Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PO ČEMU ĆEMO PAMTITI 2022.: Poskupljenja, hapšenja i vlast odmetnuta od Ustava  

Objavljeno prije

2 godine

na

U 2022. pale su dvije vlade, povećane su plate ali još više cijene, hapšeni su nekad nedodirljivi čelnici pravosuđa, a političari su se odmetnuli i građanima jasno pokazali da za njih Ustav i zakoni ne važe. U Novu ulazimo sa većom krizom i neizvjesnošću nego kada smo čekali ovu. Samo korone nema

 

Pronalazak pola tone kokaina u magacinima Volija bila je prva velika vijest nakon novogodišnjih praznika. Pošiljka je u Luku Bar uplovila 2. januara, a onda su je policija i tužilaštvo nadgledali, sve dok je u magacinima Volija nijesu našli radnici i prijavili im sumnjivi paket. Odgovrnih nije bilo.

Drugi bijeli prah – brašno, poskupilo je početkom januara, pa su pekari najavili povećanje cijena i do 15 odsto. To je bilo peto poskupljenje u posljednjih pola godine.

Pri kraju januara tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović obznanio je odluku da uskrati podršku ekspertskoj Vladi i pozvao  poslanike da podrže formiranje njegove manjinske Vlade bez DF-a i DPS-a. Inicijativu za smjenu Vlade podnijeli su lista Crno na bijelo sa većim dijelom opozicije (nekompletan DPS) Iz URA-e su se zaklinjali da ne vraćaju DPS na vlast.

Uslijedili su protesti na ulicama crnogorskih gradova. Branili su Vladu. Još uvijek su vladale antikovid mjere kojima je bilo zabranjeno okupljanje na zatvorenim i otvorenim javnim površinama, ali to nije smetalo pojedinim ministrima iz tadašnje Vlade da u samoodbrani krše mjere koje su sami propisali.

U sjenci politike, ostale su informacije da je tokom 11 mjeseci 2021. Monstat detektovao bijelu kugu u 20 od (tada)24 opštine u Crnoj Gori.  Da aerozagađenje ugrožava zdravlje više od polovine građana ekološke države, te da je 20 doktora nauka i preko 350 magistara bez posla. Za njih po dubini nije bilo mjesta.

Isplata uvećanih zarada obračunatih po programu Evropa sad počela je u februaru. Minimalna plata od januara 2022. godine iznosi 450 umjesto 250 eura.

Prve sedmice februara smijenjena je Vlada Zdravka Krivokapića, a nakon toga i predsjednik Skupštine Aleksa Bečić. Proteste su onda organizovali i Demokrate tražeći vanredne parlamentarne izbore. Mandatar Abazović najavljivao je da će nova Vlada ubrzati EU integracije i borbu protiv kriminala, odblokirati pravosuđe i da ima podršku zapadnih partnera. Podršku DPS-a nije pominjao.

Rat u Ukrajini vratio je Mila Đukanovića u poziciju faktora stabilnosti i zapadnog partnera od povjerenja. U tome mu je pomogla aktuelna vlast  podijeljenim stavovima o ruskoj agresiji i sankcijama protiv nje. Političarima iz svoje orbite pomogao je i mitropolit SPC-a Joanikije tvrdnjom da je „Crna Gora projektovana da bude mala Ukrajina“. U tom trenutku je svaki 15 stanovnik Ukrajine već napustio domovinu.

Saznali smo da iz Slobodne carinske zone u Luci Bar, tokom januara, neko nesmetano krade cigarete, čak 11.000 paketa cigareta bez akcizne marke. Krađa je otkrivena 8. februara i suspendovano je sedam carinika.

Početkom februara SDP i stara garda LS, uz glasove Demokrata i URA-e, formirali su vlast na Cetinju. DPS je nakon 17 godina vladanja u Prijestonici otišao u opoziciju. To je bio nastavak serije izbornih poraza i potvrda nedostatka postizbornog koalicionog potencijala DPS-a.

Milivoje Katnić otišao je u penziju.

Dočekali smo i mart bez nove Vlade. Odlazeća je izbjegavala da se pridruži sankcijama UN i EU prema Rusiji. Đukanović je predstavljao Crnu Goru na samitu NATO-a primajući čestitke na odabiru ,,prave strane istorije”. Krivokapićevoj Vladi bili su sprešniji izbori u Beranama, gdje su premijer i ministri odlazili svako malo.

U martu su izbili požari u kolašinskom kraju. Ponovo, vatrogasci se protiv stihije bore bez adekvatne opreme i pomoći iz vazduha. Slična situacija ponovila se i tokom ljetnjih mjeseci od Boke do sjevera. Nadležni su slijegali ramenima i čekali kišu.

Krajem marta, Tužilački savjet je izabrao dugogodišnjeg sudiju podgoričkog Višeg suda Vladimira Novovića za glavnog specijalnog tužioca.

Početkom aprila Libertas press objavljuje transkripte razgovora preko SKY aplikacije pristigle iz Europola. Prema njima, sin Vesne Medenice bavio se krijumčarenjem cigareta i trgovao drogom. ,,Moramo početi da grabimo za nas”, piše Medenica policajcu Darku Laloviću. Hvališe se poslovima sa drogom i duvanom, šalje slike sa oružjem, završava poslove kriminalcima, i ističe zaštitu majke – doskorašnje predsjednice Vrhovnog suda. Vesna Medenica i njen sin demantuju navode o kriminalnim aktivnostima.

Drama sa navodnim bombama u školama počela je u aprilu i traje do danas. Prve informacije su glasile da dolaze od ruskih ekstremista. Sad je aktuelan mlađi maloljetnik iz Češke.

U aprilu nas je iznenadila vijest da se Svetozar Marović našao na Crnoj listi američke administracije. Marović se oglasio porukom „Nijesam nedostupan pravdi, nego se liječim od nepravde”. Pokradene milione nije pominjao.

U aprilu je uhapšena dvodecenijska vladarka crnogorskog pravosuđa Vesna Medenica. Na teret joj se stavlja stvaranje kriminalne organizacije i protivzakonit uticaj. U oktobru je podignuta optužnica protiv nje i njenog sina. Medenici je krajem novembra ukinut pritvor, a tužilaštvo je podnijelo žalbu na tu odluku.

Nakon dvomjesečnih pregovora, krajem aprila je formirana manjinska 43. Vlada. Umjesto eksperata dobili smo političke lidere i njihove saradnike, a umjesto ,,crkvenih” po dubini DPS kadrove. Saznalo se i da su službenici policije Petar Lazović, sin bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, i Ljubo Milović, članovi kavačkog klana. Libertas je objavio da je Europol još u junu 2021. dostavio transkripte razgovora dvojice policajaca sa vođom klana Radojem Zvicerom, zatim Veljkom Belivukom i drugima kriminalcima… Ali iz tužilaštva nije bilo reakcije, sem što nas je Milivoje Katnić ubjeđivao da je Lazović najbolji crnogorski policajac.

Predsjednik Đukanović raspisao je lokalne izbore u više crnogorskih opština koji su trebali da se održe u jeku turističke sezone – dva glasanja svakog vikenda – valjda da je dopune. Vladajuća većina ih je, nezakonito, odložila za oktobar. Da ne remete sezonu.

Nedugo za Medenicom, uhapšen je i predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić. Odveli su ga u Spuž direktno iz kancelarije, osumnjičen je za zloupotrebu položaja i formiranje kriminalne organizacije koja je u stečajnim postupcima stranke oštetila za iznose koji se mjere milionima eura.

U junu je premijer prisustvovao Otvorenom Balkan samitu u Ohridu, kao gost. Tokom cijele godine vodila se polemika oko eventualnog pristupanja Crne Gore tom savezu. Abazović je izjavio da nije čuo nijedan dobar razlog zašto Crna Gora ne bi bila dio te regionalne incijative, a ministar ekonomije Goran Đurović da Vlada još uvijek ne zna koji su benefiti od te inicijative. Građani još manje.

Počekom juna Miomir Mugoša prvostepeno je pred Višim sudom oslobođen. Slučaj Carine. Istog mjeseca oslobađajućom presudom okončana je afera Telekom. Viši sud oslobodio je bivše direktore Telekoma Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića. Tužilaštvo, u tri mandata, svojski se potrudilo da se izbjegne i udaljena sumnja u učešće porodice Đukanović u ovoj aferi.

Tokom sezone nekadašnji biseri crnogorskog turizma Sveti Stefan i Miločer bili su zatvoreni. U julu proslavili smo jubilej – deset godina od početka pregovaranja o pristupanju EU. Pa smo se i podsjetili da već pet godina nijesmo zatvorili nijedno pregovaračko poglavlje.

Nakon što je premijer Abazović posjetio Beograd i najavio potpisivanje Temeljnog ugovora, a Vlada ga tijesnom većinom usvojila, inicijativu za smjenu njegove Vlade najavio je DPS. ,,Ne plaše se oni Temeljnog ugovora, nego Europola”, odbrusio je premijer.

Trinaestog jula je sa tri godine zakašnjenja  otvorena prva dionica auto-puta, a u Nikšiću je praznik obilježen sukobom patriota srpskog i crnogorskog predznaka, uz intervenciju policije. U suret prazniku uhapšeni su nekadanji članovi Odbora direktora Plantaža – Veselin Vukotić, Božo Mihailović, Đorđije Rajković, Sead Šahman, Duško Perović i Anica Hajduković. Nakon hapšenja Vukotića, suvlasnika Đukanovićevog UDG-a, predsjednik države je upozorio da je na ispitu samostalnost tužilaštva i sudstva.

U julu je premijer imenovao za generalnog inspektora ANB-a Artana Kurtija, koji je dva puta osuđivan na zatvorsku kaznu – zbog pokušaja ubistva i nanošenje teške tjelesne povrede. Krajem jula uhapšen je službenik ANB-a Petar Lazović, dok policija traga za policajcem Ljubom Milovićem.

Početkom avgusta, pod velom tajnosti, u Podgorici premijer Abazović i patrijarh SPC-a Porfirije potpisuju Temeljni ugovor. Iz DPS-a su odmah najavili rušenje, po njima, izdajničke Vlade.

Profesor Milan Popović nije mogao proći za člana Sudskog savjeta.

Ustavni sud je, dok je još imao legitimitet da odlučuje, početkom avgusta presudio da su majske promjene Zakona o lokalnoj samoupravi kojima su redovni izbori u 14 opština odloženi za 23. oktobar  neustavne. Te izmjene je izglasala nova većina sastavljena od DPS-a, SNP-a, Koalicije Crno na bijelo, SDP-a i manjinskih stranaka.

Nakon 100 dana nove Vlade već se raspravljalo o njenom kraju. Inicijativu za izgasavanje nepovjerenja podnijeli su DPS, SDP, SD i Liberalna partija.

U međuvremenu, na Međunarodni dan siromaštva 9. avgust, podsjetili smo se da čak 140.000 stanovnika Crne Gore živi na rubu ili u siromaštvu.

Iz političkog i drugog blata, 12. avgusta trgnula nas je tragedija na Cetinju. Vuk Borilović je u centru Prijestonice ubio 10 i ranio šest ljudi. Iz lovačke puške nasumično je pucao na komšije, a zatim i na prolaznike. Stradalo je i dvoje djece. Ubica je na kraju ubijen.

U sjenci glasanja za smjenu Vlade izglasani su tzv. zetski zakoni kojima je Zeta dobila status opštine. Za njih su glasali poslanici DPS-a, SDP-a i URA-e. Nakon izglasavanja, poslanici Demikrata i DF-a najavili su Inicijativu za smjenu Vlade, što su i uradili, zbog zebnje da se izglasavanjem statusa opštine Zeti omogućava izborni inženjering pred lokalne izbore u Podgorici.

Nešto prije ponoći 19. oktobra pala je i 43. Vlada.

Vijest o hapšenju nekadašnje izvršne  dikretorice Plantaža Verice Maraš nikoga nije iznenadila.  Ona i ostali osumnjičeni u slučaju Plantaže tokom oktobra pušteni su iz Istražnog zatvora.

Na sjednici na kojoj je izglasan pad njegove Vlade, Abazović je kazao da je smjena pokrenuta jer je zaustavljen šverc cigareta iza kojeg stoji kompanija Bemaks.

Krajem avgusta desio se sajber napad na servere Vlade i državnih institucija. Mjesecima potom bili su nedostupni građanima.

Pobjednici od 30. avgusta 2021. počeli su pregovore za sastav nove Vlade. Mučno i sporo. Nakon maratonskih konsultacija dogovoreno je da mandatar bude Miodrag Lekić. Međutim, predsjednik Đukanović odbio je da prihvati ponudu većine od 41 poslanika uz obrazloženje da ,,nije stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira Vladu”. Osim utiska, Đukanović je naveo da se oni koji su predložili Lekića nijesu odazvali na konsultacije niti dostavili potpise kojima bi potvrdili postojanje neophodne podrške. Pat pozicija traje do danas.

Iz političke sapunice trgao nas je nestanak pa pronalazak kamiona punog cigareta, vrijednih blizu milion eura. Cigarete iz kamiona trebale su da budu spaljene u Nikšiću. U SDT-u je saslušan direktor Uprave prihoda i carina Rade Milošević. Nakon saslušanja iz ,,moralnih razloga” podnio je ostavku. A u Vladi su ministar odbrane Raško Konjević i premijer Abazović optuživali jedan drugog za šverc. Premijer je, u oktobru, smijenio ministra Konjevića sa mjesta koordinatora službi bezbjednosti, a onda je smjenjen i direktor ANB-a Savo Kentera.

U predizbornu kampanju za lokalne izbore u 14 opština ušlo se bez Ustavnom suda.

Oktobarski izbori donijeli su gubitak vlasti DPS-a u Podgorici. DPS i partije okupljene oko nje izgubili su i Pljevlja, Kolašin, Žabljak, Danilovgrad. Izbori još nijesu završeni u Šavniku. Veliki uspjeh na izborima ostvarila je Evropa sad, kojoj je u Podgorici pripalo mjesto gradonačelnika. Opomenuti uspjehom nove partije, ostale su usporile sa zahtjevima za vanredne parlamentarne izbore.

Naviknuti na kršenje Ustava i zakona, uz obrazloženje da sve to krši i druga strana, početkom novembra poslanici tzv. stare većine izglasali su izmjene i dopune Zakona o predsjedniku, kako bi se omogućilo formiranje nove 44. Vlade. To je izazvalo masovne proteste kojima se traži poništenje ove odluke, deblokada Ustavnog suda i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Iako kažu da nisu organizatori, na skupovima pod sloganom Ima nas prisustvuju i govore čelnici DPS-a.

U godini sa malo lijepih vijesti, obradovale su nas rukometašice koje su osvojile treće mjesto na Evropskom prvenstvu. Pokazale su kako se željom i požrtvovanjem može pobijediti i bolje rangirani protivnik, savladavši dvostruke olimpijske prvakinje, rukometašice Francuske.

Početkom decembra SDT je uputio zahjev za skidanje imuniteta poslanicima DPS-a Predragu Boškoviću, Dragici Sekulić, Suzani Pribilović, kao i poslanicima SD-a Ivanu Brajoviću i Damiru Šehoviću. SDT  ispituje da li su oni kao članovi Vladine Komisije za stambena pitanja zloupotrijebili službeni položaj. To je ona komisija koja je miljenicima vlasti dodjeljivala skoro besplatne stanove i povoljne kredite.

Odjeknula je vijest o hapšenju dugogodišnjeg zamjenika specijalnog tužioca Saše Čađenovića. Tužilaštvo mu na teret stavlja da je od sredine 2020. postao pripadnik kavačkog klana. Nakon ovog hapšenja oglasio se i Katnić, bivši specijalni tužilac, Čađenovićev šef, kazavši da je na sve spreman.

Pretposljednje sedmice decembra, uhapšen je Rade Milošević, bivši direktor Uprave prihoda i carina. Sumnjiči se za stvaranje kriminalne organizacije.

Godina se završava sa očekivanjem nove Vlade, predsjedničkih, a možda i parlamentarnih izbora. Ono što je izvjesno je novo poskupljenje hljeba. Prijatno i u 2023.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

ODLUKA UPRAVNOG SUDA O SOLANI: Prirodni biser nije državni nego tajkunski

Objavljeno prije

5 dana

na

14 Juna, 2025

Objavio:

Jedno od najzahtjevnijih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom  27 – životna sredina i klimatske promjene, ne može biti zatvoreno dok u punom kapacitetu ne zaživi Park prirode Solana. U Briselu su jasni da je suštinski odnos prema Solani test za cijelu Crnu Goru kako shvata obaveze u zaštiti životne sredine. Opet smo pokazali – nikako

Upis države na prostor ulcinjske Solane ,,Bajo Sekulić” je nezakonit, odlučio je Upravni sud.

,,Upravni sud Crne Gore je presudio da je 15 miliona kvadrata solane u Ulcinju nepravedno oduzeto Eurofondu koji je kupio za 800 hiljada eura.Pravedna kupovina, nema što.Isto kao da ti neko proda kvadrat stana u Podgorici za 50 centi. Ili da za kilo paprika kupiš porše. Ili, recimo, da pridaš malo para pa Milov majbah daš u zamjenu za 15 miliona kvadrata najluksuznijeg zemljista u Crnoj Gori. Poješće nas mrak”, komenatarisao je presudu na svom Fejsbuk profilu ekološki aktivista i dugogodišnji borac za spas Solane Darko Saveljić.

Stečajna uprava Solane podnijela je tužbu Upravnom sudu nakon što je Uprava za katastar u junu 2022. godine upisala kao vlasnika imovine Solane državu Crnu Goru. To se desilo na osnovu rješenja Vladinog Savjeta za privatizaciju koje je donijelo rješenje da Eurofond nije platio tržišnu naknadu za akcije Solane. Na čelu tadašnjeg Savjeta za privatizaciju bio je premijer Dritan Abazović, na čelu Ministarstva finansija Aleksandar Damjanović, Uprave za katastar Koča Đurišić, a PJ Ulcinj Dževdet Čaprići. Tadašnja ,,pobjeda” države iz URA je objašnjena ovako: ,,Mi smo imali jednu krađu naočigled očiju javnosti gdje je zemljište ‘Solane’ od skoro 15 miliona kvadratnih metara ustupljeno Veselinu Baroviću za svega 800.000 eura, nakon čega je on imao namjeru da ga proda za skoro 260 miliona eura i prenamijeni za građevinsko zemljište”.

Najnovijim rješenjem Upravnog suda stečajna uprava bi ponovo mogla da pokrene prodaju imovine jer je ona vraćena Eurofondu, koji je većinski vlasnik Solane u stečaju.

Stečaj u Solani uveden je u prvoj polovini 2005. godine, a neuspjeli petogodišnji plan reorganizacije trajao je od početka 2006. godine.

Većinski paket tog preduzeća je za oko 800.000 eura preuzeo 2005. Eurofond, čiji je jedan od akcionara biznismen Veselin Barović, blizak Milu Đukanoviću.

Nakon privatizacije, proizvodnja soli je opala, fabrika izgubila koncesiju za korišćenje morske vode, Eurofond je podizao kredite zalažući imovinu fabrike, a onda je 2011. u preduzeću opet proglašen stečaj. Eurofond je te godine zatražio da mu se pravo korišćenja imovine preduzeća pretvori u pravo svojine, navodeći da je prilikom privatizacije platio tržišnu cijenu.Nijesu uspjeli ni brojni pokušaji prodaje jer je Solana nuđena po cijeni većoj 300 puta od one koju je platio Eurofond.

Upravni sud je sada usvojio tužbu stečajne uprave i poništio osporeno rješenje o upisu prava svojine državi Crnoj Gori nad imovinom Solane

,,Da bi Država svoje pretenzije u pogledu vlasničkih prava na predmetnim nepokretnostima mogla ostvariti, neophodno bi bilo da eventualno inicira parnični postupak u kome bi se raspravljalo o osnovanosti zahtjeva za utvrđenje prava svojine, sem ukoliko nije riječ o zemljištu na kome bi Država ex lege, s obzirom na kategoriju zemljišta mogla imati pravo svojine”, navodi se u novoj odluci Upravnog suda.

Posebno zanimljivo je sljedeće obrazloženje presude: ,,U eri vladavine društvene svojine (kao svačije i ničije) moguće je naći argumente za opravdanje postojanja tih prava, koja su joj imanentna, a kojima su zakonodavci htjeli, čisto neuspješno, da joj daju kakav-takav imovinsko-pravni izraz. Danas nema opravdanja da u eri vladanja novih svojinsko-pravnih odnosa ova prava egzistiraju i dalje. Prava iz bivše društvene svojine bila su smetnja za realizaciju investicionih, prodajnih i drugih aranžmana. Najveći broj društveno-pravnih lica je u stvari prestao da postoji i umjesto njih nastali su novi subjekti, kao njihovi pravni sljedbenici. Na ove subjekte prešla su i nepretvorena prava iz društvene svojine. Naravno, to je samo po sebi protivrječno”.

,,Presuda Upravnog suda je van svake ekonomske i pravne logike, i predstavlja direktan pucanj u naš evropski put, jer Solana predstavlja glavnu stavku u poglavlju 27 koje se tiče zaštite životne sredine. Bez adekvatnog rješenja pitanja Solane nema daljeg progresa na putu učlanjenja u EU”, saopštio je predsjednik ulcinjske URE i bivši predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.On je dodao i da je presuda Upravnog suda, takođe, jasan pokazatelj da neke megalomanske ambicije sumnjivog kapitala nastavljaju da vrebaju najvrjednije resurse Ulcinja i Crne Gore, uz najmanju moguću cijenu i van svih zakonskih procedura.

Njegov partijski lider Dritan Abazović, na konferenciji za štampu u Skupštini, izjavio je da se radi o teritoriji koja je ogromna – 15 miliona kvadratnih metara koja vrijedi najmanje 200 miliona eura. ,,Nakon velike borbe prošle Vlade, Upravni sud želi da vrati stvari na staro. Pokušaćemo na sve načine da se odupremo tajkunima”, kazao je Abazović i dodao da su crnogorski tajkuni koji su tada vodili Eurofond kupili Solanu za pet centi po kvadratu.

Otkako je država ,,preuzela” Solanu nije urađeno mnogo. Najstarijim ulcinjskim preduzećem, shodno odluci Vlade, upravljaju NPCG od avgusta 2015.godine, s ciljem zaštite biodiverziteta.
Ulcinjska Solana je nakon usvajanja odluke na sjednici lokalnog parlamenta 24. juna 2019. godine, proglašena zaštićenim područjem Parkom prirode. Ni pet godina od preuzimanja vlasti nijesu uspjele da uspostave vlasničku upravljačku strukturu za novi Park prirode. Opština je planirala da 2021. preuzme upravljanje Solanom od JP “Nacionlani parkovi Crne Gore” (NPCG),ali je odustala jer tada nije stvorila pravne pretpostavke da uđe u taj posao.

Sredinom aprila ove godine Vlada je dala saglasnost da Javno preduzeće za upravljanje nacionalnim parkovima (NP) upravlja ulcinjskom Solanom u stečaju narednih šest mjeseci. ,,S obzirom na to da upravljač Parka prirode još nije formiran, na čemu se intenzivno radi na relaciji Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ministarstvo finansija i Opština Ulcinj, NP i dalje vrši poslove upravljača”, piše u Vladinoj informaciji.

Ugovor o zakupu predstavlja pravni osnov za angažovanje 21 bivšeg radnika Solane na poslovima realizacije planskih aktivnosti i očuvanja prirodnih vrijednosti Solane.

Oko formiranja preduzeća koje bi upravljalo Solanom, Vlada i Opština Ulcinj bezuspješno pregovaraju, najava predsjednika Opštine Ulcinj Genci Nimanbegua da je njegova intencija da novo preduzeće bude formirano do kraja prošle godine nije ostvarena. Prema planu, Opština Ulcinj bi u novoformiranom preduzeću Park prirode “Ulcinjska solana”, bila suvlasnik sa Vladom.

Institucijama se nije žurilo. iako su stručnjaci naglašavali da je proglašenje Solane za park prirode samo mrtvo slovo na papiru. Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) upozoravali su da su godine nebrige i neadekvatnog upravljanja područjem dovele do toga da se na Ulcinjskoj solani smjenjuju periodi poplava i suša, tako je da je ovo zaštićeno područje više puta dovedeno na granicu ekološke katastrofe.

,,Urušeni nasipi doveli su do toga da se velike količine vode zadržavaju u centralnom dijelu Solane, dok ostali bazeni veći dio godine ostaju suvi. Tako da je realizacija projekta sanacije urušenih nasipa i dovođenja slane vode u bazene pretpostavka za očuvanje ovog jedinstvenog lokaliteta kako bi ono ostalo najveći ‘aerodrom’ za ptice na istočnoj obali Jadrana”, saopštili su ranije iz CZIP-a.

Pored politike i prava, priča o Solani je dobar pokazatelj našeg odnosa prema prirodnim biserima. Solana je osnovana 1934., a posljednja berba soli obavljena je 2013. Od tada Crna Gora je jedina mediteranska zemlja koja ne proizvodi so.

Srećom da sve ne zavisi od nas, pa je Solana ne samo zbog brojnosti ptičjeg fonda već i zbog rijetkih vrsta biljaka, važna  na evropskom nivou. Solana je na Ramsarskoj listi kao međunarodno značajno močvarno stanište, a najavljeno je da će biti uključena i u
Natura 2000, dio ekološke mreže koju čine područja značajna za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova u okvirima Evropske unije.

Jedno od najzahtjevnijih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom 27 – životna sredina i klimatske promjene, ne može biti zatvoreno dok u punom kapacitetu ne zaživi Park prirode Ulcinjska Solana. U Briselu su jasni da je suštinski odnos prema Solani test za cijelu Crnu Goru kako shvata obaveze u zaštiti životne sredine. Opet smo pokazali –  nikako.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ANDREJ VUČIĆ U PODGORIČKOM SUDU PROTIV VIJESTI: Duševni bol Prvog brata Srbije

Objavljeno prije

5 dana

na

14 Juna, 2025

Objavio:

Vučić je na sud stigao u pratnji lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića i novinara Dražena Živkovića . Obojica su poznati kao javni lojalisti Prve familije Srbije. Brat predsjednika Srbije tvrdi da su iznijete brojne neistinite i lažne informacije u tekstu, pa se odlučio da prvi put tuži neki medij

 

U srijedu je počela glavna rasprava pred Osnovnim sudom u Podgorici u parničnoj tužbi Andreja Vučića , brata srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića , koju je pokrenuo protiv Daily Press DOO – osnivača Vijesti . Vučić je u tužbi naveo da mu je povrijeđeno pravo ličnosti, da su širene neistine o njemu u objavi od 23. januara 2024. godine na portalu medija pod naslovom “Zvonko i Andrej slavili milijardu”.

Vučić je na sud stigao u pratnji lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića i novinara Dražena Živkovića . Obojica su poznati kao javni lojalisti Prve familije Srbije. Predsjednikov brat tvrdi da su iznijete brojne neistinite i lažne informacije u tekstu, pa se odlučio da prvi put tuži neki medij. Rekao je da je “bio zgrožen” sa tekstom i da “nije slučajno” objavljen tada. Cilj je, po njegovim riječima, bio da se “dehumanizuje i dekriminalizuje lično moj brat… predsjednik Republike Srbije”.

Andrej Vučić se na sudu poslužio uobičajenim frazama i rječnikom koje su već puno koristili i prijatelji njegove porodice, braća Milo i Aco Đukanović, te nekadašnji vođa Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Hašim Tači . Rekao je da nikada nije osuđivan za bilo koje kazneno djelo niti se vodi postupak protiv njega. Tekst stavlja metu na čelo njemu i njegovoj porodici. On je “porodični čovjek, otac dvoje dece”, i zaposlen je u Narodnoj banci Srbije (NBS) već 28 godina. “Nikada se nisam bavio privatnim poslovima, nemam firme niti biznis na svoje ime”, rekao je Vučić. Nije, doduše, rekao kako je podstanar, kao nekada Prvi brat Crne Gore.

Jeste član vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) i član Izvršnog odbora ali je, kazao je,  njegova uloga tamo marginalna. Ne smatra se javnom ličnošću i kaže da ne poznaje osobe koje su u objavljenoj SKY ECC aplikaciji pričale o njemu osim što je za crnogorskog narko policajca čuo iz medija. “Nikada nisam imao kontakt ni s jednim licem iz kriminalnog miljea”, tvrdi Andrej Vučić.

Na pitanje da li zna Zvonka Veselinovića rekao je da se s njim sreo na nekim skupovima, ali da nije njegov prijatelj, da se s njim ne druži. Onda je pojasnio: „Tačno da ga poznajem, video sam se s njim možda dva-tri puta, ali on nije moj prijatelj i nikada nisam imao nikakav poslovni odnos s njim”.

Ono što je objavljeno u  tekstu Zvonko i Andrej slavili milijardu  zapravo  prepiska na kodiranoj SKY ECC aplikaciji koju su koristili kriminalci diljem Europe. Aplikaciju je dešifrirala francuska i nizozemska policija. Kasnije su sadržaji komunikacija putem međunarodne pravne pomoći i EUROPOL-a ustupljeni i crnogorskom tužilaštvu. Dio materijala je našao put do medija.

Glavni akteri prepiske su odbjegli narko policajac Ljubo Milović i Miloš Božović , kriminalac sa značkom BIA.   Milović piše Božoviću u formi pitanja : „Vele da su Zvonko i Andrej milijardu slavili skoro“. Božović potvrđuje da „jesu slobodno, pratim ja malo kretanja njegova… imam snimaka i slika dosta iz šume“. Božović dodaje da su dvojica išla „u lov helikopterom“ s tadašnjim ministrom policije Republike Srpske Draganom Lukačem i da će ti snimci „ko zna kad valjati“.

Božović dalje piše da su njegovi momci odrađivali prljave poslove za Andreja i protiv Veljka Belivuka (Velja Nevolja) i tadašnjeg ministra policije Nebojše Stefanovića koji je ušao u sukob s predsjednikom države. Navodi da je Veselinović „u talu sa Andrejem, u svaku rabotu”. Prepiska o proslavi prve milijarde je  iz marta 2021. godine, svega nekoliko dana prije nego što je aplikacija ugašena.

Ranije (početak januara 2021.) Božović piše Miloviću da se Velji Nevolji bliži kraj jer je „udario“ na Veselinovića koji „igra preko Andreja da se Nevolja makne“. Na njegovo mjesto trebao bi doći Aleksandar Vidojević (Aca Rošavi), blizak drug Danila Vučića , predsjednikovog sina. Božović je bio u pravu sa procjenom, jer je Belivuk mjesec dana kasnije uhapšen po povratku iz Crne Gore. Belivuk je imao zabranu ulaska koju su skinuli miloistički funkcioneri policije radi posjete šefu kavačkog narko kartela u Kotoru. U drugim SKY aplikacijama kavačke vođe nazivaju Mila Đukanovića svojim šefom i organiziraju kupovinu glasova za njegov račun i Demokratske partije socijalista (DPS).

Objavu teksta o prvoj milijardi su tada negirali i predsjednik Srbije i njegove političke i medijske ispostave u Srbiji. U Crnoj Gori se tada oglasio Milan Knežević koji je Prvu familiju Srbije branio ad hominem napadima na Željka Ivanovića nazvavši ga bolesnikom opterećenim Vučićem i njegovom porodicom.

Da li će sud osuditi Vijesti zbog prenošenja SKY objave ostaje da se vidi. Sudstvom i dalje vidno upravljaju braća Đukanović koje puno toga zajedničkog veže sa braćom Vučić.

Vijesti imaju teret dokazivanja da je SKY prepiska koju su objavili autentična i da nije pretrpjela izmjene prije objave. Međutim, sve i da je upitna autentičnost SKY prepiska do koje su Vijesti došle, nezavisni srpski istraživački mediji do sada su objavili puno materijala i dokumenata koji mogu potkrijepiti tekst objavljen prošle godine. Zvonko Veselinović i njegovi poslovi u Srbiji i veze s Andrejem dobro su poznati i spominju se u drugim SKY prepiskama koje su objavili beogradski mediji. Portal KRIK objavio je izvještaj BIA-e iz 2011. godine u kome je Veselinović označen kao vođa kriminalne grupe koja se bavi trgovinom drogom, švercom oružja, naftom, zelenašenjem i pranjem novca. BIA navodi da je u poslovima s drogom Veselinović blisko sarađivao s kosovskim kriminalcem Ismetom Osmanijem Curijem . Veselinovićev partner i još jedan od srpskih “patriota” Milan Radoičić je preuzeo drogu od Osmanije i prenosio je u središnju Srbiju, napisala je BIA u izvještaju. I Veselinović i Radoičić su na američkoj i britanskoj crnoj listi zbog istih “patriotskih” poslova i štelovanja izbora na sjeveru Kosova.

Portal KRIK je također objavio i fotografije Andreja i Veselinovića slikane krajem marta 2015. godine u restoranu „Salaš 137“ na Kopaoniku. Sa njima su bila još trojica muškaraca i zajedno su ćaskali i gledali košarkašku utakmicu Crvene Zvezde s njemačkom Albom . U telefonskom razgovoru s novinarkom KRIK-a, Veselinović je negirao da je tada bio s Andrejem s kojim se “jednom sreo na zdravo-zdravo dok su još opozicija bili (prije 2012.)”. Kao ni Andrej, ni Zvonko njega “ne poznaje, niti imam kontakt s njim”. „Sve je to laž, dezinformacija, spin, kao i svaki tekst o meni”“,  rekao je Veselinović koji se predstavlja i kao “branitelj srpstva na severu Kosmeta”. Andrej Vučić nije odgovarao na pozive KRIK-a.

Nakon teksta u Vijestima Andrej se obratio svom kumu, “koji je lekar i koji mi je prepisao tablete za smirenje i lekove za srce”.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA I KADRIRANJE: „Projektna“ podrška  DPS-a –  u foteljama

Objavljeno prije

2 sedmice

na

7 Juna, 2025

Objavio:

Neke od ključnih pozicija u izvršnoj vlasti u Budvi ustupljene su kadrovima iz redova DPS-a. Za njih se prave i posebni, namješteni, javni oglasi, na rok za prijavljivanje kandidata od svega  – tri dana. Prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima i Zakonu o lokalnoj samoupravi rok za podnošenje prijava na javni oglas ne može biti kraći od osam, niti duži od 15 dana od dana objavljivanja

 

 

Iako je novoizabrani gradonačelnik Budve Nikola Jovanović, u februaru ove godine, tvrdio kako „ne postoji koalicioni sprazum sa Demokratskom partijom socijalista, niti će ga biti“, te da se radi o  „projektnoj“ podršci DPS , poslednji potezi oko formiranja nove vlasti u Budvi govore drugačije.

Politička realnost Budve danas je takva da vlast u Opštini drži grupacija Budva naš grad, Evropski savez i GP URA sa 12 odborničkih mandata, uz podršku sedam odbornika Demokratske partije socijalista. Neke od ključnih pozicija u izvršnoj vlasti ustupljene su kadrovima iz redova DPS-a. Za njih se prave i posebni, prigodni javni oglasi, na rok za prijavljivanje kandidata od svega  – tri dana.

Opština je raspisala oglas za popunu mjesta izvršnih direktora u opštinskim preduzećima Komunalno Doo i Mediteranski sportski centar sa rokom prijave od tri dana. Brzinski konkursi po pravilu su namijenjeni poznatim osobama. Tako se unaprijed zna da najveće opštinsko preduzeće preuzima Marija Manojlović Jovićević, aktuelna odbornica DPS-a. Mediteranski sportski centar ide GP URA. Na mjestu izvršnog direktora koji će biti izabran na formalno javnom oglasu, navodno je viđena potpredsjednica budvanskog odbora ove stranke, Milica Ratknić.

U raspodjeli poltičkog plijena Pokretu URA je pripalo i preduzeće Pogrebne usluge na čijem je čelu imenovana članica lokalnog odbora, Slavica Todorović. Na funkciju gradskog sekretara za privredu imenovan je Miško Konić takođe iz ove partije koja je vlasnik jednog odborničkog mandata u lokalnom parlamentu.

Prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima i Zakonu o lokalnoj samoupravi ne postoji rok za prijavljivanje kandidata na javni oglas od tri dana. Rok za podnošenje prijava na javni oglas ne može biti kraći od osam niti duži od 15 dana od dana objavljivanja oglasa.  Na koji način Opština Budva sprovodi javne oglase za popunu radnih mjesta nije poznato, kao ni to zašto Zavod za zapošljavanje objavljuje oglase sa nepostojećim rokom.

Predsjednik Opštine je pritisnut stavom budvanskog DPS-a da njihovi odbornici neće prisustvovati sjednici lokalnog parlamenta sve dok se ne ispune raniji dogovori oko preuzimanja određenih opštinskih službi i javnih preduzeća. DPS takođe insistira na usaglašavanju datuma oko imenovanja potpredsjednika Opštine, koji bi bio iz njihovih redova.

Na narednoj sjednici skupštine Jovanović planira da donese Plan privremenih objekata za ovu godinu, što ne može učiniti bez saglasnosti DPS-a. Zato se užurbano dijele funkcije.

U prethodnom periodu obavljena je potpuna zamjena kadrova u Savjetima javnih ustanova i Odborima direktora u preduzećima. Tamo su u značajnom broju zastupljeni članovi Demokratske partije socijalista i SDP-a.

Očekuje se i smjena na čelu Grada teatra, najpoznatije kulturne manifestacije Budve. Mjesto dosadašnje direktorke pozorišnog festivala, Milene Lubarde, navodno će dobiti Ivana Lazović, sadašnja odbornica i dugogodišnja članica DPS-a. Najavljuje se i preuzimanje Parking servisa od strane kadrova DPS-a.

Predsjednik Jovanović obećavao je da će uvesti novi model uprave i zapošljavanja na vodećim pozicijama po sistemu profesionalizacije javne uprave koju će učiniti dostupnom svim zainteresovanim stručnim osobama. Ispostavilo se da je primijenjen sistem politizacije, po kome se radna mjesta popunjavaju bez konkursa a na osnovu ličnih veza i političke pripadnosti.

Opštinske službe i sekretarijati dobili su nove rukovodioce. Svi odreda su u v.d. stanju, kako je bilo i ranijih godina.

Budvana gotovo da i nema na vodećim pozicijama u lokalnoj upravi. U tri sekretarijata od popunjenih sedam, dovedeni su ljudi sa strane. Jovanović je zaokružio posao sa investicijama najbogatije primorske opštine tako što je za v.d. načelnika sekretarijata za investicije imenovao svoju prijateljicu iz Mojkovca, Mašu Radović, odbornicu DNP u skupštini tog grada.

Mojkovčanki koja nema nikakvih veza sa Budvom, u kojoj nikada nije živjela, povjeren je najznačajniji sekretarijat u opštini. Polovina gradskog budžeta, gotovo 30 miliona eura odnosi se na investicioni ciklus za tekuću godinu kojim Sekretarijat za investicije raspolaže.

Prethodno je početkom maja za svog savjetnika za investicije imenovao Mladena Bojanića, otpravnika poslova u Ambasadi Crne Gore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Nadzor na milionskim invesitcijama osnovni je interes političkih grupacija u Budvi i novog građevinskog lobija koji je naslijedio nekadašnje pripadnike OKG Budva. Najunosnije poslove oko izgradnje ili rekonstrukcije puteva, ulica, kanala i drugih projekata oko šminkanja i uređivanja grada, dobijaju kompanije bliske Jovanoviću i nekadašnjem predsjedniku Opštine, Milu Božoviću. Budva već dugo nije dobila investicioni projekat vrijedan pažnje.

Na poziciju v.d. načelnika sekretarijata za društvene djelatnosti imenovan je Goran Radević iz Podgorice, Jovanovićev kadar. Posao načelnika sekretarijata za zaštitu imovine od ranije je povjeren Vladu Ivanoviću iz Podgorice. Nije omogućen ostanak Đorđu Zenoviću, pravniku  iz Budve, koji je taj posao obavljao u prethodnom periodu, na poziciji zamjenika sekretara.

Za sekretara za komunalno stambene poslove imenovana je Desa Vlačić kadar DPS, od ranije zaposlena u organima lokalne uprave.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo