Povežite se sa nama

Izdvojeno

OSVRT NA 2023.: Đukanovićev odlazak

Objavljeno prije

3 godine

na

Nakon poraza na predsjedničkim izborima Milo Đukanović se povukao i sa čela partije, čime je okončana jedna preduga vladavina

 

Početak 2023. dočekali smo u tradicionalno dubokoj političkoj i institucionalnoj krizi – čekala se nova vlada, predsjednički i eventualno parlamentarni izbori, bez funkcionalnog Ustavnog suda. Milo Đukanović je i nakon trideset godina bio na čelu države. Bilo je samo izvjesno poskupljenje hljeba.

Kako je godina počela tako je i propao plan za rarješenje političke krize koji je predviđao novog premijera Miodraga Lekića. Uz međusobne optužbe vladajuće većine.

Nakon dočeka Nove u Institutu za bolesti djece od opekotina zadobijenih od pirotehničkih sredstava na liječenju je bilo 16 djece. Optimizmu nijesu išle u prilog informacije da dvije trećine građana Crne Gore zimi usljed zagađenja vazduha udiše otrov. Školski raspust je đacima produžen zbog  snijega i poboljšanja zimske turističke sezone.

U januaru je predsjednica Skupštine Danijela Đurović raspisala predsjedničke izbore za 19. mart. Jedan od budućih učesnika tih izbora, Milo Đukanović upravo se bio vratio sa novogodišnjeg slavlja u  mondenskom osmaralištu Sent Moric.

Iz Brisela su upozoravali na duboku  političku krizu, a premijer u tehničkom mandatu Dritan  Abazović se čudio: ,,Ja ne znam što se ovdje vanredno dešava“. ‘

Na sve češća upozorenja sa Zapada da je zemlja pred institucionalnim kolapsom, neki političari su predlagali da se sudije izvlače lutrijom, da bi se izbjegla politička trgovina.

Krajem februara, Skupština je izabrala troje, od četvoro nedostajućih, sudija Ustavnog suda čime je najviša sudska institucija  odblokirana nakon pet mjeseci. Izbor  Snežane Armenko, Dragane Đuranović i Momirke Tešić podržalo je više od dvije trećine poslanika vlasti i opozicije.

O Zakonu o oduzimanju imovine u kontinuitetu se priča i on se dorađuje ali do sada ništa od njega.

U februara je nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica ušla u, sud, na čijem čelu je bila 14 godina, kao optužena. Razlog: kontrola optužnice koju je protiv nje, njenog sina Miloša i još 15 osoba podiglo Specijalno tužilaštvo. Izjavila je da je žrtva politike. Ubrzo je vijeće Višeg suda potvrdilo optužnicu SDT-a protiv Medenice i ostalih, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo krijumčarenja, produženo krivično djelo davanje i primanje mita…

Početkom godine država, tačnije Morsko dobro preuzelo je trajektnu liniju Kamenari-Lepetani. Pomorski saobraćaj, braće Ban, kojima je DPS-vlast omogućila ovaj milionski monopol, oštro su se protivili ovoj odluci.

Predsjednička kampanja se zahuktavala. Tradicionalne političke stranke udruženo su napale  Milojka Spajića, kome su ankete davale najviše šansi da uđe u drugi krug. Javnost je brujala da Spajić ima dva prebivališta u Pljevljima i Beogradu, i dva državljanstva – crnogorsko i srpsko. Spajić je to demantovao,  Državna izborna komisija, iako dvojno državljanstvo nije bilo prepreka nekim drugim kandidatima, u Spajićevom slučaju je tražila potvrdu iz Beograda koju je ekspresno i dobila. Nakon toga Spajića je diskvalifikovala iz izborne trke. Kandidovao se njegov partijski kolega Jakov Milatović.

Crna Gora, na papiru država socijalne pravde,  dočekala je  20. februar Dan socijalne pravde sa statistikom da  svaki četvrti građanin i svako treće dijete žive u riziku od siromaštva. Sve to pratile su i informacije o negativnom prirodnom priraštaju – pa je tokom 2022. bilo 132 više umrlih nego rođenih, najgore stanje je u Pljevljima i Nikšiću.

Obarali smo i rekorde. Cijene u Crnoj Gori su u martu bile tri puta skuplje od svjetskog prosjeka.

April je donio padavine.  U drugom  predsjedničkom krugu održanom  2. aprila Jakov Milatović osvojio je 58,88 odsto glasova i Milo Đukanović je nakon duže od tri decenije ostao bez državne funkcije. Nekoliko dana nakon poraza, Đukanović je  odlučio da napusti predsjedničku funkciju u DPS. Prije nego je otišao u političku penziju, Đukanović je raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 11. jun.

Krajem marta uhapšen je pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević, zbog sumnje da je povezan sa grupom koja se tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Monitor je pisao da je gotovo cijeli sektor policije, čiji je posao bio da suzbija organizovani kriminal, uhapšen pod sumnjom da su članovi organizovane kriminalne grupe koja je ubijala ljude, švercovala i prodavala drogu, prala novac…

Krajem marta južnokorejski trgovac kriptovalutama Do Kvon uhapšen je na aerodromu u Podgorici. On se tereti za prevaru vrijednu 40 milijardi dolara, optužen je u Americi i Južnoj Koreji i zbog propasti dva digitalna tokena. U finišu izborne kampanje Kvonovo pismo u kojem se pominje Milojko Spajić je  otvoreno korišteno  da bi se uticalo na izborni rezultat, i spriječio uzlet PES-a. Tehnički premijer Abzović je sazivao sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost.

Početkom aprila Abazovićeva  smijenjena Vlada je smijenila direktora policije Zorana Brđanina. Iako su u Vladi znali da je zakon prekršen. Upravni sud je presudio da je ova smjena bila nezakonita, pa je Brđanin krajem godine vraćen na čelo UP.

Sredinom aprila uhapšen je gradonačelnik Budve Milo Božović, funkcioner DF,  uz sumnju da je počinio krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije i tri krivična djela – neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Navodno je sarađivao sa pripadnicima škaljarskog klana.

Skupštinska većina je u aprilu, na zahtjev SDT-a, skinula imunitet poslanicima i nekadašnjim ministrima iz redova DPS i SD Predragu Boškoviću, Dragici Sekulić, Suzani Pribilović, Ivanu Brajoviću i Damiru Šehoviću. Sumnjiče se da su zloupotrijebili službeni položaj kao članovi vladine komisije za dodjelu stanova i stambenih kredita.

U aprilu su protestovali glumci i umjetnici i uspjeli su da se izbore za povećanje zarada.  Anketa o dohotku stanovništva koja je rađena toga mjeseca pokazala je da 61 odsto građana jedva sastavlja kraj s krajem. Mediji su bili puni naslova o sklonosti ka luksuzu nove političke klase i novopostavljenih državnih službenika.

Promjena vlasti u Podgorici koja se čekala od oktobra 2022. desila se tek sredinom aprila, zbog izbornih žalbi koje su čekale deblokadu Ustavnog suda. Funkcionerka Pokreta Evropa sad Olivera Injac izabrana je za  gradonačelnicu Podgorice, a Jelena Borovinić-Bojović, iz Demokratskog fronta, za predsjednicu lokalnog parlamenta.

Prva polovina  godine obilovala je pričama o vršnjačkom nasilju.

Şredinom maja Kombinat aluminijuma, kojim upravlja Uniprom, ugasio je posljednjih 12 ćelija u Elektrolizi. Nakon 52 godine prestala je proizvodnja primarnog aluminijuma u Crnoj Gori.

U jeku izborne kampanje,  nova vlast je koristila državne resurse, zapošljavala i obećavala, obilato se hvaleći borbom protiv kriminala. Znakovito je bila samopromocija i u nazivu trajekta na liniji Kamenari-Lepetani  Nazvali su ga Ruka pravde.

Početkom juna odjeknuo je skandal: iz Ispitnog centra saopštili su da nemaju novca da ispune obećano i četiri mlada fizičara otputuju na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokio. Nakon javnog istupa roditelja, novac je nađen.

Zbog smanjenja plata i ignorisanja Ministarstva zdravlja i ministra Dragoslava Šćekića i tokom ljeta protestovali su izabrani ljekari. Protestovali su i roditelji čija su djeca dobila negativne ocjene na maturskom ispitu iz maternjeg jezika. Zbog prepisivanja oboreno je 553 maturanta. Pod pritiskom roditelja, Ministarstvo prosvjete, ministra Miomira Vojinovića, zakazuje novo testiranja, na kome prepisivači dobijaju visoke ocjene i šalje jasnu poruku da se varanje i dalje isplati.

Parlamentarni izbori održani su 11. juna. Glasalo je najmanje birača od uvođenja višestranačja 56,4 odsto. Najviše mandata osvojio je Pokret Evropa sad 24, Koalicija oko DPS-a 21 mandat, Za budućnost CG 13 mandata, koalicija Demokrata i URA 11 mandata, Bošnjačka stranka 6 mandata, koalicija SNP i Demos dva mandata, Albanski forum dva, po jedan mandat – HGI i Albanska alijansa. Parlamentarni status izgubili su  PZP i SDP.

Tokom juna u Mojkovcu su se bunili zbog namjere ponovnog otvaranja Rudnika Brskovo. Kompanija Tara Resources tvrdi da bi rudnik preporodio grad, a brojne NVO podsjećaju na svakovrsno trovanje koje je iza sebe ostavio nekadašnji rudnik.

Ekonomski memorandum za Crnu Goru objavila je u junu Svjetska banka. Po njemu, trebaće skoro 40 godina da prosječni dohodak građanina Crne Gore dostigne prosječne nivoe primanja u  EU. Američki časopis Forbs objavio je popis najboljih destinacija za život u penziji. Na prvom mjestu se našla Crna Gora, tačnije Boka Kotorska, u kojoj je za život mjesečno potrebno imati budžet od 2.600 eura.

Početkom ljeta se saznalo da su gotovo 30.000 eura, za godinu i pet mjeseci, potrošili na hranu i piće dva državna elektroenergetska preduzeća CEDIS i CGES. Samo dvije osobe iz rukovodstva ovih kompanija imale su trošak za iće i piće od blizu 15.000 eura.

Zbog pokazivanja srednjeg prsta tokom intoniranja crnogorske himne, tužilaštvo je, pod optužbom da je povrijedio ugled države, procesuiralo gradonačelnika Nikšića Marka Kovačevića. On se pravdao da je samo namještao kaiš, a pravosuđe mu je kasnije povjerovalo.

Krajem jula uhapšen je bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović. Tereti se za zloupotrebu položaja i dijeljenje povjerljivih podataka  sa pripadnicima kriminalnih grupa specijalizovanih za šverc cigareta.

Vlada u tehničkom mandatu ni tokom ljetnjih vrućina nije prestajala sa samohvalom. Govorili su o rekordnoj sezoni, dok su se poslodavci žalili da nema radnika a turiste su dočekivali aerodromi koji prokišnjavaju, rupe i radovi na priključnoj cesti za autoput i ubitačne gužve od Ulcinja do kraja Boke. Lou kost kompanije su najavile ukidanje jeftinih letova iz Crne Gore. Sredinom avgusta otvorena je žičara Kotor Lovćen.

Školska godina je počela štrajkom upozorenja. Prosvjetari su tražili oslobađanje obrazovanja od politike, povratak dostojanstva profesiji, veća ulaganja u obrazovanje, a ne socijalni budžet. Izračunali su i da funkcioneri samo na službena putovanja godišnje potroše četiri neizgrađene škole. Kako su počeli školsku, tako su i završili kalendarsku godinu – štrajkom. Traže da im vlada obezbijedi dogovoreno povećanje plata.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović izvinio se u ime države porodicama stradalih u zločinu deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica 1992. godine.

Sredinom septembra saznali smo da je neko iskopao tunel do depoa Višeg suda u kojemu se čuva dokazni materijal iz sudskih postupaka – od dokumenata do zaplijenjene droge i oružja. Mnoge je zabrinulo to što je u centru najvažnijih državnih institucije neko  uspio da mjesecima neopaženo kopa.  Što je nestalo iz depoa, koji nema sigurnosnih kamera, dugo se nagađalo. Zvaničnici su se slikali ispred rupe, a tunel je simbolično zatrpao Bemax sa kojim je protekla vlada bila u ,,ratu”. Niko iz vlasti nije ni ponudio ostavku.

Radnici Pošte su u oktobru stupili u generalni štrajk, koji je završen tako što su uspjeli da dobiju povećanje plata od 100 do 130 eura.

Monstatovo istraživanje o dohotku i uslovima života pokazalo je da siromaštvo prijeti svakom trećem djetetu, da je sa istim rizikom suočen  svaki peti građanin, a da više od dvije trećine građana može samo da sanja da sedmicu godišnjeg odmora provede van kuće.

Nakon  dugih pregovora, Skupština Crne Gore je u zoru 31. oktobra, nakon sjednice koja je trajala cijele noći, izabrala  Vladu premijera Milojka Spajića. Vladu je podržalo 46 poslanika iz redova Spajićevog Pokreta Evropa sad, partija nedavno rasformiranog Demokratskog fronta (DF), Demokrata, Socijalističke narodne partije i albanskih nacionalnih partija.

Partije koje su izabrale Vladu imaju i svoje ministre u njoj, osim DF-a koji će u Vladu ući za godinu, po Sporazumu sa premijerom Spajićem.

Izborom Vlade, završen je tehnički mandat Vlade Dritana Abazovića, kojoj je još avgusta 2022. izglasano nepovjerenje. Kada i Vlada izabran  je i novi predsjednik Skupštine Crne Gore – Andrija Mandić.

Branislav Mićunović i Miodrag Daka Davidović našli su se sredinom novembra na crnoj listi osoba kojima su SAD uvele sankcije. Iz Evropske komisije stigao je još jedan izvještaj o nenapretku u EU integracijama. Pod posebnom kritikom našlo se pravoduđe.

Nakon dva odlaganja, političke partije su uspjele da se dogovore oko održavanja popisa koji je počeo 3. decembra. Da je dogovor moguć pokazao je i izbor u Skupštini CG sedmog sudije Ustavnog suda Faruka Rasulbegovića. Time je riješena višegodišnja kriza u najvišoj sudskoj instanci koji konačno radi u punom sastavu.

Krajem novembra saznali smo da je pomoćnica direktora Instituta za javno zdravlje Miljana Pavličić duže od deceniju radila i napredovala u službi sa lažnom diplomom. Ponovo je aktelizovana priča o ovoj pošasti uz ocjene da je u javnom sektoru preko 30.000 zaposlenih sa lažnim diplomama.

Na aferu lažnih diploma, nadovezali su se rezultati međunarodnog PISA testiranja koji su ponovo potvrdili da nam obrazovanje ne valja. Naši đaci postigli su rezultate gore od loših iz 2018. godine.

Glavni Specijalni tužilac Crne Gore Vladimir Novović dobio je početkom decembra nagradu američkog Stejt dipartmenta za borbu protiv korupcije. Nagradu pod nazivom ,,Šampion borbe protiv korupcije”, dodijelio je državni sekretar SAD Entoni Blinken.

Skupština Crne Gore izabrala je na sjednici 15. decembra Irenu Radović za guvernerku Centralne banke Crne Gore (CBCG). Ona će na tom mjestu naslijediti guvernera Radoja Žugića, kome je šestogodišnji mandat istekao u oktobru prošle godine. Radović se vraća u CBCG pet godina pošto je upravo na predlog Savjeta CBCG, kojim je predsjedavao guverner Žugić, nakon mobinga kojem je  dugo bila izložena,  smijenjena sa mjesta viceguvernerke jula 2018.

U Novu se ulazi sa predizbornim obećanjem da će Vlada godinu od preuzimanja vlasti ostvariti minimalnu penziju od 450 eura, prosječnu 600, minimalnu zaradu 700, a  prosječnu 1.000 eura, te omogućiti punu zaposlenost.

Za sada je izvjesno povećanje minimalnih penzija, od januara, na 450 eura. Kao i zaduženje od novih 650 miliona eura, uz obećanje da će se nastaviti izgradnja auto puta.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

FOKUS

PREDSTAVLJEN IZVJEŠTAJ EK O NAPRETKU CRNE GORE ZA 2026.: Optimizam raste, upozorenja ostaju

Objavljeno prije

4 dana

na

8 Novembra, 2026

Objavio:

Uz ocjenu da su završna mjerila ispunjena, EK je ponudila i raspored za zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja do decembra. Da posao, ipak, nije do kraja završen ukazuje i mogućnost da Ugovor o pristupanju sadrži odredbu kojom se članstvo Crne Gore u EU može odložiti i nakon ratifikacije država članica

 

Evropska komisija predstavila je u srijedu, 4. novembra, godišnji izvještaj o Crnoj Gori i mapu puta njenog pristupanja EU. Komisija ocjenjuje da je Crna Gora ispunila završna mjerila za zatvaranje pregovaračkih poglavlja. Prema mapi puta, pregovori bi, uz saglasnost država članica, mogli biti okončani do kraja ove godine, a pristupni ugovor potpisan u junu naredne. Istovremeno, izvještaj upozorava na moguće neželjene posljedice primjene Euro modela po javne finansije i spoljnu ravnotežu, na mali broj pravosnažnih presuda za visoku korupciju i na nezavršen posao oko usvajanja ustavnih amandmana.

Počnimo od novca.

„Svjesni smo rizika i mislim da ih mjerama koje smo predstavili uspješno saniramo“, rekao je premijer Milojko Spajić nakon predstavljanja Izvještaja, govoreći o svom Euro modelu. Na istoj konferenciji, u Evropskoj kući u Podgorici, ambasador EU Johan Satler rekao je da u Delegaciji još nijesu vidjeli konačne brojke o uticaju predloženih mjera na javne finansije.

Ta dva odgovora vrijedi čitati zajedno. Posebno sada kada nam predstoji rasprava o budžetu za 2027, odnosno o tome koliko će država sljedeće godine prikupiti novca, a koliko namjerava da potroši.

Evropska komisija je u godišnjem Izvještaju ocijenila da najavljene reforme u okviru Euro modela „mogu predstavljati značajne rizike za održivost javnih finansija i spoljnu ravnotežu“. Procjenu, kažu u Briselu, treba produbiti nakon konsultacija. Spajić je podsjetio da su i prethodne programe Evropa sad I i Evropa sad II pratile rezerve Međunarodnog monetarnog fonda. O učinku novog programa, međutim, više treba da kaže računica koja pokazuje koliko košta svaka od najavljenih mjera, koji prihodi treba da je pokriju i šta se dešava ako se ti prihodi ostvare samo djelimično ili se pokaže da su rashodi podcijenjeni.

Prilika da se ta računica predstavi i provjeri stiže sa budžetom za 2027. EK preporučuje da Vladin prijedlog ocijeni Fiskalni savjet, čije je uspostavljanje izdvojila kao napredak. Vladi se (i dalje) preporučuje da ograniči rast javne potrošnje, uredi planiranje ukupne mase zarada u javnom sektoru na srednji rok i obezbijedi dodatne budžetske prihode.

Izvještaj i prve reakcije na njega vraćaju u raspravu pitanja koja su Vladi već postavljena sa drugih adresa. Kako će se veće zarade i predloženo ukidanje doprinosa za penzijsko osiguranje uklopiti u budžetski okvir? Kako će Vlada nadomjestiti prihod od doprinosa za PIO ako ih ukine, koliko očekuje od novih poreskih mjera i na čemu počiva procjena njihove naplate? Odgovora nema.

Ima razloga da se svaka od pomenutih stavki sagleda zasebno.

Deficit države u 2025., prema EK, iznosio je 4,3 odsto BDP-a, što je oko 356 miliona eura kada se taj udio preračuna prema nominalnom BDP-u koji je objavio Monstat. Cilj postavljen rebalansom budžeta bio je 3,5 odsto BDP-a. I nije ostvaren, iako su prihodi bili veći od plana. Rashodi su ga premašili još više, uz rast socijalnih transfera, izdataka za zdravstvo i subvencija.

Plate u javnom sektoru, socijalna davanja i transferi za zdravstvo činili su zajedno više od dvije trećine ukupne prošlogodišnje potrošnje opšte države. Tu se vidi koliko je budžet teško prilagoditi kada troškovi jednom postanu trajni, a prihod kojim se finansiraju zavisi od potrošnje i privrednog ciklusa.

Uz to, EK računa da će potrebe za refinansiranjem duga 2027. dostići 750 miliona eura. Očekivani prijedlog budžeta za 2027. pokazaće koliko prostora za nove obaveze ostaje nakon što se uračunaju otplata duga, kamate i postojeći stalni rashodi. Ako se u budžetsku računicu unaprijed upiše prihod koji tek treba da donesu veća potrošnja i bolja naplata poreza, Skupština bi uz osnovni scenario trebalo da dobije i projekcije za slučaj da privreda i potrošnja rastu sporije od Vladinih očekivanja.

Drugi dio istog upozorenja iz Brisela, onaj o spoljnoj ravnoteži, prošao je sa manje pažnje. Nezasluženo.

Crnogorski deficit tekućeg računa porastao je sa 17,1 odsto BDP-a u 2024. na 20,5 odsto u 2025, što je oko 1,7 milijardi eura. Komisija to povezuje sa pogoršanjem robne razmjene i slabijim učinkom turizma u 2025. Uvoz robe porastao je 9,4 odsto, a neto priliv stranih direktnih investicija pokrio je manje od trećine manjka. Za procjenu Euro modela zato je važno i đe će završiti dodatni novac od većih plata.

Ako dobar dio nove tražnje ode na uvoz, korist za domaću proizvodnju i zaposlenost biće manja. Koliko će od povećanja plate ostati u kućnom budžetu ili završiti u štednji zavisi i od cijena. EK među domaćim izvorima inflacije u 2025. izdvaja snažan rast zarada i ekspanzivnu fiskalnu politiku, uz uticaj uvoznih cijena, naročito hrane.

Drugi paket primjedbi EK pred kojim će ovdašnja vlast morati da zastane i razmisli tiče se rezultata borbe protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije. „Izvještaj EK je pozitivan, dobar“, rekao je predsjednik Jakov Milatović agenciji MINA,ističući   da Crna Gora može zatvoriti sva poglavlja do kraja godine ako ubrza reforme. Izdvojio je, međutim, premalo pravosnažnih presuda za visoku korupciju, šest godina nakon promjene vlasti.

Komisija bilježi bolji bilans pravosnažnih odluka i osuđujućih presuda u predmetima visoke korupcije i priznaje crnogorskom tužilaštvu rad na sve složenijim istragama. Ipak, njena je ocjena da „broj pravosnažnih osuđujućih presuda ostaje nizak i mora se povećati“. U predmetima organizovanog kriminala EK izdvaja duga suđenja i česta odlaganja, a kod pranja novca traži da se tokovi novca sistematski prate i da se kriminalna imovina djelotvornije oduzima.

U izvještaju se pominje i predmet Koverta. Apelacioni sud je u martu 2026, uvažavajući žalbu Specijalnog državnog tužilaštva, ukinuo oslobađajuću presudu iz aprila 2025. i vratio predmet Višem sudu u Podgorici na ponovno suđenje.

Izazov je  sasvim konkretan. Koliko suđenja specijalno odjeljenje Višeg suda može voditi sa ljudima i prostorom koje ima, koliko se ročišta odlaže i zbog čega, koliko se postupaka završava i koliko imovine država na kraju trajno oduzme? Izvještaj EK traži da se hitno poprave kadrovski kapaciteti i uslovi rada tog odjeljenja, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja. Dio rješenja je, opet, u državnom budžetu, a dio u odlukama sudske i tužilačke uprave koje se mogu donijeti i prije završetka pregovora.

Skupština je u međuvremenu popunila Ustavni sud i usvojila izmjene kojima se jača nezavisnost Sudskog i Tužilačkog savjeta. Ostaju dvije ustavne obaveze koje Komisija posebno izdvaja. Jedna je ukidanje imuniteta premijera i ministara za krivična djela povezana sa korupcijom. Druga je prethodna provjera integriteta kandidata za te funkcije, po preporuci Venecijanske komisije. Za obje EK traži konačno usvajanje. Prvi ispit je okončanje tih postupaka, a naredni će doći pri prvom predlaganju mandatara ili kandidata za člana Vlade po novim pravilima. Tada će biti važno ko provjerava integritet, na osnovu kojih podataka i kako obrazlaže svoju odluku.

„U završnici procesa biće nam potrebna saradnja svih proevropskih snaga“, rekao je Spajić. „Članstvo u Evropskoj uniji je nadohvat ruke“, najavio je Satler. Priznanje za dosadašnji rezultat uputio je i vlasti i opoziciji, kao i civilnom društvu.

Kada premijer poziva na saradnju, prvo je pitanje šta je većina spremna da uradi da se ona obnovi, posebno tamo gdje su joj za ustavne odluke potrebni i glasovi izvan vlastitih redova. Administrativni odbor je jednoglasno utvrdio listu kandidata za Centralnu izbornu komisiju, a Skupština je 4. novembra izabrala predsjednika i četiri člana. To pokazuje da je dogovor moguć i poslije višemjesečnog zastoja.

Dobre vijesti iz Brisela imaju težinu koju raniji pozivi da se ubrzaju reforme nijesu imali. Uz ocjenu da su završna mjerila ispunjena, Komisija je ponudila i raspored za zatvaranje preostalih poglavlja do decembra, uključujući dva koja se tiču vladavine prava. „Danas nas tek kratko vrijeme dijeli od završetka procesa integracije Crne Gore u EU“, ocijenila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos. Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas istakla je na predstavljanju paketa u Briselu da je „Crna Gora najbliža cilju, s jasnim putem do potpisivanja pristupnog ugovora do narednog ljeta“.

EK će i poslije završetka pregovora pratiti kako Crna Gora sprovodi i održava preuzete obaveze, uključujući one iz oblasti vladavine prava. Ako utvrdi ozbiljne probleme, mapa puta predviđa da pristupni ugovor omogući Savjetu EU da na prijedlog Komisije usvoji mjere koje se odnose na konkretne obaveze. Ako Komisija prije prvog dana članstva utvrdi nazadovanje, a ciljane mjere se pokažu nedovoljnim, ugovor bi mogao predvidjeti i odlaganje ulaska u EU kao krajnju mjeru. Taj mehanizam je zasad prijedlog Komisije, a njegov konačan oblik zavisiće od teksta ugovora.

Do proljeća, kada bi tekst ugovora trebalo da bude usaglašen, trebalo bi da znamo kakav je budžet Skupština usvojila, je li ga pregledao Fiskalni savjet i jesu li dovršene ustavne izmjene. To će biti prve prilike da se provjeri šta je vlast uradila sa upozorenjima iz izvještaja koji je premijer Spajić nazvao „vrijednim slavlja“.

 

Šta piše u mapi puta

U trenutku objavljivanja Izvještaja bila su privremeno zatvorena 21 od 33 otvorena pregovaračka poglavlja između Crne Gore i EU, a 14 je zatvoreno u izvještajnom periodu. U Briselu je predstavljena mapa puta sa očekivanom dinamikom okončanja preostalog posla.

Novembar 2026.: EK planira da do sredine mjeseca dostavi Savjetu EU, u kojem odlučuju države članice, preostale nacrte zajedničkih pregovaračkih pozicija EU. Za novembarsku međuvladinu konferenciju predlaže se privremeno zatvaranje poglavlja 15 (Energetika), 14 (Saobraćajna politika), 12 (Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika), 16 (Oporezivanje) i 1 (Slobodno kretanje robe).

Decembar 2026.: Za završnu međuvladinu konferenciju predložena su poglavlja 9 (Finansijske usluge), 22 (Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata), 27 (Životna sredina i klimatske promjene), 31 (Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika), 33 (Finansijske i budžetske odredbe), 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost).

Uz 12 preostalih iz skupa od 33 otvorena poglavlja, mapa za decembarsku konferenciju predviđa i razmatranje poglavlja 34 (Institucije) i 35 (Ostala pitanja). Tako raspored privremenog zatvaranja za dvije konferencije predviđa ukupno 14 poglavlja. Poglavlje 34 (Institucije) uređuje kako će Crna Gora biti zastupljena u institucijama EU, uključujući Evropski parlament, i kako će učestvovati u odlučivanju. Poglavlje 35 (Ostala pitanja) obuhvata posebna pitanja koja se pojave tokom pregovora i koja ne pripadaju drugim poglavljima.

Jun 2027.: Na proljeće bi članice EU i Crna Gora trebalo da usaglase nacrt pristupnog ugovora. Jun je okvirni termin za njegovo potpisivanje. Do tada su potrebni pozitivno mišljenje Evropske komisije, saglasnost Evropskog parlamenta i odluka Savjeta EU o prijemu.

Nakon potpisivanja, pristupni Ugovor ratifikuju Crna Gora i sve države članice EU. Evropski parlament može pozvati poslanike Skupštine CG da kao posmatrači učestvuju u njegovom radu, bez prava glasa. EK nastavlja da prati primjenu preuzetih obaveza i izvještava Savjet EU i Evropski parlament sve do pristupanja Crne Gore u EU. Komisija predlaže da ugovor omogući i odlaganje pristupanja kao krajnju mjeru, ako prije članstva utvrdi nazadovanje, a ciljane mjere nijesu dovoljne.

Datumi iz mape zavise od napretka koji ostvari Crna Gora ali i od odluka institucija EU i njenih država članica.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SPAJIĆ I PES POKRENULI PITANJE MALIGNOG SPOLJNOG UTICAJA: Hibridne prijetnje i (ne)selektivni pristup

Objavljeno prije

4 dana

na

8 Novembra, 2026

Objavio:

Da li će zatraženo skupštinsko saslušanje u vezi „mogućeg hibridnog uticaja”, pri čemu su u prvi plan istureni srpski M:tel i Alta grupa, dovesti do kakvih važnih otkrića, vidjeće se brzo. U velikoj mjeri to će zavisiti od premijerovog PES-a koji treba da pokaže da li mu je državni interes pretežniji od uskih stranačkih i predizbornih kalkulacija

 

Pet dana nakon izbornog poraza porodice Vučić i dvije godine od pada nadstrešnice u Novom Sadu, oglasio se na mreži X premijer Milojko Spajić ponovivši tvrdnje o vanjskom djelovanju protiv stabilnosti zemlje i evropskog puta.

„Aktuelni procesi u zemlji i regionu potvrđuju ozbiljnost i kvalitet informacija kojima raspolažu naše i partnerske bezbjednosne službe”, rekao je premijer. Spajić je pozvao da kroz „institucionalno djelovanje i na osnovu činjenica… pokažemo ko je zaista branio državne interese, a ko je, oslanjajući se na neformalne centre moći iz drugih država i koristeći nedozvoljene mehanizme, sistemski pokušavao da ugrozi našu stabilnost i zaustavi naš EU put”.

Prethodno se oglasio i njegov Pokret Evropa sad (PES) koji je inicirao da skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu održi kontrolno saslušanje u vezi „mogućeg hibridnog stranog uticaja na medijski i politički prostor Crne Gore”. U saopštenju PES-a navedeno je da bi predmet tog ispitivanja trebalo biti finansijski, vlasnički i poslovni odnosi nacionalnih TV emitera sa kompanijama M:tel, Alta bankom, Alta Pay Group i drugima i eventualne koordinacije političkog uticaja iz inostranstva.

Predsjednik Vlade je još krajem avgusta 2026. godine prvi put javno saopštio da Vlada raspolaže ozbiljnim obavještajnim podacima da će zatvaranje novih pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom (EU) biti praćeno koordiniranim hibridnim djelovanjem u koje su uključeni zvaničnici „najmanje dvije države iz regiona”. Cilj ovih aktivnosti je, prema Spajićevim riječima, destabilizacija države, uz očekivanu logističku podršku pojedinih domaćih političkih aktera i dijela medijske scene.

I dok u javnosti nije bilo sumnje da premijer primarno misli na vučićevsku Srbiju i njene službe vidljive golim okom širom zemlje, dotle su mediji kao drugu zemlju označavali Albaniju ili Hrvatsku. Krajem marta ove godine Spajić je prvi put optužio i DPS da blokira EU članstvo zbog navodnih tajnih klauzula ugovora s vladajućom Jedinstvenom Rusijom iz 2011. godine. Iz DPS su te tvrdnje demantovane uz citiranje dokumenta, a od premijera nijesmo saznali odakle je on crpio materijal za svoje tvrdnje.

Spajićevi navodi dobili su i operativnu potvrdu početkom oktobra ove godine, kada je crnogorska policija privela i ubrzo deportirala pet članova ruske propagandne mreže Ribar, na čelu sa Mihailom Zvinčukom. Premijer je tvitnuo da je „poruka jasna – institucije rade svoj posao”. Ribar je je moćni vojno-analitički agitprop kanal na društvenoj mreži Telegram koji slijedi politiku ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ima milion i po pratilaca.

Međutim, Zvinčuk i njegovi nisu ilegalno ušli u zemlju već su legalno prešli granicu iz Bosne i Hercegovine dok se sam Zvinčuk odmah po dolasku javljao video postovima iz Crne Gore. Na Telegramu je tvrdio da su planirali snimanje „nekoliko dokumentarnih video-priloga koji bi predstavili versku i tradicionalnu strukturu stanovništva, kao i ljude koji podržavaju Rusiju“. Zvanično su tražili snimanje Cetinjskog manastira. Iz Mitropolije su saopštili da im je zaista tražena dozvolu za snimanje u manastiru dan pred hapšenje. Stoga u Mitropoliji nisu ni stigli razmotriti i odgovoriti na zahtjev.

Po informacijama diplomatske zajednice, vlasti su djelovale tek na mig zapadnih službi. Ova grupa ima zabranu ulaska u EU. Na sajtu Nagrada za pravdu (Rewards for justice) koji djeluje pod američkim Stejt Dipartmentom, nudi se nagrada od 10 miliona dolara, ne za hapšenje i esktradiciju već za „informacije koje bi dovele do identificiranja ili lociranja bilo kojeg stranog lica” iz navedene grupe. Da li je crnogorska vlast unovčila ovu akciju, ne zna se. Naknadne posjete Americi, prvo ministra pravde Bojana Božovića, a onda i šefova policije Lazara Šćepanovića i Glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića i sastanci na visokom nivou uz zahvalnice upućuju na intenzivnu saradnju.

Nezvanični diplomatski izvori sugeriraju da je i ranija akcija crnogorske policije početkom juna uoči samita EU – Zapadni Balkan u Tivtu inicirana of francuske i drugih zapadnih službi. Tada je iz Beograda vraćen avion čiji su putnici, njih 87, bili muškarci, od kojih su mnogi imali krivične dosijee ili su prepoznati od opozicije i studenata kao batinaši u službi braće Vučić. Kod srbijanskih turista je zaplijenjen i propagandni materijal za veličanje srpskog predsjednika a trebali su biti smješteni u Luštica Bej (Lustica Bay) rizortu kod Tivta.

Ovaj incident je doveo i do preispitivanja statusa Dejana Ljevnaića, direktora za strateške projekte u tom rizortu, koji je navodno bio zadužen za smještaj batinaša. Nakon ispraćaja ćaci aviona i evropskih i regionalnih lidera sa samita, policija je po naredbi Osnovnog tužilaštva u Kotoru, pretresla 11. jula stan Ljevnaića u Porto Montenegru. Kao formalni razlog je navedeno moguće posjedovanje nelegalnog oružja koje nije nađeno. Da li je bilo nečeg drugog, nije javljeno.

Ljevnaić je nezvanično sumnjičen da je aktivni operativac srpske Bezbednosno informativne agencije (BIA) a neki mediji su izvještavali da ga je na mjesto direktora u Lušticu doveo prethodni premijer Dritan Abazović. Ipak, po raspoloživim podacima, sadašnja Vlada je produžila saglasnost na njegovo postavljenje uprkos problematičnoj biografiji.

Ljevnaić je završio Policijsku Akademiju u Beogradu i kao diplomirani oficir policije jedno vrijeme radio u MUP-u. Zatim je radio na poslovima ekonomske bezbjednosti u BIA-i. Kasnije je radio kao direktor Ski centra na Jahorini u Republici Srpskoj gdje su za vrijeme njegovog mandata napravljeni veliki dugovi (preko 100 miliona eura). Tužilaštvo i istražni organi BiH (uključujući SIPA-u) otvorili su istrage za više ugovora, među kojima je najpoznatija nabavka šestosjedne žičare vrijedne skoro devet miliona eura, za koju je utvrđeno da je sklopljena uz kršenje Zakona o javnim nabavkama BiH.

Ljevnaić je na glasu da je blizak braći Vučić i njima odanim narko bosovima (kako ih smatraju američke vlasti) Zvonkom Veselinovićem i Milanom Radoičićem koje je upoznao dok je radio za policiju i BIA-u. Nezavisni portal KRIK je ranije objavio dokument BIA-a o narko poslovima Veselinovića s albanskom mafijom na Kosovu.

Ubrzo nakon pretresa u Tivtu Ljevnaić je napustio zemlju. MUP mu nije produžio boravak na osnovu mišljenja Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) kojom rukovodi PES-u blizak Ivica Janović. Nakon toga je i smijenjen sa mjesta direktora, dok će se Ljevnaić u Srbiji požaliti da je to urađeno „samo zbog toga što je Srbin”.

Interesantne su i veze između Ljevnaića i nedavno uhapšenog u Beogradu osnivača i vlasnika Alta Banke Davora Macure (srpskog i hrvatskog državljanina) takođe bliskog braći Vučić i Veselinoviću i Radoičiću.

Macura je 14. oktobra ove godine vraćen sa podgoričkog aerodroma gdje je sletio iz Beograda. Crnogorske vlasti su mu odbile dopustiti ulaz u zemlju iz razloga nacionalne sigurnosti. Macura je nakon ovoga zaprijetio preko advokatskog ureda Latham Watkins pokretanjem investicionog arbitražnog postupka protiv Crne Gore i da će zbog ugrožavanja investicija tražiti odštetu od Vlade. Britanski Financial Times je već ranije pisao o problemima Macure s evropskim regulatorima zbog pokušaja širenja poslova na EU i ulaska u austrijsku Addiko banku (gotovo 10 odsto vlasništva). Tekst navodi da je Evropska centralna banka (ECB) izrazila zabrinutost u vezi kontrola sprečavanja pranja novca ilegalnog porijekla. Macura i njegov Alta Pay su odbacili navode o bilo kakvim nepravilnostima.

U Crnoj Gori Luštica Bej bila je opterećena sa dva kredita kod Macurine Alta banke u ukupnom iznosu od oko 11,8 miliona evra. Kontroverzu je izazvao pokušaj refinansiranja i podizanja novog kredita od 15 miliona evra, za šta je Vlada Milojka Spajića prvobitno dala (pa kasnije povukla) saglasnost da se pod hipoteku Alta banke stave marina i šetalište na Luštici. Interesantno je i da je Macura slovio jedno vrijeme kao potecijalni kupac Prve banke braće Đukanović, ali da zbog medijske buke ipak nije došlo do realizacije tog posla. U međuvremenu, Narodna banka Srbije pokrenula je stečaj i zatvorila Macurinu Alta banku, dok je on uhapšen pod sumnjom za pronevjeru više od 380 miliona eura iz bančinog trezora.

Istovremeno kada i Alta banka, u središtu pažnje medija i javnosti se našao i M:tel Crna Gora, prvenstveno zbog zahtjeva PES-a, ali i zbog tekstova i javnih rasprava o njegovom finansiranju medija i saradnji sa medijskim kućama. PES-u blizak portal Press je naveo primjere „čudnog” poslovanje Telekoma Srbije i njegove crnogorske podružnice M:tela, u prethodnim godinama.

Da li će predstojeće saslušanje dovesti do novih otkrića, vidjeće se brzo. U velikoj mjeri će to zavisiti od premijerovog PES-a koji treba pokazati da je državni interes pretežniji od uskih stranačkih i predizbornih kalkulacija. Njihove pozicije u izvršnoj vlasti i bezbjednosnom sektoru čine logičnom ideju da mogu imati uvid u, makar, dio podataka o hibridnom djelovanju pomenutih, ali i nekih drugih država, kompanija i organizacija. Zato je važnije pitanje kako će ih upotrijebiti, i sa kojim ciljem. I ko će im se i zašto u tom poslu naći od ruke. Priča o stranom malignom uticaju na Crnu Goru mogla je, i kroz institucije države, odavno početi da se priča.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RADE BOJOVIĆ, IZVRŠNI KOORDINATOR GI „21.MAJ“: Izborne pobjede su samo šansa za reforme

Objavljeno prije

4 dana

na

8 Novembra, 2026

Objavio:

Profašistička i populistička desnica ne smije biti potcijenjena.Važno je shvatiti da su izborne pobjede samo šansa da se konačno započnu sveobuhvatne sistemske reforme u svim zemljama koje su sebi dopustile da njima vladaju neuravnoteženi demagozi i pohlepne autokrate u savezništvu sa dehumaniziranim krupnim kapitalom i najgorim djelovima društva

 

MONITOR: Nakon poraza Orbana, Vučića, desnice u Brazilu, pao je i Donald Tramp. Neki bolji dani za svijet?

BOJOVIĆ : Porazi autoritarnih, kleptokratskih, nacionalističkih ili profašističkih režima uvijek su dobra vijest. Ali, najvažnije je da se izborne pobjede pretoče u javne politike koje će potisnuti ili marginalizovati maligne društvene snage i time omogućiti da ovaj fragilni, nasilnički i nepravedni svijet postane pristojnije mjesto za život. Međutim, profašistička i populistička desnica ne smije biti potcijenjena.Važno je shvatiti da su izborne pobjede samo šansa da se konačno započnu sveobuhvatne sistemske reforme u svim zemljama koje su sebi dopustile da njima vladaju neuravnoteženi demagozi i pohlepne autokrate u savezništvu sa dehumaniziranim krupnim kapitalom i najgorim dijelovima društva.

MONITOR: Poslije pobjede Studentske liste u Srbiji, kazali ste, stvoreni su uslovi za demontažu malignog sistema. Rano je, ali kako vidite ono što se dešava u Srbiji prvih dana nakon pada Vučića?

BOJOVIĆ: Rano je govoriti o realnim potencijalima Studentske liste i njenoj sposobnosti da se nosi sa ubjedljivom izbornom pobjedom. Sve će biti jasnije nakon formiranja prve postvučićevske vlade od kojeće zavisiti budućnost Srbije ali i šireg okruženja. Za sada imamo samo radikalne političke najave, sporadična hapšenja i umjerene poruke prema susjedima ako izuzmemo par koještarija od strane onih koji su „poreklom“ iz Crne Gore.

Pobjednička izborna politika dobila je šansu da krene u istorijski obračun sa velikosrpskom ideologijom, dovođenje u red Srpske pravoslavne crkve, raskrinkavanje zločinačkog nasljeđa, kao i saniranje institucionalnog rasula i eliminaciju masovne korupcije i organizovanog kriminala. U najkraćem, Srbija će se ili konačno pokrenuti i evropeizirati ili potonuti pred izazovima koji je očekuju. Želim da vidim Srbiju koja će postati uzorna država i prosperitetno društvo i time prestati da bude balkansko strašilo i generator zločinačke politike.

MONITOR:  Crna Gora nakon izbora u Srbiji?

BOJOVIĆ: Crna Gora je dobila priliku da koliko toliko počine od nacionalističkog beogradskog intervencionizma, makar do ulaska u Evropsku uniju. Usput, progresivna crnogorska javnost je pozdravila pobjedu Studentske liste u nadi da će njihov unutrašnji program biti u korist srpske države i društva, dok je dio bivše unionističke i litijaške javnosti koji nije volio Vučića, još jednom demonstrirao demonstrirao inferiornost i tradicionalnu spremnost da bude posluga i novih srpskih vlasti.

Što se tiče onih koji su bili dosljedna Vučićeva agentura njihova sudbina je za sada bliža političkom bunjištu, za razliku od neočetničkih prevrtljivaca poput Mandića ili Joanikija koji će biti prigrljeni makar od dijela novih beogradskih upravitelja.

MONITOR: Premijer Spajić zatražio je ispitivanje mogućeg stranog uticaja preko medija, M tel- ai Alta grupe. Kako to komentarišete?

BOJOVIĆ: Premijer je izrazito politički netalentovana i nepouzdana ličnost baš kao što je njegova partija smješa diletanata i provincijalnih populista. Baš kao što su dobro procijenili „kvalitet“ stupidnog i razarajućeg Euro modela tako su i procijenili da će politički profitirati od tzv. ispitivanja Vučićevog uticaja na medije i privredne subjekte u Crnoj Gori.

Umjesto toga, mogli bi za početak da ispitaju kako je nastao volšebni PES i da li je uticaj bivšeg srpskog režima i njegovih kontributora iz srpskog entiteta u BiH kreirao još jednu stranku u Crnoj Gori, i kako je Spajić ni iz čega napravio političku karijeru.

MONITOR: Ovih dana kod kuće je aktuelna tema – ko je imao više veza sa Vučićem, vlast ili opozicija?

BOJOVIĆ: Pravo pitanje je – ko nije imao direktnih ili indirektnih veza sa Vučićem. Svi ključni djelovi vlasti su očigledno bili Vučićeva ispostava ili beskičmeni pomagači njegove politike. To u dužem periodu važi i za vodeću sumornu opozicionu partiju ili za najmanju od opozicionih parlamentarnih stranaka koju predvodi ljubitelj „otvorenog Balkana“ i potpisnik tzv. temeljnog ugovora.

MONITOR: I CrnuGoru uskoro očekuju izbori. Kako vidite političku scenu pred 2027.?

BOJOVIĆ: Kao koncentraciju trule, obmanjivačke i oportunističke političke klase koja po svim kriterijumima pripada prošlosti i dolazi iz prošlosti. Kada na njoj vidimo „evropsko ruho“ onda tek može da nam se smuči od političke scene koja po svemu liči na provincijalno vašarište gdje šibicari varaju prisutnu šatorijadu. Jedina politika koja u Crnoj Gori još ima smisla je ona politika koja bi se suprostavila i vlasti i opoziciji i ponudila reformatorski program koji bi iz temelja prodrmao ovu rašivenu državu i primitivizovano društvo. Sve drugo je ne samo već viđeno već je i tradicionalno presipanje iz šupljeg u prazno.

MONITOR:  Stigao je novi izvještaj EK. Uobičajeno, traži se poboljšanje rezultata u dijelu istraga i presuda u slučajevima visoke korupcije, završetak ustavnih promjena, pominje Spajićev Euro model, kao potencijalni rizik za javne finansije. Kako vidite ocjene  EK?

BOJOVIĆ:  Izvještaj EK je očigledno u funkciji geopolitičke odluke Brisela da se Crna Gora konačno ugura u Evropsku uniju. Njegovi ohrabrujući djelovi imaju za cilj da raspalu vlast i gnjilu opoziciju motivišu da ne pucaju sebi u koljena kada je Crna Gora već dovučena u predvorje EU. Kritički tonovi imaju za cilj da upozore vlast da ne glumi kvalifikovanu upravu kada svi znaju da se radi o skupini političkih amatera i institucionalnih pacera.

Otuda je i upozoravajuće spominjanje najavljenog ekonomskog eksperimenta gdje je Spajiću jasno rečeno da se ne igra sa javnim finansijama, fiskalnim okvirom i domaćom privredom jer Briselu ne pada na pamet da se već iduće godine bavi sanacijom posljedica neuke i trampističke politike koja je već sada prekršila mastriške kriterijume.

MONITOR: Mi i Evropa?

BOJOVIĆ: Bićemo anektirani što je imajući u vidu neodgovornu, pohlepnu i drugorazrednu političku klasu i “prosvijećeno” biračko tijelo odličan i nezaslužen ishod za većinsku Crnu Goru.

Znatna manjina je u Crnoj Gori bila Evropa i prije četiri decenije baš kao i danas, dok je većina bila i ostala u raljama palanačkog duha koji u EU vidi samo materijalnu korist dok i dalje gusla o “tradicionalnim vrijednostima”i bježi od svake promjene koja će ih učiniti boljim od onoga što jesu.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo