Povežite se sa nama

OKO NAS

ALIPAŠINI IZVORI: Ništa osim obećanja

Objavljeno prije

na

Novi put dug svega 60 kilometara kojim je, kroz Albaniju, Gusinje spojeno sa Podgoricom, doveo je goste. Državne i lokalne vlasti to ne znaju da iskoriste

 

Restoran Vodenica na Alipašinim izvorima, prepozantljivost Gusinja, nalazi se na meti više zainteresovanih koji bi da se domognu tog atraktivnog objekta.

Šta će od svega biti zavisi i od idejnog projekta za valorizaciju Alipašinih izvora kao dijela prirodnih turističkih potencijala Prokletija. Iz lokalne uprave u Gusinju najavljuju skoro raspisivanje međunarodnog konkursa za izbor projektanta koji bi imao zadatak da osmisli uređenje izletišta Alipašini izvori.

Alipašini izvori su najveće kraško vrelo u Crnoj Gori, gdje voda izvire iz zemlje na površini od preko 300 kvadratnih metara. Mjesto gdje, u prosjeku, izvire oko četiri kubna metra vode u sekundi, tokom godine posjeti veliki broj ljudi iz zemlje i inostranstva. Tu se svakog 2. avgusta na Ilindan, na čuvenom Saboru, pored mještana i njihovih gostiju, okupljaju brojni Gusinjani koji žive u inostranstvu. Ipak, na Alipašinim izvorima još uvijek ne postoje odgovarajući sadržaji koji bi upotpunili ponudu tog izletišta, koje se nalazi na preko 900 metara nadmorske visine.

Tu je samo jedna malena kafana koja ne radi tokom zime, ali je mnogo zanimljivija priča o tome kako i zbog čega ne radi i nekada čuveni restoran Vodenica, koji je poslovao u okviru preduzeća Plavsko jezero.

“Hotel Plavsko jezero je na čudnovate načine privatizovan i išao iz ruke u ruku. Odmah je zatvoren, a tada je zatvoren i restoran Vodenica. Sada, kako čujem, neki sumnjivi privatnici pokušavaju da se domognu atraktivnog objekta sa prirodnom vodenicom po kojoj je restoran dobio ime”, kaže jedan od Monitorovih sagovornika.

Oko Alipašinih izvora ne postoje čak ni klupe za odmor. Pored puta koji od Gusinja vodi do Alipašinih izvora nema pješačkih staza, kao ni rasvjete, ali ni jasnih putokaza koji bi usmjeravali goste da stignu do mjesta koje mještani nazivaju i izvorima života.

“Put od Gusinja do ovog izletišta je posebna priča, i teško bi se ko mogao sjetiti kada je poslednji put presvučen asfaltom. Zapravo, svako ko dođe vidjeće da je ovaj lokalitet devastiran. Nadamo se da će nadležni i u lokalnoj upravi i u državi konačno shvatiti da ova ljepota zaslužuje ozbiljniji pristup i više pažnje”, nadaju se mještani Gusinja.

Većina smatra da je jedan od razloga neadekvatne valorizacije i to što se narod u velikom broju odselio sa ovog područja. “Ljudi dođu, pogledaju i odu, a da ih tu niko ne dočeka. To nije dobro, jer gostima su potrebni sadržaji da bi se proveli i ostavili novac. Kuće su ovdje uglavnom sagrađene od novca kog su naši ljudi zaradili u drugim državama. Međutim, te kuće su uglavnom prazne, i služe samo za odmor tokom ljeta”, kažu u Gusinju.

Mještani ističu da se odavno najavljuje izgradnja fabrike vode na Alipašinim izvorima, ali da ni od toga nema ništa. Prema nekim informacijama, jedan od bivših predsjednika opštine Plav, još prije izdvajanja Gusinja u samostalnu opštinu, navodno je već bio sve pripremio za otvaranje privatne fabrike za vodu.

“Čuo sam za ranije ugrađene cijevi koje sa Alipašinih izvora odvode vodu nekoliko kilometara do jedne lokacije, na kojoj je trebalo da se ta fabrika gradi. Onda su se dogodila politička previranja, taj predsjednik je smijenjen, i od tog posla nije bilo ništa. Da se razumijemo, to nije bio projekat Opštine Plav, već njegov privatni projekat koji je praktično radio u tajnosti”, kaže jedan od naših sagovornika.

Mještani Gusinja, makar oni koji su još uvijek opredijeljeni da ovdje žive, smatraju da treba učiniti nešto da taj prelijepi kraj ne živi samo tri ljetnja mjeseca.

Novi put dug svega 60 kilometara kojim je, kroz Albaniju, Gusinje spojeno sa Podgoricom doveo je goste. Državne i lokalne vlasti to ne znaju da iskoriste. Još jedna godina je prošla samo u obećanjima.

                                                                                   Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo