Selektivno postupanje

(Odluke tužilaštva donijete u skladu sa zakonom, Monitor, broj 1849.)

U konkretnom slučaju izražavam ozbiljnu sumnju u zakonitost, nepristrasnost i objektivnost postupanja nadležne tužiteljice. Smatram da postoje elementi koji ukazuju na selektivno postupanje i potrebu za dodatnom institucionalnom provjerom.

Posebno ukazujem na činjenicu da su svi službenici OB Kolašin, u vezi sa pitanjem prekovremenog rada, tretirani na isti način u relevantnom periodu. Uprkos tome, postupak je pokrenut isključivo protiv jedne službenice, iako se radi o licima istog ranga, istih ovlašćenja, iz iste organizacione jedinice. Ovakav pristup otvara pitanje selektivnosti i neujednačene primjene prava. Službenica protiv koje je pokrenut postupak  je nagrađena za rezultate u radu za 2022. godinu, za period na koji se odnosi predmet postupka, što dodatno otvara pitanje dosljednosti u postupanju.
Takođe, postoje službene zabilješke koje ukazuju na narušenu profesionalnu komunikaciju između tužiteljke i optužene službenice kao i zahtjev policijskog službenika da bude izuzet iz saradnje sa njom, što je relevantno sa aspekta nepristrasnosti i eventualnog razmatranja izuzeća.

Dodatno ukazujem na okolnost koja zahtijeva posebnu provjeru, a odnosi se na redosljed procesnih radnji, imajući u vidu da je dopis Upravi policije dostavljen prije nego što je službenica koja je predmet postupka uredno primila sudski poziv. Takav slijed radnji otvara pitanje da li se kroz prethodne radnje stvarao utisak odgovornosti prije sudske odluke.
Posebno zabrinjava javno iznošenje tvrdnji da su ‘prikupljeni brojni dokazi’, što može uticati na percepciju postupka i stvoriti pritisak na njegovo vođenje.Povodom navoda da ja vršim pritisak , postavljam pitanje: da li se pritiskom može smatrati to što sam, u okviru svojih ovlašćenja, štitio službenike od, po mom uvjerenju, neosnovanog postupanja i anonimnih prijava za koje smatram da su netačne i zahtijevaju provjeru?
Ukazujem i da su navodi da sam postupak okarakterisao kao politički netačni i da takva kvalifikacija sa moje strane nije izrečena.

Dodatno, smatram da zahtijeva objašnjenje okolnost u kojoj me je tužiteljka pozvala na razgovor nasamo, u prisustvu dva policijska službenika, pri čemu je sugerisano da ne istupam javno, uključujući i pred Odborom Skupštine, što otvara pitanje svrhe takvog postupanja. Takođe, ukazujem da je u komunikaciji isticano pozivanje na autoritet ranijeg i sadašnjeg rukovodstva, kao i da mi je prethodno najavljeno određeno profesionalno postavljenje koje se kasnije i ostvarilo, što dodatno zahtijeva razjašnjenje u institucionalnom okviru.
Policija u svom operativnom radu mora djelovati nezavisno i isključivo u skladu sa zakonom. U tom kontekstu ističem da su rezultati OB Kolašin za vrijeme mog mandata bili među najboljima u Crnoj Gori, što se može objektivno utvrditi kroz analize nadležnih organa, a koji su rezultat zakonitog i profesionalnog rada.
Posebno ističem da tokom više od 40 godina rada nijesam imao čak ni prekršajnu prijavu, što dodatno ukazuje na kontinuitet zakonitog i profesionalnog postupanja u vršenju službe.
Povodom navoda da su protiv mene podnošene prijave, ukazujem da su četiri prijave odbačene, dok je u jednom slučaju pokrenut postupak koji se odnosi na radnje koje su bile uobičajena praksa i jednako primjenjivane prema svim službenicima.
U tom smislu, postavlja se pitanje zbog čega su prethodne prijave ocijenjene kao neosnovane, dok je upravo ova  izdvojena za dalje postupanje, i to u okolnostima kada se radi o postupanju koje nije odstupalo od uobičajenog.
Ukazujem i da se radi o anonimnoj prijavi za koju smatram da je neosnovana, te da okolnosti njenog nastanka zahtijevaju dodatnu provjeru, uključujući i širi kontekst događaja koji su prethodili mom razrješenju sa mjesta načelnika OB Kolašin.
Dodatno ukazujem da su u predmetnom postupku prihvaćeni isključivo određeni dokazi i svjedoci, koje mi smatramo spornim, dok nijedan od predloga odbrane nije prihvaćen, što  zahtijeva pažljivo sagledavanje u sudskom postupku.
Takođe, ukazujem da se nijesam obraćao Tužilačkom savjetu, kako je to pogrešno predstavljeno, već isključivo Vrhovnom državnom tužilaštvu, dok ću se Tužilačkom savjetu obratiti naknadno, sa detaljnom predstavkom koja će sadržati dodatne činjenice i dokaze.
U ovom slučaju se može steći utisak da se neprovjerene informacije šire brže od činjenica, dok se istina utvrđuje kroz spor institucionalni postupak, što dodatno naglašava potrebu za oprezom i objektivnošću. Takođe, u javnosti se može otvoriti pitanje da li je u konkretnim situacijama presudno ono što treba da bude jedino mjerilo – činjenice i dokazi – ili ponekad preovlada percepcija ko vodi postupak.

U konačnom, smatram da je od ključne važnosti da se svaki postupak vodi uz puno poštovanje principa pravičnosti, nepristrasnosti i zakonitosti. Vodeći se temeljnim pravnim načelima, podsjećam na riječi profesora Perovića:„Bolje je sto krivih osloboditi, nego jednog nevinog osuditi.“

Upravo zato očekujem da nadležni organi ovaj slučaj sagledaju objektivno i bez bilo kakvog uticaja, kako bi se donijela zakonita i pravična odluka.

Zoran Braunović,
bivši načelnik CB Kolašin

Odluke tužilaštva donijete u skladu sa zakonom

„Nepodobni profesionalac“, Monitor broj 1848, 20. mart 2026.

Povodom teksta objavljenog u Monitoru pod naslovom „Slučaj Braunović Zorana  bivšeg načelnika Kolašinske policije“, postupci koji se vode pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Kolašinu predstavljeni su na način koji javnost može dovesti u zabludu pa u cilju objektivnog informisanja ističem:

Protiv Braunović Zorana vođeno je 5 postupka, u četiri slučaja  krivična prijava je odbačena a u jednom je podnijet optužni predlog zbog krivičnog djela zloupotreba sužbenog položaja. Kako u slučajevima odbačaja krivičnih prijava tako i u slučaju podnošenja optužnog predloga odluka je donijeta isključivo na osnovu dokaza prikupljenih tokom postupka i uz poštovanje svih procesnih načela. Da je to tako potvrđuje i odluka Osnovnog suda u Kolašinu kojom je optužni akt potvrđen a da ni jedan dokaz nije izuzet kao pravno nevaljan i suprotan odredbama ZKP-a, te odluke Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju koje su donijete u postupku po pritužbama na rješenje o odbačaju.

Pominjanje postupaka protiv drugih lica i dovođenje istih u vezu sa navodnim selektivnim postupanjem samo su još jedan u nizu pokušaja profesionalne diskreditacije kojima sam u prethodnom periodu izložena od strane Braunović Zorana, obzirom da su svi postupci koji se pominju u tekstu bili predmet raznih kontrola te je ocijenjeno da je odluka u  tim predmetima bila zakonita. U konačnom o zakonitosti mog postupanja u aktuelnom predmetu protiv Braunović Zorana odluku će donijeti Tužilački savjet po pritužbi koju je Braunović uložio na moj rad te to ne može i neće uraditi Odeljenje za unutrašnju kontrolu policije od koje je kako je navedeno u novinskom tekstu zatraženo da „ izvrši potpuni nadzor slučaja koji kolašinsko tužilaštvo vodi protiv njega“.

Na kraju ističem da najnoviji pokušaj Braunović Zorana da postupanje tužilaštva u Kolašinu i mene kao rukovodioca tog organa stavi u politički kontekst navodne kampanje koja se vodi protiv njega  neće spriječiti doslednu primjenu ustava i zakona te sve odluke koje su donijete do sada a i u buduće  mogu predstavljati samo rezultat objektivne ocjene sprovedenih dokaza i dosledne primjene zakona.

Rukovodilac državnog tužilaštva
Maja Šćepanović

Podaci  u tekstu o ASCG su lako provjerljivi
 („Atlantski savez Crne Gore od 2006. godine zastupa euro-atlantske vrijednosti“,  Monitor br. 1774, 18. oktobar 2024, str: 50-51)

Prošlog petka je ASCG objavio reagovanje na tekst Koga i šta zastupa ASCG, navodeći da je „naslov tendenciozan“, da tekst „sadrži niz neutemeljenih insinuacija i iskrivljenih interpretacija koja štete ugledu“ ove organizacije. Dalje, autor teksta je ocijenjen kao „pristrasan“, „subjektivan“ i „iznosi ad hominem napade“… Ruska ambasada me je do sada tri puta u svojim reagovanjima optuživala za identične stvari u mojim tekstovima.  Vjerujem  da je svaka sličnost slučajna.

Međutim, ASCG reagovanje ne navodi ni jedan ad hominem citat ili primjer. Podaci objavljeni u tekstu su odavno manje ili više poznati javnosti i lako provjerljivi! Sem toga, ASCG je iznio primjedbe samo na prvi dio naslova, tj. glavni naslov. Na 2BS Forum u KGB hotelu nije bilo primjedbi niti je to ikada pominjano u publikacijama. Složiću se sa reagovanjem ASCG-a da su smještajni kapaciteti kojima raspolaže hotel ex šefa ruske državne bezbjednosti svakako za pohvalu.

U tekstu sam se samo u dva slučaja pozvao na neformalne izvore – od kojih se samo drugi direktno odnosi na ASCG, tj. da do tada (u trenutku objave) Vlada CG još nije uplatila obećani novac.

Dalje se navodi „autor je potrošio polovinu teksta pokušavajući da dođe do odgovora na pitanje zašto se 2BS Forum održava u hotelu Splendid u Budvi“. Ovo naprosto nije tačno. Skoro polovina teksta se odnosi ASCG-ove vlastite citate i objašnjenja ko su i šta su, i o 2BS Forumu, uključujući i to da je ASCG član globalne ATA, broj učesnika iz koliko zemalja i svi drugi detalji kako bih vjerno prenio stav. Na kraju „radi pojašnjenja“ sve to isto ASCG opet citira u reagovanju.

Monitor je od kad postoji (nekada izložen direktnim prijetnjama i pritiscima) uvijek radio u interesu javnosti držeći se istine a ne zvanične politike. Upravo zato je i moja malenkost dio tima, jer čvrsto vjeruje u evro-atlantske vrijednosti (namjerno ne pišem Euro zbog druge konotacije). Na sajtu Atlanstkog vijeća Rumunije se decidno navodi koje su to evro-atlantske vrijednosti: sloboda (balans individualnih sloboda i dobrobiti društva), demokratija, vladavina zakona, slobodno tržište, kolektivna bezbjednost, ljudska prava i unutrašnja stabilnost. Vjerujem da je to i stav svakog slobodoljubivog i pravdoljubivog građanina(nke) ove zemlje. Tri decenije prethodne vlasti su sve bile samo ne to.

Jovo MARTINOVIĆ