Povežite se sa nama

Izdvojeno

OSMI MART, CVIJEĆE I ZBILJA: Jaz sve dublji

Objavljeno prije

na

U jeku pandemije virusa COVID-19 jaz između žena i muškaraca još više je produbljen. Povoda za protestovanje Osmog marta, čini se, nikada nije bilo više

 

„Jedva čekam karanfil, da ostane da radi poslije mene prekovremeno”, jedan je od mimova koji je u susret Osmom martu napravila popularna feministička mim stranica na Fejsbuku (FB) Vala, Ljeposava. I u njemu izrekla bolnu zbilju žena u Crnoj Gori. Povoda za protestvovanje Osmog marta, čini se, nikada nije bilo više.

„Osmom martu se mora dati primarni značaj kao danu protesta žena zbog neravnopravnosti i sadašnjeg zabrinjavajućeg stepena nejednakosti, diskriminacije i nasilja, koje  poprima i karakter ‘javnog’ nasilja zahvaljujući prvenstveno elektronskim medijima i društvenim mrežama. Žene, ne samo da se dovoljno ne podržavaju i ohrabruju, nego se obeshrabruju kada se usude da se bave onim čime žele i da žive po sopstvenom izboru”, kaže za Monitor izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Marina Vujačić.

Kako ističe, nad ženama u Crnoj Gori se još vrši pritisak da moraju biti uspješne prvenstveno u porodici, da bi bile priznate u društvu. „Nerijetko se dešava da muškarci ukazuju na to da su žene stub porodice, društva ili poslodavca, namećući joj tako dodatan teret i odgovornost – da mora biti dvostruko uspješniija od muškarca da bi uspjela”, navodi Vujačić.

O jednakosti žena i muškaraca u Crnoj Gori govori i Indeks rodne ravnopravnosti, koji je u Crnoj Gori prvi put izračunat prošle godine. S vrijednošću indeksa od 55, od ukupno 100 poena, Crna Gora ostvarila je daleko niži rezultat od prosjeka Evropske unije, gdje vrijednost indeksa iznosi 67,4. Vrijednost indeksa ukazuje da se najveće nejednakosti između muškaraca i žena u Crnoj Gori nalaze u domenu Moći, praćeno domenima koji se odnose na Vrijeme, Znanje, Novac i Rad. U poređenju sa Evropom, najveća razlika između Crne Gore i zemalja EU zabilježena je u domenima Novca i Moći. Najveća jednakost očitava se u domenu Zdravlja.

Novinarka portala PCNEN Marija Pešić za Monitor kaže da većinu problema koji tište žene u našoj zemlji obavijaju stereotipi, neznanje. „Na žene se gleda očima punim predrasuda. U opisu posla kao da nam se nalazi spremnost da trpimo rodno zasnovane uvrede, mimove, karikature i odreknemo se prava na privatnost. Slavimo strah. Da nećemo moći da radimo i imamo porodicu, da ćemo uvijek biti objektivisane, nejednako plaćene. Da će drugi diktirati kako treba da se osjećamo, oblačimo, izgledamo i šta da radimo. Ljudi vole da kažu da je ‘svaki dan Osmi mart’. Na neki ironičan način, u pravu su. Jer, svakog dana nosimo isti teret”, smatra Pešić.

Prema njenim riječima, žene u Crnoj Gori u toj borbi najčešće su same. „Institucije nam pošalju sportski pozdrav i riječi ohrabrenja, a na kraju dana utočište tražimo kod onih koji se istinski bore za naš položaj – odgovorni građani, prijatelji, porodica, aktivisti/kinje i druge žene, sestre i saveznice koje svakodnevno biju ovu bitku”.

Marina Vujačić smatra da, kao društvo, imamo još mnogo da radimo na rodnoj ravnopravnosti. „Ne samo da ne sputavamo žene u javnoj sferi, već posebno da ohrabrimo one koje su neosnažene i koje još dovoljno nisu ni osviješćene o svojim pravima i suštini ravnopravnosti. Zato bi muškarci, posebno oni na pozicijama moći, trebalo da obrate pažnju na zabrinjavajući podatak da je za deceniju rođeno 2. 922 dječaka više nego djevojčica. Slična je statistika i kada su u pitanju djevojčice s invaliditetom uključene u sistem obrazovanja, u odnosu na dječake s invaliditetom, kojih je duplo više. To ukazuje na to da ili se djevojčice s invaliditetom ne upisuju u škole, iako je osnovno obrazovanje redovno, ili im se ne omogućava pravo na život, posredstvom selektivnih abortusa”, navodi Vujačić.

U jeku pandemije virusa COVID-19 jaz između žena i muškaraca još više je produbljen. Prema zvaničnim podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZCG), od kraja februara do kraja juna prošle godine broj nezaposlenih žena povećan je za 3.560, što čini 56 odsto od ukupnog broja novih nezaposlenih osoba. To upućuje na zaključak da su poslodavci u toku COVID-19 krize otpustili više žena nego muškaraca.

„Kako je kapitalizam komercijalizovao Osmi mart i kako pokušava da ga pretvori u konzumeristički praznik, važno je da podśećamo na istinsko značenje Međunarodnog dana žena i da iskoristimo priliku da se osvrnemo na dosadašnje korake, kao i da se regrupišemo i osmislimo naredne“, kažu za Monitor iz FB stranice Vala, Ljeposava.

Osmi mart je, podsjećaju, prije svega dan aktivne borbe za radnička prava žena i pružanja otpora patrijarhalnim sistemima opresije. „Tako ovog, ko i svakog drugog, slavimo borbu, pređašnju, sadašnju i buduću. Slavimo žene koje ustaju i jasno stavljaju do znanja da im je patrijarhata preko glave. Slavimo žene koje su ustale protiv seksualnog nasilja. Žene koje su ustale protiv ginekološko-akušerskog nasilja. Žene koje su ustale protiv osvetničke pornografije. Slavimo žene koje su zauzele ulice Poljske i koje se neće povući dok ne ostvare svoja osnovna ljudska prava. Žene koje koriste svoje uticajne onlajn platforme da pomognu da se čuje glas svih nas. Slavimo borbu naših pretkinja. Nove pokrete i nova udruživanja žena: lokalna, regionalna i globalna. Slavimo solidarnost i kolektivne akcije i pozivamo sve žene i saveznike da nam se pridruže u borbi”, navode.

Umjesto komentara na pojedinačne i učestale slučajeve uvreda najgore vrste na račun žena sa javne scene, novinarka Vijesti Damira Kalač ohrabrila bi svaku građanku Crne Gore da bude ono što želi – privatno i profesionalno. „Da zna da to što je žensko dijete u porodici ne umanjuje njen značaj. Da zna da ima pravo na obrazovanje – posljednjih godina upravo žene čine veći procenat ukupnog broja visokoobrazovanog stanovništva. Da je jednako važna i ako poželi da završi zanat. Da nije manje vrijedna ako je domaćica – samo tri mjeseca tog nevidljivog rada košta 122 miliona eura (podatak Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori). Da zna da može da bira da li će da bude sama, da ima partnera/ku, da li će da rodi. Da zna da njeno tijelo ne može biti ničije do njeno i da o njemu odlučuje. Kad kaže ’ne’, to znači ,ne’. I da ni u kom slučaju ne ćuti, kakva god da joj je nepravda učinjena“.

I ove godine zvaničnici su se ženama obratili prigodnim govorima, propraćenim adekvatnim statistikama i porukama da podrže navodnu privrženost ideji ravnopravnosti polova. Među njima čak i oni koji su, prije samo par nedjelja, podijelili sa javnošću antifeminističke stavove.

Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta naložilo je direktorima osnovnih škola da spriječe organizovanje kupovine poklona za 8. mart nastavnicama. Hoće li to direktori da nadziru i kažnjavaju đake, ako svojim nastavnicima kupe cvijet, ili da kažnjavaju nastavnice ako cvijet prime?

 

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ – ZNACI NERVOZE: Sam na slobodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svi njegovi ljudi su na optužnicama. Nakon hapšenja Lazovića i Katnića, Đukanović je sam na slobodi i uplašen da to možda neće tako i ostati.  No pravo pitanje je – kome se to obraća dugogodišnji vođa? Koga želi da animira svojim vatrenim govorom i prizivanjem crnogorske krvave tradicije, kojoj je upravo vladavina prava jedini branik

 

 

Dugugodišnji vođa  poručio je ljutito, preko prijateljskih medija,  da je vrijeme da se podvuče crta.  Nakon što su uhapšeni gotovo svi njegovi ključni ljudi, a on ostao sam na slobodi.

“U Crnoj Gori je na sceni politički revanšizam, kao nova stranica tradicije crnogorskih osveta”, ocijenio je Đukanović nakon hapšenja nekadašnjeg visokog funkcionera bezbjednosnog sektora Zorana Lazovića  i bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića, poistovjećujući rad Specijalnog državnog tužilaštva sa krvnom osvetom, institutom običajnog prava koji je upravo suzbijan institucionalnom pravdom. No, Đukanović nije slučajno napravio omašku.  Zna trodecenijski vođa šta je krvna osveta, a šta vladavina prava. I ne plaši se on krvne osvete, već upravo suprotno –sistema koji isporučuje pravdu i sprovodi zakon.  Crnogorsko pravosuđe, koje je kontrolisao, još je živo. No,  Specijalno državno tužilaštvo pod Vladimirom Novovićem, uspjelo je nakon decenija nepovjerenja u crnogorsko zarobljeno pravosuđe da promijeni percepciju javnosti.  Pokrenulo je važne procese uz pomoć EUROPOL-a.  Koji ispada, slušajući Đukanovića, ima neke  veze sa  crnogorskom tradicijom  osveta.

“Jako griješi onaj ko u onim lisicama nad kojima likuje, na rukama drugih ljudi, ne prepoznaje svoje lisice sjutra”, kazao je dugogodišnji vođa, dajući na volji svojoj uznemirenoj mašti.

“Živimo u jako zatrovanoj atmosferi. Atmosferi koja govori da će se ćeranija po Crnoj Gori nastaviti. Zašto na to upozoravam? Crnogorsko društvo je društvo osvetnika. Nije to karakteristično samo za albanske zajednice, za koje se uglavnom vezuje krvna osveta. Treba da se prisjetimo da u srcu Crne Gore, u Katunskoj nahiji, krvna osveta među određenim starocrnogorskim porodicama traje duže od 200 godina. E, ko to ne zna taj ne razumije kako je opasno kada vam jedina politika nakon dolaska na vlast postane revanšizam. Revanšizam je samo političko ime za osvetu. To znači da ne postoji svijest o tome da treba podvući crtu ispod crnogorske prakse osvete”, pojasnio  je svoj stav doskorašnji šef države.

No nije tu stao.  On je u intervjuu za Antenu M zlokobno priprijetio i poručio  da “onaj ko radi ovo što sada radi, taj ne shvata da je već otpočeo novu stranicu crnogorskih osveta”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠTA ČEKA SADAŠNJE I BUDUĆE PENZIONERE: Različite priče premijera i ministra finansija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odgovorno osmišljena, detaljno pripremljena i brižljivo provedena reforma sistema penzionog osiguranja nudi priliku. Otaljana na brzinu, bez zajedničkog promišljanja i pripreme, može donijeti katastrofu nepojmljivih razmjera. Za sada smo bliži lošijoj opciji

 

Priča o reformi (zapravo – korjenitoj izmjeni) postojećeg sistema penzionog osiguranja ponovo je top tema. Premijer Milojko Spajić našao je za potrebno da izađe pred kamere, što baš ne voli da radi, kako bi ubijedio javnost da penzije neće pobjeći. “Građani uopšte ne treba da strahuju za svoje penzije”, kazao je pokušavajući da primiri rastuću nervozu koju je, koji dan ranije, proizveo ministar finansija Novica Vuković.

Govoreći o korekciji postojećeg penzionog sistema (sistem međugeneracijske solidarnosti) ministar Vuković je u razgovoru za Glas Amerike najavio rješenje u kome će zaposleni upravljati “sa svojom bruto platom, odnosno sa svojim doprinosima i zaradom”, dok će se država brinuti da to bude urađeno “kroz zakonski okvir”. To ne zvuči kao korekcija nego temeljna izmjena i prelazak na sisteme kapitalizacionih fondova i individualnog penzijskog osiguranja.

I to nameće podugačak niz pitanja na koja se moraju ponuditi istiniti i detaljni odgovori. Koji će sadašnjim penzionerima, zaposlenima i onima koji se tek spremaju (školuju) za budući izlazak na tržište rada, pružiti čvrsta uvjerenja kako iz tog reformskog posla neće izaći finansijski oštećeni ili uskraćeni za neka od postojećih i Ustavom garantovanih prava. Trenutno to nije slučaj.

Najjednostavnije je to vidjeti poređenjem nedavnih izjava premijera i ministra finansija. Govoreći o budućoj reformi sistema penzionog osiguranja, koja kao prvi vidljivi efekat treba da donese obećano povećanje prosječne i minimalne (neto) zarade, ministar Vuković kaže “može se desiti jedino korekcija kada govorimo o doprinosima”. Na potpitanje novinara o kakvim korekcijama je riječ, lakonski odgovara kako je to “…nešto s čim je upoznata javnost”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

KOSOVO, SREBRENICA, SRPSKI SVET –  VUČIĆEVE IGRE BEZ KRAJA: Klišei za čuvanje fotelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prošle nedjelje je održana na Pešteru i završnica vojne vježbe Vihor 2024. Poredpredsjednika Srbije, i drugih srbijanskih dužnosnika prisustvovali su i komandant KFOR-a Ozkan Ulutaš, predsjednik Republike Srpske (RS), ali i predsjednik Skupštine (i lider Nove srpske demokratijeAndrija Mandić i lider Demokratkse narodne partije (DNP) Milan Knežević. Mandić i Knežević su najavljeni u svojstvu „lidera srpskog naroda u Crnoj Gori“. Vježba je bila sa bojevim gađanjem

 

Ako je vjerovati režimskim medijima u Srbiji i njihovim razglasnim stanicama u regionu, Srbiju i srpski narod čekaju teški i odsutni dani za odbranu prava na postojanje i slobodu. Stanje je skoro pa ratno. Prvo je krajem marta gospodar Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će 5. i 6. maja „u Beogradu i drugim delovima Srbije biti održan veliki Vaskršnji sabor Srbije i Republike Srpske“. To je odlučeno „posle višesatnih razgovora” koje je imao s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, u prisustvu Njegove svetosti patrijarha srpskog Porfirija. „Na tom saboru biće donete važne odluke o opstanku srpskog naroda na svojim ognjištima, njegovom ekonomskom napretku, očuvanju srpskog jezika i ćiriličkog pisma…” istakao je Vučić.

Prošle nedjelje je održana na Pešteru i završnica vojne vježbe Vihor 2024. Pored predsjednika Srbije, ministra odbrane i drugih srbijanskih dužnosnika prisustvovali su i komandant KFOR-a Ozkan Ulutaš, predsjednik Republike Srpske (RS), ali i predsjednik Skupštine (i lider Nove srpske demokratijeAndrija Mandić i lider Demokratkse narodne partije (DNP) Milan Knežević. Mandić i Knežević su najavljeni u svojstvu „lidera srpskog naroda u Crnoj Gori“. Vježba sa bojevim gađanjem održana je „sa ciljem daljeg unapređenja obučenosti i osposobljenosti komandi i jedinica Vojske …tokom pripreme i izvođenja borbene operacije“ kako je navelo Ministarstvo odbrane Miloša Vučevića, uskoro novog premijera. Na vježbi su učestvovali kopnena i vazduhoplovna komponenta vojske i specijalne snage. Dodik je rekao da je srbijanska vojska „pokazala da je sposobna i spremna da očuva Srbiju, njenu teritoriju i slobodu“ dok je Milan Knežević uočio još jednu opasnost po srpstvo. Na twitteru je kasnije napisao da „stavovi (predsjednika) Jakova Milatovića Mila Đukanovića o Srbiji, Srebrenici, Kosovu, Rusiji“ su isti i da zapravo Milatović ima „još rigidniji stav i isključiviji od njegovog prethodnilka“.

Skoro se navršilo 11 godina od Briselskog sporazuma koji su potpisale vlasti u Beogradu i Prištini uz posredovanje EU. Predsjednik Srbije ih je nazvao „11 godina brutalnih laži“ i da je to bilo „vreme svakodnevnih besmislica, izmišljanja i pravdanja, neispunjavanja onoga što su potpisali i Beograd i Priština, ali i EU“. Po srbijanskoj vlasti, Srbija je ispunila sve što je do nje bilo. Nakon priča o Kosovu i davanja pogrdnih etiketa antimafijaškoj vladi Albina Kurtija koja se drznula da udari na laboratorije za drogu i kripto valute narko bosova u službi Beograda priča je opet prebačena na drugu vječitu temu – Srebrenica.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo