesetak mještana čije je mišljenje u slučaju obaranja DUP-a Bečići za njih bilo odlučujuće …. Takođe, ni jedan urbanistički plan aktuelna vlast nije  mogla donijeti jer je u oktobru 2017. donijet novi Zakon o prostornom planiranju i izgradnji objekata koji je pravo donošenja planova ukinuo crnogorskim opštinama. Ako je neki od planova ranije započet, ministar Pavle Radulović je davao rok od šest mjeseci da se isti završi ili da se od njega odustane. Da bi taj rok naprasno, još jednom produžio. U takvim okolnostima planiranje na nove, duže staze bilo je onemogućeno. Istovremeno za stavljanje postojećih loših planova van snage, nije bilo konsenzusa među koalicionim partnerima, što je na kraju rezultiralo privremenom mjerom uvođenja moratorijuma na izgradnju stanova u zahvatu DUP-a Budva centar a u Petrovcu i stanova i hotela, koji je trajao godinu dana.

U slučaju Bečića došlo je i do ignorisanja koalicionog dogovora. Uoči skupštinskog zasijedanja postignut je sporazum na nivou koalicije da će sve stranke podržati predlog  poništenja planova za Bečiće i Petrovac. Predsjednik Opštine Marko Bato Carević pristao je tada da povuče Protokol koji je potpisao sa turiskim investitorima koji su planirali izgradnju solitera na lokaciji Jadranskog sajma ali je zauzvrat zatražio da se sa dnevnog reda skine predlog obaranja DUP-a Budva centar, što je i prihvaćeno. Međutim, koalicone partnere čekalo je veliko iznenađenje, odbornici DF-a nisu poštovali dogovoreno i nisu podržali obaranje plana Bečića.

Skandalozna je, takođe, izjava lidera DF-a Andrije Mandića, koji je za Vijesti kazao kako centrala DF-a nije zauzimala nikakav stav povodom dešavanja u Budvi te da je tema u vezi sa DUP-om od lokalnog značaja…Uprkos optužbama na račun predsjednika Carevića, nosioca izborne liste DF-a na prošlim izborima u Budvi, da ide na ruku pripadnicima budvanske organizovane kriminalne grupe i građevinskog lobija, centrala DF-a nije imala stav.

Postoje špekulacije da se  Carević udaljio od centrale  DF-a, te  da će na izbore  izaći sa nekom svojom strankom. Da li u tim glasinama ima istine, i zašto  se u DF-u prave da ih ne zanima zašto njihovi predstavnici u Budvi podržavaju urbicid Bečića, ne znamo.  Ali,  sasvim sigurno, Andrija Mandić, Nebojša Medojević, Milan Knežević, i ostali lideri DF, znaju ko se preko prostora Bečića enormno bogati i ko varvarski betonira  vrijedni obalni prostor.Znaju oni da se radi o projektima povlašćenih investitora, Prve banke i Aca Đukanovića kojem su izdati  urbanistički uslovi za izgradnju stambenog kompleksa površine 75.676 kvadrata. Skoro kao dva Stara grada u Budvi. Znaju takođe da vlasnicima hotela Mediteran, Nikoli Pekoviću i Dušku Šariću plan omogućava izgradnju oko 40.000 kvadrata. Ili da kompanija Capital Estate na parceli uz Bečićku plažu planira da izgradi  kompleks od 100.000 m2….Na lokacijama na najeksluzivnijem dijelu bečićke plaže, pored crkve Sv.Tome, jedna do druge su parcele Olivere Ilinčić sa ucrtanim soliterima, protiv koje je nedavno podignuta optužnica Specijalnog državnog tužilaštva. Vlasnik hotela Tara planira izgradnju objekata površine 30.000 kvadrata…

Prema DUP-u koji su lokalni predstavnici DF-a jeftinom demagogijom  odbranili, u Bečićima će se graditi 3,3 miliona kvadrata brgp. Do sada je izgrađeno nešto više od 800.000 m2,  za nastavak gradnje u ponudi je oko 2,4 miliona m2. Za nevjerovati je da lidere DF-a plan totalnog uništenja jedne turističke regije baš nimalo ne zanima.

Još onomad lider Pozitivne Darko Pajović pokazao je veliki interes za gradnju stanova u Miločeru, za sudbinu ostrva Lastavica, podržavajući otvorenoprojekte DPS-a, čemu su se poslanici DF-a tada žestoko protivili. Uzdržavanje od glasanja samo je ružniji metodte iste podrške.

Uglavnom, sudbina Bečića, važnog turističkog mjesta sa najvećim hotelskim kompleksom na Crnogorskom primorju, postala je manje bitna za opozcioni DF  od Miločera. Ili je pritisak ogromnog kapitala kojim građevinska mafija očigledno raspolaže, toliki da se ne može ni odbiti ni zaustaviti.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo