Povežite se sa nama

Izdvojeno

ČEKAJUĆI SKIJALIŠTA ŽARSKI I CMILJAČA: Nerealni optimizam

Objavljeno prije

na

Radovi na skijalištima sa bjelopljske i mojkovačke strane Bjelasice do sada su realizovani uz mnogo problema i dugih pauza. Do skijanja na mojkovačko-bjelopoljskoj strani Bjelasice, ipak, ostalo je još mnogo posla, pa se planovi o otvranju skijališta za sezonu 2024/2025, čine neralno optimistični

 

Vlada, koja bude aktuelna 2025. godine, a ne otvori mojkovačko i bjelopljsko skijalište Žarski i Cmiljača, neće imati podršku građana te dvije opštine, ali ni ostatka sjevera. To tvrdi potpredsjednik Opštine Mojkovac i član Odbora  direktora Skijališta Crne Gore Ivan Ašanin (URA). Iz sadašnje perspektive, a na osnovu do sada urađenog, plan otvaranja i povezivanja ta dva ski-centra, tokom naredne dvije godine, čak iako se uzmu u obzir nacrtom budžeta projektovani iznosi, predviđeni za te projekte, čini se preambiciozan. Do skijanja na bejlopljskoj i mojkovačkoj strani Bjelasice preostalo je je još mnogo novih, ali i završetak poslova započetih 2019. godine. Žarski i Cmiljača biće dio preduzeća Skijališta Crne Gore, u okviru kojeg jedino radi Ski-centar Kolašin 1600.

Radovi na skijalištima sa bjelopljske i mojkovačke strane Bjelasice do sada su realizovani uz mnogo problema i dugih pauza. Ski-centar Cmiljača, vrijedan 23 miliona eura, trebalo je, kako je ranije najavljivano, da bude završen do 2022. godine. Projekat se realizuje u dvije faze. No, i ta faza je još u toku, a početak druge tek predstoji. Na baznom području, u podnožju tog ski-centra predviđena je izgradnja i četiri hotela i 22 bungalova. U sastavu skijališta biće i planinarski dom. Očekuje se da Cmiljača „u potpunosti promijeni sliku Bijelog Polja, ne samo kao nove turističke destinacije, nego i valorizacijom poljoprivrednih resursa planine Bjelasice”.

Za Žarski je planirano ulaganje od blizu 30 miliona eura, a u podnožju je predviđena izgradnja 14 hotela i 11 pansionskih hotela apartmanskog tipa. Na to skijalište Mojkovčani gledaju kao na „okosnicu ekonomskog i privrednog razvoja opštine”.

Na ta dva ski-centra, prije tri godina, postavljena je po jedna žičara, ali još nema uslova da se stave u funkciju. Zemljište na kojem je planirano postavljanje treće žičare šestosjeda, koja bi povezivala skijališta, u privatnom je vlasništvu, pa slijedi i eksproprijacija. Posljednje nevrijeme gotovo da je potpuno uništilo put koji vodi do budućeg ski-centra Žarski. Kako su više puta saopštavali mještani, ta saobraćajnica je rađena vrlo problematičnom trasom, koja ne garantuje prohodnost tokom cijele godine. Prema nazvaničnim informacija, koje nikad nijesu demantovali iz Skijališa Crne Gore, sa postavljenih žičara i ostale infrastrukture u obje opštine pokradeni su mnogi djelovi.

Zastoj u radovima na skijalištima pravdan je krizom izazvanom pandemijom. U fokusu vlade Zdravka Kriviokapića bilo je kolašinsko skijalište, pa je žičarom K7 povezan državni i privatni ski-centar, ali i probijeno 10 km novih staza.

Međutim, Ašanin za Monitor tvrdi da je nacrtom budžeta za narednu godinu aktuelna vlada, konačno, dala „puni vjetar u jedra projektima mojkovačkog i bejlopoljskog skijališta”. On kaže da su radovi na ski-centrima na toj strani Bjelasice tokom mandata predhodne vlade relizovani sporom dinamikom.

„Nacrt budžeta za narednu godinu je garant da ćemo vrlo brzo na cijeloj Bjelasici,  sa strane svih pet  opština, imati najbolji ski-kompleks na Balkanu, možda i šire”, kaže on.

Objašnjava i da je, konačno, stavljena tačka na odluku za postavljanje žičare koja će spojiti skijališta Žarski i Smiljača. Ta dva ski-centra, podsjeća Ašanin, imajući u vidu da su već dvije žičare postavljene, nakon spajanja, imaće oko 23 km staza.

„Ako uzmemo u obzir tri miliona predviđena za ulaganja u Cmiljaču  i vrijednost postojeće žičare, na Bjelasici će se uložiti 15,5 miliona eura. To je garant da ćemo tokom sezone  2024/2025. godine, skijati na novom ski-centru, koji će parirati Kopaoniku u skoroj budućnosti“, optimističan je potpredsjednik Opštine Mojkovac.

Žičara, koja će služiti povezivanju skijaške infrastrukture, trenutno je u privatnom skladištu Zorana Ćoća Bećirovića, vlasnika Ski-centar Kolašin 1450.  Prvobitno namijenjena Durmitoru, žičara je određeno vrijeme, po visokoj cijeni, skladištena na poljani u blizini Podgorice. To je bio razlog da menadžment Skijališta dogovori sa Bećirovićem besplatno skladištenje na njegovom zemljištu u Bakovićima kod Kolašina. Iako je rok iz ugovora o jednogodišnjem skladištenju istekao 3. decembra, Skijališta žičaru još ne mogu preuzeti. Nesuglasice između tog državnog preduzeća i Bećirovića, navodno, rezultat su nepoštovanja adminsitraivnih procedura prilikom preuzimaja uskladištene opreme.  Međutim, iz  Ski-centra Kolašin 1450 ne kriju da smatraju da bi šestosjed mnogo više koristio  na drugoj strani Bjelasice, prema Jelovici (Berane), kao produžetak sadašnje kolašinske skijaške infrastrukture.

„Kolašinsko skijalište bi, u slučaju montiranja šestosjeda u pravcu Jelovice, dobilo dodatnih 20 km staza, što bi ukupno činilo 65 km. Ukoliko bi bila izgrađena i gondola iz Jelovice, koja bi povezala Berane i Andrijevicu sa kolašinsim stazama, dobilo bi se još 20 kilometara staza odnosno ukupno 85. Tada bi Skijališta Crne Gore mogla da budu jedna od najprofitabilnijih državnih firmi. U mojkovačko- bjelopoljskom dijelu nema infrastrukture – struje, vode, puta, pa oprema neće moći da se optimalno koristi još najmanje dvije godine”, saopštila je, nadavno, polemišući u „sporu žičara” sa upravom državnog preduzeća direktorica privatnog Ski-centra Kolašin 1450 Milica Šćepanović.

Ašanin, međutim, podsjeća na odluku vlade Duška Markovića, kojom je žičara namijenjena za Mojkovac i Bijelo Polje i tvrdi da će se ta odluka i poštovati.

Osnivanjem komapanije Skijališta Crne Gore 2017. godine, pored kolašinskog, mojkovačkog i bjelopljskog, planirana je i izgradnja ski-centara Torine, Jelovica, planinskih centara Komovi i Eko-avanturističkog parka Komovi. Predviđeno je  ukupno 224 km ski-staza na Bjelasici, koje će biti „pokrivene” sa 52 lifta/žičare. Na toj planini planirana je gradnja 53 hotela, 23 pansionska hotela apartmanskog tipa, jedan hostel i jedan planinarski dom.

                                                                                                            Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ – ZNACI NERVOZE: Sam na slobodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svi njegovi ljudi su na optužnicama. Nakon hapšenja Lazovića i Katnića, Đukanović je sam na slobodi i uplašen da to možda neće tako i ostati.  No pravo pitanje je – kome se to obraća dugogodišnji vođa? Koga želi da animira svojim vatrenim govorom i prizivanjem crnogorske krvave tradicije, kojoj je upravo vladavina prava jedini branik

 

 

Dugugodišnji vođa  poručio je ljutito, preko prijateljskih medija,  da je vrijeme da se podvuče crta.  Nakon što su uhapšeni gotovo svi njegovi ključni ljudi, a on ostao sam na slobodi.

“U Crnoj Gori je na sceni politički revanšizam, kao nova stranica tradicije crnogorskih osveta”, ocijenio je Đukanović nakon hapšenja nekadašnjeg visokog funkcionera bezbjednosnog sektora Zorana Lazovića  i bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića, poistovjećujući rad Specijalnog državnog tužilaštva sa krvnom osvetom, institutom običajnog prava koji je upravo suzbijan institucionalnom pravdom. No, Đukanović nije slučajno napravio omašku.  Zna trodecenijski vođa šta je krvna osveta, a šta vladavina prava. I ne plaši se on krvne osvete, već upravo suprotno –sistema koji isporučuje pravdu i sprovodi zakon.  Crnogorsko pravosuđe, koje je kontrolisao, još je živo. No,  Specijalno državno tužilaštvo pod Vladimirom Novovićem, uspjelo je nakon decenija nepovjerenja u crnogorsko zarobljeno pravosuđe da promijeni percepciju javnosti.  Pokrenulo je važne procese uz pomoć EUROPOL-a.  Koji ispada, slušajući Đukanovića, ima neke  veze sa  crnogorskom tradicijom  osveta.

“Jako griješi onaj ko u onim lisicama nad kojima likuje, na rukama drugih ljudi, ne prepoznaje svoje lisice sjutra”, kazao je dugogodišnji vođa, dajući na volji svojoj uznemirenoj mašti.

“Živimo u jako zatrovanoj atmosferi. Atmosferi koja govori da će se ćeranija po Crnoj Gori nastaviti. Zašto na to upozoravam? Crnogorsko društvo je društvo osvetnika. Nije to karakteristično samo za albanske zajednice, za koje se uglavnom vezuje krvna osveta. Treba da se prisjetimo da u srcu Crne Gore, u Katunskoj nahiji, krvna osveta među određenim starocrnogorskim porodicama traje duže od 200 godina. E, ko to ne zna taj ne razumije kako je opasno kada vam jedina politika nakon dolaska na vlast postane revanšizam. Revanšizam je samo političko ime za osvetu. To znači da ne postoji svijest o tome da treba podvući crtu ispod crnogorske prakse osvete”, pojasnio  je svoj stav doskorašnji šef države.

No nije tu stao.  On je u intervjuu za Antenu M zlokobno priprijetio i poručio  da “onaj ko radi ovo što sada radi, taj ne shvata da je već otpočeo novu stranicu crnogorskih osveta”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠTA ČEKA SADAŠNJE I BUDUĆE PENZIONERE: Različite priče premijera i ministra finansija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odgovorno osmišljena, detaljno pripremljena i brižljivo provedena reforma sistema penzionog osiguranja nudi priliku. Otaljana na brzinu, bez zajedničkog promišljanja i pripreme, može donijeti katastrofu nepojmljivih razmjera. Za sada smo bliži lošijoj opciji

 

Priča o reformi (zapravo – korjenitoj izmjeni) postojećeg sistema penzionog osiguranja ponovo je top tema. Premijer Milojko Spajić našao je za potrebno da izađe pred kamere, što baš ne voli da radi, kako bi ubijedio javnost da penzije neće pobjeći. “Građani uopšte ne treba da strahuju za svoje penzije”, kazao je pokušavajući da primiri rastuću nervozu koju je, koji dan ranije, proizveo ministar finansija Novica Vuković.

Govoreći o korekciji postojećeg penzionog sistema (sistem međugeneracijske solidarnosti) ministar Vuković je u razgovoru za Glas Amerike najavio rješenje u kome će zaposleni upravljati “sa svojom bruto platom, odnosno sa svojim doprinosima i zaradom”, dok će se država brinuti da to bude urađeno “kroz zakonski okvir”. To ne zvuči kao korekcija nego temeljna izmjena i prelazak na sisteme kapitalizacionih fondova i individualnog penzijskog osiguranja.

I to nameće podugačak niz pitanja na koja se moraju ponuditi istiniti i detaljni odgovori. Koji će sadašnjim penzionerima, zaposlenima i onima koji se tek spremaju (školuju) za budući izlazak na tržište rada, pružiti čvrsta uvjerenja kako iz tog reformskog posla neće izaći finansijski oštećeni ili uskraćeni za neka od postojećih i Ustavom garantovanih prava. Trenutno to nije slučaj.

Najjednostavnije je to vidjeti poređenjem nedavnih izjava premijera i ministra finansija. Govoreći o budućoj reformi sistema penzionog osiguranja, koja kao prvi vidljivi efekat treba da donese obećano povećanje prosječne i minimalne (neto) zarade, ministar Vuković kaže “može se desiti jedino korekcija kada govorimo o doprinosima”. Na potpitanje novinara o kakvim korekcijama je riječ, lakonski odgovara kako je to “…nešto s čim je upoznata javnost”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

KOSOVO, SREBRENICA, SRPSKI SVET –  VUČIĆEVE IGRE BEZ KRAJA: Klišei za čuvanje fotelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prošle nedjelje je održana na Pešteru i završnica vojne vježbe Vihor 2024. Poredpredsjednika Srbije, i drugih srbijanskih dužnosnika prisustvovali su i komandant KFOR-a Ozkan Ulutaš, predsjednik Republike Srpske (RS), ali i predsjednik Skupštine (i lider Nove srpske demokratijeAndrija Mandić i lider Demokratkse narodne partije (DNP) Milan Knežević. Mandić i Knežević su najavljeni u svojstvu „lidera srpskog naroda u Crnoj Gori“. Vježba je bila sa bojevim gađanjem

 

Ako je vjerovati režimskim medijima u Srbiji i njihovim razglasnim stanicama u regionu, Srbiju i srpski narod čekaju teški i odsutni dani za odbranu prava na postojanje i slobodu. Stanje je skoro pa ratno. Prvo je krajem marta gospodar Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će 5. i 6. maja „u Beogradu i drugim delovima Srbije biti održan veliki Vaskršnji sabor Srbije i Republike Srpske“. To je odlučeno „posle višesatnih razgovora” koje je imao s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, u prisustvu Njegove svetosti patrijarha srpskog Porfirija. „Na tom saboru biće donete važne odluke o opstanku srpskog naroda na svojim ognjištima, njegovom ekonomskom napretku, očuvanju srpskog jezika i ćiriličkog pisma…” istakao je Vučić.

Prošle nedjelje je održana na Pešteru i završnica vojne vježbe Vihor 2024. Pored predsjednika Srbije, ministra odbrane i drugih srbijanskih dužnosnika prisustvovali su i komandant KFOR-a Ozkan Ulutaš, predsjednik Republike Srpske (RS), ali i predsjednik Skupštine (i lider Nove srpske demokratijeAndrija Mandić i lider Demokratkse narodne partije (DNP) Milan Knežević. Mandić i Knežević su najavljeni u svojstvu „lidera srpskog naroda u Crnoj Gori“. Vježba sa bojevim gađanjem održana je „sa ciljem daljeg unapređenja obučenosti i osposobljenosti komandi i jedinica Vojske …tokom pripreme i izvođenja borbene operacije“ kako je navelo Ministarstvo odbrane Miloša Vučevića, uskoro novog premijera. Na vježbi su učestvovali kopnena i vazduhoplovna komponenta vojske i specijalne snage. Dodik je rekao da je srbijanska vojska „pokazala da je sposobna i spremna da očuva Srbiju, njenu teritoriju i slobodu“ dok je Milan Knežević uočio još jednu opasnost po srpstvo. Na twitteru je kasnije napisao da „stavovi (predsjednika) Jakova Milatovića Mila Đukanovića o Srbiji, Srebrenici, Kosovu, Rusiji“ su isti i da zapravo Milatović ima „još rigidniji stav i isključiviji od njegovog prethodnilka“.

Skoro se navršilo 11 godina od Briselskog sporazuma koji su potpisale vlasti u Beogradu i Prištini uz posredovanje EU. Predsjednik Srbije ih je nazvao „11 godina brutalnih laži“ i da je to bilo „vreme svakodnevnih besmislica, izmišljanja i pravdanja, neispunjavanja onoga što su potpisali i Beograd i Priština, ali i EU“. Po srbijanskoj vlasti, Srbija je ispunila sve što je do nje bilo. Nakon priča o Kosovu i davanja pogrdnih etiketa antimafijaškoj vladi Albina Kurtija koja se drznula da udari na laboratorije za drogu i kripto valute narko bosova u službi Beograda priča je opet prebačena na drugu vječitu temu – Srebrenica.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo